ZADAR / ŽUPANIJA
Mons. Želimir Puljić dobitnik priznanja Grb Grada Biograda
Umirovljeni zadarski nadbiskup Želimir Puljić dobitnik je priznanja Grb Grada Biograda n/m koji mu je uručen na Svečanoj sjednici Gradskog vijeća Grada Biograda u dvorani Srednje škole u Biogradu n/m.
Biograd slavi svoj Dan Grada uz svetkovinu sv. Stošije koja je zaštitnica i župe sv. Stošije u Biogradu i Grada Biograda. Tim povodom na Svečanoj sjednici Grada svake godine tradicionalno dodjeljuju Priznanje Grada Biograda n/m zaslužnim pojedincima i kolektivima.
Odlukom gradonačelnika Biograda Ivana Kneza, Grb Grada Biograda ove godine dodijeljen je i nadbiskupu Želimiru Puljiću, a odluka za dodjelu priznanja datirana je 9. prosinca 2022. godine.
Obrazloženje odluke za dodjelu toga priznanja glasi da se dodjeljuje mons. Puljiću „za izniman doprinos društvenoj i duhovnoj zajednici u području moralne teologije, osobito po pitanju ljudskog dostojanstva i njegovog poimanja u našoj kulturi i vjeri te kroz plemeniti duhovni, dugogodišnji i plodonosan rad kao pastir Zadarske nadbiskupije i Grada Biograda na Moru, čije je biskupsko geslo Jedinstvo, sloboda, ljubav, za širenje moralnih, radnih i svih drugih vrijednosti te kao veliko priznanje zbog predanosti života vjere i Crkve“.
U ime desetero nagrađenih, prigodnu riječ na Svečanoj sjednici uputio je mons. Želimir Puljić.
U obraćanju gradonačelniku Knezu, članovima Gradskog vijeća, predstavnicima državnih institucija, uzvanicima i laureatima u ime kojih je održao prigodni govor, mons. Puljić podsjetio je da smo baštinici biogradske srednjovjekovne utvrde kraljeva i biskupa, pa je i to vrijednost s kojom ulazimo u Europu koju „želimo prožeti našim domaćim ‘poznatim tropletom’“.
Biograd je postao prijestolnicom srednjovjekovnih hrvatskih kraljeva i biskupa u 11. stoljeću. „Povijest toga ‘hrvatskog kraljevskog grada’ vodi nas do kralja Krešimira IV. koji oko 1050. godine osniva biskupiju i do kralja Dmitra Zvonimira koji od pape Grgura VII. dobiva 1075. kraljevsku krunu.
Tridesetak godina kasnije, 1102., u Biogradu će se okruniti i prvi hrvatsko-ugarski kralj Koloman, a to je bio početak personalne unije Hrvatske i Ugarske. Ta državna asocijacija, koja će s vremenom prerasti u Austro-ugarsko kraljevstvo, u neku ruku preteča je današnje Europske Unije“ rekao je nadbiskup Puljić.
S ulaskom Hrvatske u Schengensku zonu, nadbiskup je rekao da bismo u toj novoj zajednici željeli prepoznati sebe, našu prošlost i sadašnjost te vidjeti i našu budućnost.
„U tome nam mogu pomoći trojica velikih Europljana, Francuz Robert Schuman, Nijemac Konrad Adenauer i Talijan Alcide De Gasperij koji su bili vrsni političari, praktični katolici te vrli i mudri javni djelatnici. Oni su poslije Drugog Svjetskog rata ‘skupljali krhotine ranjenog lonca fašističke, nacističke i komunističke tragedije Europe’. A kao mudri i dalekovidni ljudi sanjali su pomirenu a ne posvađenu, ujedinjenu a ne raskomadanu Europu“ poručio je mons. Puljić.
Nadbiskup je podsjetio da su hrvatski biskupi u svom Pismu iz 2010. napisali da „u Europsku uniju ne ulazimo praznih ruku, nego s bogatom prtljagom koja je oblikovala ovaj dio Europe“, a sada želimo „svjetlom evanđelja osvijetliti taj proces“.
