Connect with us

Hrvatska

Ovo su neki od “energetskih mitova” koji vam neće uštedjeti novac

Objavljeno

-

Mnogima je ušteda novca na računima za kućanstvo glavni prioritet. Međutim, većina ne zna razliku između dobrih savjeta i lažnih vijesti. Većina kućanstava traži načine kako smanjiti potrošnju energije, ali neki trikovi zapravo im neće uštedjeti novac.

Uz rastuće cijene energije koje već teško pogađaju svijet i predviđaju se daljnja povećanja, mnogima je ušteda novca na računima za kućanstvo glavni prioritet. Međutim, većina ne zna razliku između dobrih savjeta i lažnih vijesti. Energetski stručnjak GoComparea, Gareth Kloet, razotkrio je neke od “najčešćih energetskih mitova” – koje treba “ignorirati” jer vas “koštaju, a ne da vam pomažu u uštedi”.

Je li doista jeftinije trošiti energiju preko noći?

Gareth je objasnio kako to “nije potpuni mit”, jer je za neke potrošače “energija stvarno jeftinija preko noći”. To je zato što vam dobavljači ponekad naplaćuju nižu cijenu u razdobljima izvan najveće potrošnje, koja obično padaju preko noći – kada većina ljudi spava i stoga troši manje energije.

Međutim, upozorio je da ne mogu sva kućanstva imati koristi od ovih nižih stopa. “Prvo, potrebno vam je dvotarifno brojilo ili pametno brojilo, koje može bilježiti kada se vaša energija troši.

Ključno je da će samo ljudi koji troše značajan dio svoje energije izvan vremena najvećeg opterećenja (na primjer, stavljanje rublja i pranja posuđa prije spavanja) vidjeti isplativost”, kaže Gareth, piše Poslovni.hr. 

Štedi li se energijom održavanje niskog i stalnog grijanja ili tople vode?

Neki ljudi misle da je jeftinije imati grijanje uključeno cijeli dan, umjesto da ga samo troše kad im je stvarno potrebno. Ali to vam dugoročno neće uštedjeti novac. To je zato što se određena količina topline stalno gubi iz vašeg doma – čak i ako imate dobru izolaciju Grijanje na niskoj razini gubi puno energije pokušavajući nadomjestiti toplinu koja se gubi.

“Ovo je energetski mit. Energetski najučinkovitije rješenje je grijati samo ono što vam je potrebno, kada vam je potrebno. Ako imate stalno uključeno grijanje ili toplu vodu, plaćat ćete održavanje određene razine topline – koja će naravno uvijek padati. Dakle, budite sigurni da ste u blizini kako biste imali koristi od topline koju plaćate”, savjetuje.

Može li ventilator stvarno rashladiti sobu – ili samo troši energiju?

Nije točno reći da ventilator hladi prostoriju – umjesto toga, ono što ventilator čini je da pomaže da zrak u prostoriji ravnomjernije cirkulira, barem prema riječima ovog profesionalca. Iako uključeni ventilator neće drastično utjecati na temperaturu vaše sobe, pokretanje zraka može pomoći da se osjećate hladnije.

“Ako imate ventilator, koristite ga mudro – kako toplina raste, najhladniji zrak u vašoj kući bit će na razini poda. Dakle, postavite ventilator na pod, okrenut prema gore. To će pomoći u distribuciji najhladnijeg zraka po prostoriji. Postoje drugi, jeftiniji načini da rashladite svoj dom tijekom ljetnih mjeseci koje vrijedi isprobati: držite vrata i prozore zatvorenima tijekom dana kako biste spriječili ulazak vrućeg zraka. Pomaže i zatvaranje zavjesa, jer će i jaka sunčeva svjetlost povećati temperatura”, kaže Gareth.

Ima li razlike ako isključimo sve što je na utičicama?

“U slučaju uređaja kao što su kuhala za vodu i lampe, “isključeno” zaista znači “isključeno”. Za ove vrste uobičajenih uređaja nije potrebno isključivanje iz utičnice. Međutim, imati uređaje u stanju pripravnosti nije isto što i isključiti ih – i moglo bi vas koštati. Ako ste krivi što ste ostavili svoj TV ili igraću konzolu na čekanju, razmislite o tome da poduzmete dodatni korak i isključite ih iz utičnice. Možda se ne čini mnogo, ali oni i dalje troše energiju”, objašnjava, prenosi Poslovni.hr.

