Hrvatska
ZDRAVSTVENA PISMENOST Anketa HLK-a: Liječnici su preopterećeni, nezadovoljstvo raste
Uz nestašicu lijekova i dugove, zdravstveni sustav prepun je i drugih problema, zaključak je konferencije o zdravstvenoj pismenosti na kojoj su se okupili ključni sudionici zdravstvenog sustava. Nezadovoljstvo liječnika raste, kažu da su preopterećeni, nema ih dovoljno i nedostaje im vremena za pacijente. U velikoj anketi Hrvatske liječničke komore, koja završava danas, liječnici su odgovarali i na pitanje jesu li spremni na štrajk.
O nestašici lijekova brigu vodi HALMED, a sve pomno prati i ministar zdravstva.
– Svjesni smo problema, analiziramo ga, on je globalni, međunarodni, nije samo hrvatski. Reći ću vam da do nas s aspekta zdravstvenih ustanova, koje nam javljaju, nije došao nekakav podatak o ekstremnom nedostatku bilo kakvog lijeka, a da nema generičke paralele, naglasio je Vili Beroš, ministar zdravstva.
Koalicija udruga u zdravstvu: Pacijent nije u fokusu zdravstvenog sustava
Uz nestašicu lijekova, zdravstveni sustav muče i drugi problemi.
– U ovom trenutku odgovorno tvrdim da pacijent nije u središtu i nije u fokusu zdravstvenog sustava. To potvrđuje činjenica da imamo beskrajne liste čekanja i da vi ne znate što sve trebate obaviti u sustavu da biste dobili adekvatno liječenje za vašu bolest, naglašava Ivica Belina, predsjednik Koalicije udruga u zdravstvu.
Luetić: Ništa nije isključeno pa tako ni štrajk
Problema je u sustavu toliko da su članovi liječničke komore u anketnom upitniku odgovarali na pitanja o odbijanju prekovremenog rada, kuvertiranju otkaza, ali i spremnosti na štrajk.
– Najbolje bi bilo da ne trebamo poduzimati akcije. Ništa nije isključeno pa tako ni štrajk, rekao je Krešimir Luetić, predsjednik Hrvatske liječničke komore.
– Situacija u obiteljskoj medicini je toliko katastrofalna da zapravo nikakav štrajk nije ni potreban. Mi se prirodno urušavamo i nismo u mogućnosti pružiti ni kvalitetnu ni dostupnu zdravstvenu zaštitu na način na koji to pacijenti zaslužuju, naglasila je Nataša Ban Toskić, predsjednica KoHOM-a.
Beroš: Zadatak mi je brinuti se za pacijente, ali razumijem pojedine grupe koje gledaju svoj interes
Iako je ministar obećao zdravstvene administratore, danas poručuje:
– Ono što obećavam da ćemo mi to realizirati, ali je potpuno jasno da to neće, kao što to neki traže, biti sutra.
Ministar zdravstva Vili Beroš dodao je kako je njegov zadatak brinuti se za pacijente, ali razumije pojedine udruge, pojedine grupe, pojedine dionike u sustavu koji gledaju svoj interes.
Interes svih nas zdravstvena je pismenost, a ona je, pokazala je pandemija, manjkava.
– Ne znam je li do toga došlo zato što ljudi previše koriste tražilicu Google pa naiđu na svakakve neprovjerene sadržaje i onda dolaze s formiranim stavovima koji nemaju temelja u stvarnosti, kaže Leonard Bressan, obiteljski liječnik.
– Poštujem pacijente koji ne žele znati previše, ali meni se čini da ćemo na kraći, na bolji i lakši način postići bolje ishode liječenja ako znamo s čime se suočavamo i koji nam sve alati stoje na raspolaganju, naglasila je Ljiljana Vukota iz udruge “SVE za NJU”.
Veći stupanj zdravstvene pismenosti znači bolje ishode liječenja i manji trošak za zdravstveni sustav.
Hrvatska
PROGNOZA / Pola Hrvatske pod crvenim meteoalarmom: Temperature rastu i do 40 stupnjeva
Sunčano i vrlo vruće. Ponegdje mala i umjerena naoblaka, a popodne u Gorskom kotaru i u unutrašnjosti Istre mala vjerojatnost za lokalni pljusak ili malo kiše. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren jugoistočni. Na Jadranu sredinom dana i popodne slab do umjeren jugozapadnjak, a ujutro i navečer ponegdje bura. Najviša dnevna temperatura od 34 do 40 °C, prognoza je DHMZ-a za subotu.