„Po iskonskom planu Svemogući je usadio u narav čovjeka trostruku zadaću u kojoj prepoznajemo i naš troplet po kojem je Bog odredio čovjeku neka prirodu uredi, neka njegovo ophođenje budu uljudni obredi i neka se Stvoritelju podredi.
Prva zadaća uređenja prirode postiže se po znanosti i umjetnosti. Druga zadaća dobrog ophođenja s ljudima postiže se putem ćudoređa i morala, prava i društvenih normi, a to se zove etika, pravo i politika. Treća zadaća podređenosti Stvoritelju ostvaruje se po vjeri i religiji.
U tom tropletu čovjek napreduje u svim dimenzijama svoga bića, kako se ne bi izgubio i ‘zapleo u djelima ruku svojih’. Upravo da se ne izgubi ili ne zaplete, Bog je stvorio obitelj kao temeljnu stanicu društva za odgoj u etičkim i moralnim vrlinama“ rekao je mons. Puljić, istaknuvši da su „ljudi utemeljili škole i sveučilišta koji pomažu čovjeku ostvarivati se u te sve tri dimenzije: u finom ophođenju s drugim ljudima, u odgovornom odnosu prema prirodi koju je pozvan uređivati, a ne uništavati, te u zahvalnom odnosu prema Onomu koji nas je iz ništa pozvao na život, pa mu dugujemo poštovanje, poslušnost i zahvalnost“.
Obrazloženja nagrada laureata iz različitih područja djelovanja pokazuju da je taj „troplet na djelu: plemeniti humanitarni rad, pomoć raseljenim osobama, priprema geodetskih karata (obrada zemlje), sudjelovanje u obrani RH, doprinos duhovnoj zajednici, promicanje ljudskog dostojanstva, sporta, vjere i kulture i dr. Nagrade koje grad Biograd dodjeljuje svake godine pojedincima i društvenim skupinama, poticaj je ne samo nama koji smo dobili ovo priznanje, već i svima koji osjećaju potrebu činiti dobro.
Zahvaljujem u ime nagrađenih gradonačelniku Ivanu Knezu koji već 16 godina obnaša tu časnu i odgovornu dužnost i svim njegovim vrijednim suradnicima.
Ovakva promaknuća mogu biti poticaj svima koji žele služiti boljitku društva, naroda i nove europske zajednice u kojoj priželjkujemo da obrisi njezinih grbova i zastava budu prožeti i prepoznatljivi po spomenutom tropletu finog ponašanja i ophođenja s drugima, odgovornog upravljanja prirodnim resursima te zahvalnog odnosa prema Stvoritelju svega vidljivoga i nevidljivoga.
Tako će se uspješno izgrađivati ‘nova zajednica naroda’ koju sanjamo i želimo u njoj naći svoje mjesto, prepoznati sebe, svoju prošlost i sadašnjost. Ali, vidjeti i osjetiti i našu bolju i sigurniju budućnost. Jer, nije nam svejedno kakvu Europu zamišljamo, sanjamo i gradimo“ poručio je mons. Puljić, rekavši da nagrađeni žele da Europa „bude stvarana u znaku finog ophođenja s drugim ljudima, u odgovornom odnosu prema prirodi te u zahvalnom odnosu prema Onomu koji nas je iz ništa pozvao na život“.
I.G.
ZADAR / ŽUPANIJA
(VIDEO/FOTO) DOVRŠENA OBNOVA PEDIJATRIJE / Ministrica Hrstić pohvalila OB Zadar: “Završite jedan projekt i već znate koji je sljedeći”
Ministrica zdravstva Republike Hrvatske Irena Hrstić boravila je danas u radnom posjetu Općoj bolnici Zadar, tijekom kojeg je obišla Odjel za pedijatriju kako bi se upoznala s tijekom projekta energetske obnove i unutarnjeg uređenja Odjela.
Ravnatelj Opće bolnice Zadar prim. Željko Čulina, dr. med., tom je prilikom istaknuo kako je zadarska Pedijatrija najbolji primjer koliko se jedna postojeća bolnička zgrada može promijeniti kada se spoje ulaganje, znanje, zajednički rad i jasna vizija razvoja. „U Pedijatriju je, u ovom investicijskom ciklusu, uloženo, odnosno ugovoreno, više od 5,2 milijuna eura. Riječ je o cjelovitoj obnovi koja ne podrazumijeva samo energetsku obnovu zgrade, nego i kompletnu unutarnju adaptaciju. Sada smo dobili energetski učinkovitiji i kvalitetniji prostor za djecu, roditelje i naše djelatnike. Kada unutarnje uređenje bude završeno, dobit ćemo praktički potpuno transformiran Odjel. Ono što posebno želim naglasiti jest da ovakav projekt nije rezultat samo jednog izvora financiranja. On je rezultat sinergije Ministarstva zdravstva i Vlade Republike Hrvatske, europskih sredstava, vlastitih sredstava Opće bolnice Zadar i naših donatora. Svima njima želim zahvaliti“, naglasio je ravnatelj.

Govoreći o budućnosti Opće bolnice Zadar, ravnatelj je posebno istaknuo projekt Centralnog operacijskog bloka s helidromom, koji za našu bolnicu predstavlja važan korak u dovršetku funkcionalne reorganizacije bolničkog kompleksa. „Centralni operacijski blok za nas nije samo još jedna nova zgrada. To je projekt kojim želimo završiti funkcionalnu reorganizaciju bolnice i koji bi nam omogućio da ključne akutne, kirurške i intervencijske djelatnosti objedinimo u jednoj funkcionalnoj cjelini. U tom projektu posebno mjesto ima i helidrom na krovu. On za nas nije pitanje prestiža, nego pitanje vremena. Mi želimo na najbolji mogući način organizirati sustav za pacijenta“, kazao je dr. Čulina.

Posebno zadovoljan danas je bio voditelj Odjela za pedijatriju, Tomislav Ledenko, dr. med. Tijekom tri ljetna mjeseca njegov je tim obradio čak 5 360 pacijenata, bili su u podstanarstvu u zgradi Dnevnih bolnica i odradili preseljenje, odnosno povratak u svoju zgradu. Bez prekida rada, čitavo vrijeme na usluzi djeci!
„Ovo je veliki korak za naš Odjel i za sve naše pacijente. Dobit ćemo prostor koji će biti funkcionalniji, sigurniji i ugodniji za djecu i njihove roditelje, ali i za sve djelatnike koji u njemu rade“, kazao je dr. Ledenko.

Gradonačelnik Grada Zadra Šime Erlić istaknuo je kako se ljestvica kvalitete u Općoj bolnici Zadar posljednjih deset godina kontinuirano podiže te zahvalio Vladi Republike Hrvatske i ravnateljstvu bolnice na dosadašnjim ulaganjima i razvoju. „U očekivanju smo trajnog rješenja, a to je Centralni operacijski blok s helidromom. Za ovim vapimo, a ministrica je pokazala potpuno razumijevanje za to. Postoji mogućnost da se već do iduće sezone napravi konkretan pomak oko organizacije helikopterske službe“, kazao je Erlić.

Župan Zadarske županije Josip Bilaver poručio je kako je Županija na raspolaganju za daljnje opremanje Odjela za pedijatriju, ali i za realizaciju drugih važnih projekata Opće bolnice Zadar. „Na djecu smo svi posebno osjetljivi, ali i za sve ostale važne projekte smo tu. Čestitam ravnatelju i cijelom timu na pripremi svih ovih važnih ulaganja, a ministrici i Vladi Republike Hrvatske zahvaljujem na potpori i praćenju tih projekata“, kazao je Bilaver. Župan je istaknuo i kako ga veseli najava Centralnog operacijskog bloka s helidromom, kao i činjenica da je Opća bolnica Zadar sve privlačnije mjesto za rad, razvoj i profesionalno napredovanje mladih zdravstvenih djelatnika.

Ministrica zdravstva Irena Hrstić zahvalila je na pozivu te istaknula kontinuitet ulaganja i razvoja Opće bolnice Zadar. „Hvala što ste me pozvali da danas ovdje budem s vama. U Općoj bolnici Zadar drugi sam put u svom mandatu. Prvi put sam bila kada ste puštali u rad linearni akcelerator i mogu reći kako svake godine želite nešto novo. Čestitam na upornosti jer realizirate sve što smatrate da je potrebno pacijentima zadarskog kraja“, poručila je ministrica.
Dodala je kako Opća bolnica Zadar završetkom jednog projekta već promišlja sljedeći korak. „Završite jedan projekt i već znate gdje želite ići u drugom koraku, a sada idemo prema Centralnom operacijskom bloku s helidromom. Kada razmišljate kao jedno, postižete kvalitetne ciljeve“, kazala je Hrstić.
Ministrica je posebno zahvalila djeci, pobjednicima likovnog natječaja „Crtež ponesi i radost donesi“, koja su svojim crtežima uljepšala prostor Pedijatrije, kao i Dječjem zboru Libretići na glazbenom nastupu kojim je započeo današnji program.

Radni posjet ministrice zdravstva Općoj bolnici Zadar zaključen je obilaskom Odjela za pedijatriju te Odjela za neonatologiju i Odjela rodilišta i rađaone pri Službi za ginekologiju i opstetriciju, gdje je ministrica, zajedno s ostalim uzvanicima, imala priliku vidjeti obnovljene prostore.
Niže pogledajte film o obnovi Odjela za pedijatriju:



















ZADAR / ŽUPANIJA
FOTOGALERIJA / Sedam desetljeća anglistike u Zadru: humanističke znanosti imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije
međunarodnim znanstvenim skupom „Contemporary Horizons in English Studies“ (Suvremeni horizonti u anglistici), koji je jutros otvoren u Svečanoj dvorani, Odjel za anglistiku Sveučilišta u Zadru obilježava 70 godina postojanja i djelovanja.
Povijest anglistike u Zadru seže u 1956. godinu, kada je Odjel osnovan kao dio tadašnjeg Filozofskog fakulteta u Zadru. U početnom nastavnom programu engleski jezik i književnost poučavali su se u okviru dvopredmetnog studija germanistike. Istaknuta znanstvenica Mira Janković odigrala je važnu ulogu u određivanju njegove akademske misije, a sljedeća važna etapa nastupila je u akademskoj godini 1975./76., kada je tadašnji Filozofski fakultet u Zadru, nakon integracije provedene 1974. godine, postao sastavni dio Sveučilišta u Splitu. Sveučilište u Zadru u svojem današnjem obliku osnovano je 2002. godine, a 2009. godine Odjel za engleski jezik i književnost službeno je postao Odjel za anglistiku.
– Sedam desetljeća akademskog rada predstavlja mnogo više od institucionalnog kontinuiteta. Ona predstavljaju generacije nastavnika, istraživača, studenata, ideja, suradnji i intelektualnih postignuća koja su pomogla oblikovati i Odjel i samo Sveučilište. Sveučilišta su ustanove duboko ukorijenjene u tradiciju, ali ne mogu ostati nepromijenjena. Umjetna inteligencija već sada mijenja način na koji pišemo, prevodimo, istražujemo, poučavamo i komuniciramo. Ona donosi iznimne mogućnosti, ali i značajne izazove. Za sveučilišta su ti izazovi posebno važni. Ako umjetna inteligencija može u nekoliko sekundi generirati eseje, prijevode, analize pa čak i kreativne tekstove, moramo se zapitati što to znači za obrazovanje. Vjerujem da humanističke znanosti, a posebno anglistika, imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije. Odgovor ne može biti jednostavno pružanje otpora tehnološkim promjenama. Budućnost anglistike ovisit će ne samo o očuvanju ustaljenih tradicija nego i o pronalaženju novih načina da se pokaže zašto je humanističko znanje i dalje važno, istaknuo je u pozdravnoj riječi prorektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Marko Lukić.
Pročelnica Odjela za anglistiku prof. dr. sc. Sanja Škifić predstavila je njegovu povijest te razvoj koji je bio moguć prije svega zahvaljujući predanosti i znanstvenom radu generacija nastavnika. Rana povijest anglistike u Zadru usko je povezana sa znanstvenicima poput Rudolfa Filipovića, Mire Janković, Damira Kalogjere, Dore Maček, Stipe Grgasa i drugih.
– Raznolikost istraživačkih interesa jedno je od temeljnih obilježja našega Odjela. Naši znanstvenici istražuju raznovrsna područja i pristupe, od suvremenoga diskursa i kulturalnih studija, suvremene književnosti, prevođenja, medija i filma, videoigara, roda i popularne kulture, jezikoslovlja, psiholingvistike, usvajanja drugoga jezika, poučavanja jezika te dobrobiti nastavnika. Ovaj širok istraživački profil odražava kako međunarodni razvoj discipline tako i dugogodišnju predanost Odjela akademskoj otvorenosti i suradnji, istaknula je pročelnica Škifić.
U povodu 70. obljetnice Odjela za anglistiku pozvani su znanstvenici i stručnjaci čiji se rad temelji na različitim područjima kao što su jezikoslovlje, primijenjeno jezikoslovlje, usvajanje drugog jezika, književnost, kultura, mediji, film, književno prevođenje i translatologija, kako bi istražili promjenjive granice i nove smjerove koji oblikuju područje anglistike. Tema konferencije odražava ono što Odjel danas predstavlja: anglistiku koja je raznolika, interdisciplinarna, međunarodno povezana i otvorena prema novim pristupima.
Plenarni predavači su prof. emeritus Stipe Grgas, koji je veliki dio svog radnog vijeka proveo baš na Odjelu za anglistiku, te prof. Christina Gkonou (Sveučilište u Essexu). Izlaganja tijekom dva dana bave se suvremenim raspravama i istražuju inovativne pristupe iz područja britanske i američke književnosti, književne i kulturne teorije, postkolonijalnih studija, rodnih studija, književnog prevođenja, višejezičnosti itd.
ZADAR / ŽUPANIJA
DANAS NESTABILNIJE / Stižu kiša i pljuskovi s grmljavinom, evo što nas čeka za vikend
Zadar i zadarsko područje
Danas promjenjivije vrijeme nego proteklih dana. Bit će izmjene oblaka i sunčanih razdoblja, a mjestimice treba računati na kišu i pljuskove, lokalno i praćene grmljavinom, osobito tijekom dana. Puhat će jugo i južni vjetar, uz prolazno okretanje vjetra.
Temperatura u Zadru oko 19 do 26 °C. Prema vikendu slijedi postupno smirivanje, a nedjelja bi trebala biti pretežno sunčana i suha.
Hrvatska
U većem dijelu zemlje promjenjivo sa sunčanim razdobljima, ali uz mjestimičnu kišu.
Najnestabilnije će biti na Jadranu i u područjima uz njega, gdje su mogući izraženiji pljuskovi s grmljavinom, dok je početkom dana kiša moguća i na istoku zemlje.
Na kopnu će vjetar uglavnom biti slab, a na Jadranu umjereno jugo i južni vjetar, prolazno bura i sjeverozapadnjak. Jutarnje temperature od 11 do 15 °C, na Jadranu od 17 do 23 °C, a najviše dnevne uglavnom 21 do 26 °C, na jugu do 29 °C.




