Hrvatska
ZDRAVSTVENA PISMENOST Anketa HLK-a: Liječnici su preopterećeni, nezadovoljstvo raste
Uz nestašicu lijekova i dugove, zdravstveni sustav prepun je i drugih problema, zaključak je konferencije o zdravstvenoj pismenosti na kojoj su se okupili ključni sudionici zdravstvenog sustava. Nezadovoljstvo liječnika raste, kažu da su preopterećeni, nema ih dovoljno i nedostaje im vremena za pacijente. U velikoj anketi Hrvatske liječničke komore, koja završava danas, liječnici su odgovarali i na pitanje jesu li spremni na štrajk.
O nestašici lijekova brigu vodi HALMED, a sve pomno prati i ministar zdravstva.
– Svjesni smo problema, analiziramo ga, on je globalni, međunarodni, nije samo hrvatski. Reći ću vam da do nas s aspekta zdravstvenih ustanova, koje nam javljaju, nije došao nekakav podatak o ekstremnom nedostatku bilo kakvog lijeka, a da nema generičke paralele, naglasio je Vili Beroš, ministar zdravstva.
Koalicija udruga u zdravstvu: Pacijent nije u fokusu zdravstvenog sustava
Uz nestašicu lijekova, zdravstveni sustav muče i drugi problemi.
– U ovom trenutku odgovorno tvrdim da pacijent nije u središtu i nije u fokusu zdravstvenog sustava. To potvrđuje činjenica da imamo beskrajne liste čekanja i da vi ne znate što sve trebate obaviti u sustavu da biste dobili adekvatno liječenje za vašu bolest, naglašava Ivica Belina, predsjednik Koalicije udruga u zdravstvu.
Luetić: Ništa nije isključeno pa tako ni štrajk
Problema je u sustavu toliko da su članovi liječničke komore u anketnom upitniku odgovarali na pitanja o odbijanju prekovremenog rada, kuvertiranju otkaza, ali i spremnosti na štrajk.
– Najbolje bi bilo da ne trebamo poduzimati akcije. Ništa nije isključeno pa tako ni štrajk, rekao je Krešimir Luetić, predsjednik Hrvatske liječničke komore.
– Situacija u obiteljskoj medicini je toliko katastrofalna da zapravo nikakav štrajk nije ni potreban. Mi se prirodno urušavamo i nismo u mogućnosti pružiti ni kvalitetnu ni dostupnu zdravstvenu zaštitu na način na koji to pacijenti zaslužuju, naglasila je Nataša Ban Toskić, predsjednica KoHOM-a.
Beroš: Zadatak mi je brinuti se za pacijente, ali razumijem pojedine grupe koje gledaju svoj interes
Iako je ministar obećao zdravstvene administratore, danas poručuje:
– Ono što obećavam da ćemo mi to realizirati, ali je potpuno jasno da to neće, kao što to neki traže, biti sutra.
Ministar zdravstva Vili Beroš dodao je kako je njegov zadatak brinuti se za pacijente, ali razumije pojedine udruge, pojedine grupe, pojedine dionike u sustavu koji gledaju svoj interes.
Interes svih nas zdravstvena je pismenost, a ona je, pokazala je pandemija, manjkava.
– Ne znam je li do toga došlo zato što ljudi previše koriste tražilicu Google pa naiđu na svakakve neprovjerene sadržaje i onda dolaze s formiranim stavovima koji nemaju temelja u stvarnosti, kaže Leonard Bressan, obiteljski liječnik.
– Poštujem pacijente koji ne žele znati previše, ali meni se čini da ćemo na kraći, na bolji i lakši način postići bolje ishode liječenja ako znamo s čime se suočavamo i koji nam sve alati stoje na raspolaganju, naglasila je Ljiljana Vukota iz udruge “SVE za NJU”.
Veći stupanj zdravstvene pismenosti znači bolje ishode liječenja i manji trošak za zdravstveni sustav.
Hrvatska
Poskupljuje struja! Ovo su nove cijene
Hrvatska energetska regulatorna agencija (HERA) donijela je nove odluke o iznosu tarifnih stavki za prijenos i distribuciju električne energije. Na snagu stupaju od 1. siječnja 2026.
Prema Zakonu o tržištu električne energije, HERA određuje visinu tarifnih stavki. Uredba o otklanjanju poremećaja na domaćem tržištu energije omogućila je operatorima sustava da za 2026. godinu zatraže povećanje cijena: Hrvatski operator prijenosnog sustava (HOPS) do 10 %, a HEP-Operator distribucijskog sustava (HEP-ODS) do 15 %. Obje su tvrtke 30. rujna 2025. podnijele zahtjeve HERA-i u skladu s Uredbom i propisanim metodologijama.
HEP-ODS je zatražio maksimalno dopušteno povećanje od 15 %, a HOPS 10 %. HERA je oba prijedloga prihvatila.