Moje pametno brojilo radit će s bilo kojim dobavljačem energije

Prema Garethu, to nije nužno točno. Ako se vaš dobavljač energije promijeni, vaše pametno brojilo bi moglo biti kompatibilno, ali i ne mora biti tako. To je zato što su prva pametna brojila često kompatibilna samo s dobavljačem koji ih je inicijalno instalirao. U ovom slučaju, promjena opskrbljivača može značiti da se morate vratiti ručnom očitanju mjerača.

“Dobra vijest je da su posljednjih godina nova pametna brojila dizajnirana da budu kompatibilna sa svim dobavljačima. Osim toga, u slučaju da trebate ugraditi novo pametno brojilo, vaš će vas pružatelj usluga voditi kroz postupak“, kaže Gareth.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Nad Hrvatsku stiže saharski pijesak, DHMZ objavio kada

Objavljeno

-

By

Državni hidrometeorološki zavod objavio je satelitsku snimku iz koje se vidi dotok saharskog pijeska preko Sredozemlja koji će u manjoj količini već noćas početi stizati i do nas.

“Danas i sutra uživajte u suncu, nabacite sunčane naočale i pripazite na IV Index”, objavio je DHMZ na X-u.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Analitičar izradio prognozu EU izbora. “Ovoga puta SDP mora paziti na crnog labuda”

Objavljeno

-

By

Na izborima za hrvatske zastupnike u Europskom parlamentu, koji će biti održani 9. lipnja, sudjeluje 25 lista – 21 stranačka te po dvije koalicijske i nezavisne.

Ovo će biti četvrti izbori za Europski parlament koji se održavaju otkako je Hrvatska punopravna članica EU-a. Oni 2013. bili su vanredno održani kod nas kako bi Hrvatska kao novoprimljena članica bila zastupljena u Europskom parlamentu do redovnih izbora 2014. godine. Tada se natjecalo 28 lista, a tri su osvojile mandate. Koalicija oko HDZ-a osvojila je šest madata, koalicija oko SDP-a pet, a Hrvatski laburisti jedan.

Sljedeće godine na izborima je sudjelovalo 25 lista, a opet su izabrani kandidati s tri liste. HDZ je u koaliciji s još pet stranaka opet osvojio šest mandata (oba puta među izabranima bio je Andrej Plenković), SDP u koaliciji s tri stranke osvojio je četiri mandata, a jedno mjesto dobila je stranka ORaH. Na prošlim izborima kandidirane su čak 33 liste. HDZ i SDP osvojili su po četiri mjesta, a po jedno Hrast, Živi zid, IDS i Nezavisna lista Mislava Kolakušića.

HDZ-u pet, SDP-u četiri mandata?

Sva tri puta izlaznost na europske izbore bila je niska. Na onima 2013. bila je 20,83 posto, 2014. je izašlo 25,24 posto birača, a 2019. godine 29,85 posto.

Politički analitičar Krešimir Macan smatra da bi upravo izlaznost mogla odrediti rezultate europskih izbora, kao i događaji u pregovorima nakon parlamentarnih izbora.

“Zapravo imamo najbolje istraživanje uoči europskih izbora, a to su rezultati onih parlamentarnih”, kaže.

Macan je izradio i na stranici Manjgura.hr objavio prognozu rezultata EU izbora modeliravši je prema rezultatima parlamentarnih izbora. Preslikavanjem rezultata tih izbora uz korištenje D’Hondtove metode, Macan predviđa da će na europskim izborima HDZ osvojiti pet mandata, SDP četiri, a Domovinski pokret, Možemo! i Most po jedan.

Manjgura.hr

“Neće biti dovoljno preći prag od 5 posto”

“Prag za preskakanje 12. mandata je visokih 6,48 posto. Dakle, neće biti dovoljno prijeći izborni prag od 5 posto, već osvojiti barem navedeni postotak. Ako se radi o izlaznosti od 29,85 posto kakva je bila na zadnjim EU izborima, tada za 12. granični mandat treba oko 67.350 glasova, što daje šanse i nekim drugim listama poput one koju su složili IDS i manjine okupljene oko EU parlamentarca Valtera Flege i tada taj mandat gubi SDP”, napisao je Macan u objašnjenju svoje prognoze.

Macan nam napominje da je ipak riječ o modeliranju rezultata prema rezultatima nedavnih parlamentarnih izbora te da će događaji u gotovo mjesec i pol dana dugoj kampanji utjecati na konačne rezultate.

HDZ i DP u pobjedničkom modu, Most u problemima

Uostalom, kaže, već smo ovih dana svjedočili događajima koji mogu utjecati na odluku birača.