Sunčano i u većini krajeva vrlo vruće bit će i u nedjelju. Ponegdje mala do umjerena naoblaka, u unutrašnjosti Dalmacije mala vjerojatnost za popodnevni pljusak. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren sjeveroistočni, na istoku jugoistočni. Na Jadranu u prvom dijelu dana slaba i umjerena bura, uglavnom na sjevernom dijelu s jakim udarima, a popodne slab do umjeren jugozapadnjak. Najniža jutarnja temperatura između 14 i 20, na Jadranu od 24 do 29 °C. Najviša dnevna temperatura većinom između 33 i 39 °C, piše DHMZ.
Upozorenja za subotu
Crveni meteoalarm upaljen je za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku, karlovačku i gospićku regiju.

Upozorenje za nedjelju
Crveni meteoalarm upaljen je i u nedjelju za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku i karlovačku regiju, a za gospićku regiju žuto upozorenje.

Hrvatska
MUP upozorava: Ove osobne iskaznice više neće vrijediti od ponedjeljka
Zbog primjene Uredbe Vijeća (EU) 2025/1208, osobnim iskaznicama izdanim prije 1. siječnja 2003. godine s trajnim rokom važenja, važenje ističe 3. kolovoza 2026. godine. Građani koji su u posjedu navedenih osobnih iskaznica, obvezni su podnijeti zahtjev za izdavanje nove osobne iskaznice.
Razlog tome je što takve osobne iskaznice više ne zadovoljavaju ni minimalne sigurnosne standarde protiv krivotvorenja.
Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, ukupno 13.277 osoba ima izdane osobne iskaznice kojima rok važenja istječe 3. kolovoza 2026. godine.
Kako se uglavnom radi o građanima starije životne dobi, bolesnim, slabije pokretnim ili nepokretnim osobama, koje ne koriste ili vrlo rijetko koriste Internet, svakoj osobi bit će upućena obavijest na kućnu adresu o isteku osobne iskaznice i potrebi podnošenja zahtjeva za izdavanje nove.
Također, u slučajevima kada osoba neće moći osobno pristupiti u policijsku upravu/postaju radi podnošenja zahtjeva, organizirat će se izlazak službenih osoba na kućnu adresu. Članovi obitelji ili osobe koje brinu o njima trebaju dogovoriti termin dolaska službene osobe radi zaprimanja zahtjeva za izdavanje osobne iskaznice i njezina preuzimanja.
Detaljne informacije vezane uz izradu osobne iskaznica nalaze se na Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske – Osobna iskaznica (eOI).
Hrvatska
Sve ih je više u Jadranu: Ove otrovne vrste izazivaju zabrinutost
Sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu.
Posljednjih mjeseci srebrnopruga je napuhača, kako se čini, sve češće viđena i u Jadranskom moru. Ta je invazivna vrsta stigla preko Mediterana i Sueskog kanala, ali nije usamljena. Više je tisuća invazivnih vrsta u Mediteranu, mahom tropskih, i njihovo je širenje posljedica rasta temperatura, prenosi Dnevnik.hr.
Srebrnopruga napuhača, osim što je otrovna, snažnom čeljusti lomi školjke i pregriza ribarske mreže. Grčka, Turska i Cipar daju nagrade za njezin izlov. No, tu je i otrovna riba lav, također doseljenik u Mediteran. Štete koje invazivne vrste izazivaju su goleme.
“Za neke skupine vrsta već smo izgubili većinu bioraznolikosti. Mekušci, na primjer, neke studije su pokazale da je istočni Mediteran već izgubio 93 posto vrsta mekušaca u plitkim vodama”, upozorio je morski biolog Ernesto Azzurro.
“Riba lav golem je problem za bioraznolikost. Domaće vrste ne prepoznaju ribu lava kao grabežljivca. Stoga joj je vrlo lako vrebati domaće vrste, posebno mlade jedinke”, dodao je.
Stručnjaci su istaknuli da sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu – i to ne samo onih invazivnih. Primjerice, portugalska galija ili modri loptaš vrsta je nalik meduzi, čiji žarnjaci mogu biti smrtonosni čak i za ljude. Američki plavi rak uništava uzgajališta školjaka. Već se proširio i Jadranom.
-
magazin6 dana prijeVitamini B kompleksa: Koje su prednosti i kako se točno uzimaju?
-
Sport6 dana prijeMladi Zadrani i dvije bivše igračice ŽKK Zadar Plus osvojili PRO 3×3 turnir u Šibeniku
-
magazin6 dana prijeHoroskop za 27. srpnja 2026.
-
magazin6 dana prijeFOTOGALERIJA / Rockatansky Band rasplesao Dračevac i otvorio “Lito u Dračevcu 2.0.”