“Naime, kao posljedica povećanja veleprodajnih cijena električne energije te poskupljena materijala i radova, znatno su porasli i troškovi operatora sustava. Dosadašnje tarife nisu dovoljne za pokrivanje priznatih troškova operatora sustava što može dovesti smanjenja potrebnih investicija u mrežu, kašnjenja u energetskoj tranziciji kao i u poteškoćama u obavljanju regulirane djelatnosti operatora sustava”, navela je HERA u priopćenju.
Koliko će porasti naknade za korisnike?
Primjenom novih tarifnih stavki, naknada za korištenje mreže povećat će se za sve kategorije potrošača i sve tarifne modele – u prosjeku za 13,5 %. Za prosječno kućanstvo iz tarifnog modela Bijeli s godišnjom potrošnjom od 3105 kWh, trošak naknade povećat će se s 5,34 c/kWh na 6,06 c/kWh, odnosno s 166 € godišnje na 188 € godišnje, što je 22 € više godišnje, odnosno oko 1,8 € mjesečno.
HERA je, uz tarife za potrošače, odredila i nove tarifne stavke za proizvođače električne energije koji imaju dozvolu za obavljanje energetske djelatnosti proizvodnje. Oni su, prema Zakonu o tržištu električne energije, dužni plaćati naknadu za korištenje prijenosne ili distribucijske mreže za količinu energije koju predaju u sustav.
Proizvođači priključeni na prijenosnu mrežu plaćaju naknadu HOPS-u, a oni priključeni na distribucijsku mrežu plaćaju HEP-ODS-u. Naknada se odnosi isključivo na proizvođače koji posjeduju dozvolu HERA-e.
Ova nova tarifna stavka naziva se G-tarifa (od engl. generated), jer se primjenjuje na proizvedenu i u mrežu predanu električnu energiju. HOPS je predložio G-tarifu od 0,116 €/kW (0,39 €/MWh), dok je HEP-ODS predložio iznos od 0,142 €/kW (0,42 €/MWh). Oba iznosa su unutar ograničenja od 0,5 €/MWh propisanog europskom Uredbom 838/2010.
Hrvatska
PROGNOZA / Kakvo nas vrijeme očekuje za vikend?
Danas će vrijeme pod utjecajem polja visokog tlaka anticiklone biti stabilno. Na Jadranu uz Jadran te na planinama unutrašnjosti vedro uz slab sjeverac I sjeveroistočnjak.
Na sjevernom Jadranu u podvelebitskom primorju slaba bura mjestimice. U unutrašnjosti mjestimice gusta magla uz slabu do umjerenu rosulju.
Debljina sloja magle koja se nadvila nad unutrašnjost je oko 350 metara te su planinski vrhovi I obronci iznad sloja magle.
Najviše dnevne temperature u krajevima s maglom oko 5C. U gorju temperature zraka oko 8C, na Jadranu od 14 do 18 na krajnjem jugu Dalmacije.
Sutra u unutrašnjosti I dalje magla i niska naoblaka s mjestimičnom rosuljom. Jutarnje temperature u krajevima bez magle oko -2, a u predjelima s maglom oko 2C.
Najvišim dnevna neće prelaziti 6C u gorju i krajevima bez magle najviša dnevne temperatura oko 8C. Na Jadranu sunčano, jutarnje temperature oko 10, najviše dnevne od 15 do 18.
Hrvatska
PROGNOZA / Za vikend česta magla, na pomolu promjena s kišom i grmljavinom
Donosimo vremensku prognozu meteorologinje Tee Blažević
Tmurno je diljem unutrašnjosti i na sjevernom Jadranu, magla je vrlo gusta na mjestima u priobalju, kolnici su vlažni i skliski u tim područjima, stoga vozače pozivaju na oprez iz Hrvatskog autokluba. Uslijed niskih temperatura moguća je i poledica, stoga je važno brzinu prilagoditi uvjetima na cestama.
U nastavku petka prevladavat će sunčano duž Jadrana, u gorju, dok će u nizinama unutrašnjosti uglavnom ostati tmurnije.
Za vikend se nastavlja stabilno vrijeme.
Subota će također početi maglom i niskim oblacima u unutrašnjosti, sunčanije će biti duž Jadrana i uz Jadran te u gorju, i onda u skladu s tim i toplije.
I tijekom nedjelje će se tmurno zadržavati u nizinama unutrašnjosti, iako lokalno može biti sunčanih razdoblja. No sunčanije će biti na Jadranu te u gorju.
Slično vrijeme nastavlja se i u ponedjeljak, no trebali bi se magla i niski oblaci izdići tijekom prijepodneva, tako da su izgledna sunčana razdoblja i na kontinentu, ne samo na Jadranu.
Potkraj utorka naoblačenje s kišom i pljuskovima s grmljavinom, mjestimice duž Jadrana i izraženijim.
-
magazin11 sati prijeŠPICA!
-
Tech5 dana prijeUništava li stalno držanje mobitela na punjaču bateriju? Evo što kažu iz Applea, Samsunga i Googlea
-
Sport5 dana prijeDjevojčica (12) iz SAD-a dvije godine štedjela da gleda Modrića na SP-u
-
Svijet4 dana prijeAustralija postala prva zemlja u svijetu koja je djeci zabranila društvene mreže