“Vidimo već po CRObarometru da Možemo! može čak ići prema dva mandata, a da bi Most nakon ovih raskola mogao izgubiti mandat. HDZ je sada u borbenom pobjedničkom modu , svježi su i uigrani i samo će morati ponoviti vježbu s parlamentarnih izbora. Prošli puta bili su neorganizirani pa im se dogodio onaj “crni labud”. SDP mora motivirati birače i izvući ih jer bi se ovoga puta njima mogao dogoditi crni labud. Mislim da i DP ima siguran jedan mandat. I oni su u pobjedničkom modu za razliku od Mosta kojem su otišli Raspudići i nije to više isti Most kao na parlamenatarnim izborima”, ustvrdio je Macan.

Iako je birače već pripremila nedavna kampanja za parlamentarne izbore, Macan napominje da će na europskim izborima ipak puno ovisiti o tome koliko će stranke uspjeti motivirati birače za izbore koji se ne smatraju važnima.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Veliki broj Hrvata svakodnevno jede meso, pogledajte koje vrste najviše

Objavljeno

-

By

foto: Pixabay

Istraživanje o konzumaciji mesa, mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda koje su tijekom ožujka proveli magazin Ja Trgovac i agencija Hendal, pokazalo je da 25 posto hrvatskih građana meso jede svakodnevno, a najpopularnija je piletina.

Učestalost konzumacije pokazuje rast onih koji svakodnevno jedu meso ove godine, za pet posto u odnosu na istraživanje iz 2022., odnosno ima ih 25 posto, što znači da svaki četvrti Hrvat meso jede svakodnevno.

Ipak, najviše je onih koji meso konzumiraju nekoliko puta tjedno, ukupno ih je 64 posto, dok ih je prije dvije godine bilo pet posto više.

Razmjerno manji udjeli odnose se i na manje učestale konzumacije pa je tako ove godine šest posto onih koji meso jedu nekoliko puta mjesečno, a dva posto ispitanika kaže da meso jede rijetko.

Meso ne jede tri posto građana

Da ne jede meso istaknulo je tri posto ispitanih građana.

Istraživanje je pokazalo da je piletina uvjerljivo najpopularnija vrsta mesa koju najčešće konzumira 53 posto građana, što je dva posto manje nego u 2022. godini. Na drugom je mjestu svinjetina s 36 posto udjela uz četiri posto rasta, dok su ostale vrste mesa značajno manje popularne.

Tako se za teletinu najčešće odlučuje sedam posto građana, puretinu bira tri posto, a janjetinu svega jedan posto konzumenata mesa u Hrvatskoj.

Kada je riječ o tome koju vrstu mesa najviše vole, dobiveni rezultati su podosta drugačiji od onoga što se najčešće konzumira, navode iz JaTrgovca.

Naime, iako su piletina s 38 posto (pad od jedan posto u odnosu na 2022.) te svinjetina s 26 posto (rast od pet posto) i ovdje na vrhu poretka omiljenih vrsta mesa, ipak su njihovi udjeli značajno manji.

Da teletinu s 18 posto (rast od jedan posto) i janjetinu s 12 posto (pad od tri posto) kombinirano preferira gotovo trećina građana, odnosno njih 30 posto.

Podatak da teletinu i janjetinu najčešće konzumira svega osam posto ispitanika, govori u prilog tome da si te skuplje vrste mesa značajan broj građana ne može priuštiti.

Od suhomesnatih proizvoda najčešće se konzumira slanina

Kod kategorije mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda hrvatski građani najčešće konzumiraju slaninu te ih je ove godine šest posto više, odnosno ukupno 39 posto. To znači da četiri od 10 konzumenata kategorije najčešće jede špek, a dvostruko manji udio pripao je kobasicama koje najčešće jede 19 posto građana ili za jedan posto manje nego prije dvije godine.

Odmah iza dolazi šunka sa 17 posto udjela u oba istraživanja, dok su u 2024. godini manju popularnost imali pršut s osam posto, parizer sa šest posto, kulen s četiri posto i vratina s dva posto.

Kada je riječ o tome koju vrstu mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda najviše vole onda je i tu na vrhu slanina s 29 posto udjela u oba istraživanja, ali odmah iza je s 28 posto udjela pršut.

Kulen je rastao za tri posto i sada ima 15 posto udjela, a šunka je na 13 posto u obje promatrane godine. Slijede kobasice s osam posto, dok su vratina i parizer ostvarili po dva posto preferencija.

I ovdje se može na primjeru pršuta i kulena vidjeti da ih najčešće kupuje 12 posto građana, a preferira višestruko veći udio od 43 posto, navodi se u priopćenju.

Istraživanje su tijekom ožujka ove godine proveli Ja Trgovac magazin i agencija Hendal na nacionalno reprezentativnom uzorku građana Republike Hrvatske starijih od 16 godina.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu