ZADAR / ŽUPANIJA
U ZADRU ODRŽANA MISA ZA BENEDIKTA XVI. Zgrablić: “I mi trebamo tako živjeti našu kršćansku vjeru – da Isus bude put, istina i život našeg života.”
Misu za blagopokojnog papu emeritusa Benedikta XVI., u četvrtak, 5. siječnja, na uočnicu svetkovine Bogojavljenja, u katedrali Sv. Stošije u Zadru predvodio je zadarski nadbiskup koadjutor Milan Zgrablić.
„Svetkovina Bogojavljenja po tradiciji starija je čak i od samog Božića“ rekao je mons. Zgrablić koji je misu počeo blagoslovom vode i soli koju je usuo u zdenac vode. Potom je blagoslovljenom vodom poškropio puk u katedrali.
Liturgija je nastavljena bogoslužjem Riječi i euharistijskom službom u kojoj su na osobiti način upućene molitve za pokoj duše pape emeritusa Benedikta XVI.

„Blagoslov vode i simbolički nas podsjeća na čin naše istinske međusobne veze koji nas na sakramentalan način međusobno sve duboko povezuje i čini nas jednima u zajedništvu Presvetog trojstva.
Taj sakrament nas snažno povezuje i s osobom Benedikta XVI. Molitva u duhu obnove naših krsnih zavjeta, krštenja u koje smo svi zajedno uronjeni, nalazi svoje puno značenje i svoj puni smisao“ rekao je koadjutor Zgrablić, istaknuvši: „U toj dubokoj vezi želimo Bogu zahvaliti za milost koju je darovao svojoj Crkvi i svima nama koji smo baštinici onoga čime je Bog obdario papu Benedikta XVI. To je bio blagoslov za Crkvu, za nas, za svakoga tko je želio usmjeriti dušu Bogu“.
Mons. Zgrablić istaknuo je posljednje riječi koje je Benedikt XVI. rekao prije svoje smrti: ‘Isuse, ljubim te‘.
Nadbiskup smatra da su te riječi, s obzirom na nauk, učenje i teologiju Benedikta XVI., „doista bile program njegovog života“.
„Isuse, ljubim te – to je bio motiv i program cijelog njegovog djelovanja. To je bio program Benediktovog života. I mi ga možemo prepoznati na svoj način koji je vlastit nama, da je to program i našeg života, ili bi barem tako trebalo biti“ poručio je mons. Zgrablić.

Koliko su Ratzingerove riječi Isuse, volim te „doista bile program njegovog života“, nadbiskup je ilustrirao i primjerom da je on još kao malo dijete, sa svojih svega 6,5 godina, pred Božić Isusu napisao želju u svom pismu: „Dragi maleni Isuse, što prije dođi na zemlju. I meni donesi radost. Želio bih molitvenik, zelenu misnu odjeću i Srce Isusovo“.
„Dakle, malo dijete od 6,5 godina želi da Isus dođe na zemlju, da mu pokloni molitvenik; misal, knjigu molitve, da mu donese misnu odjeću zelene boje i da mu dotakne, donese Srce Isusovo. To on moli Boga.
Mislim da je Gospodin uslišao sve te njegove molitve. Da sve njegove molitve jesu upravo u tome sadržane; da mu je donio Srce Isusovo i da je za to Srce Isusovo svjedočio svojim znanjem, svojom mudrošću, svojim naukom, svojim poslanjem u ovom svijetu“ istaknuo je mons. Zgrablić.

Predslavitelj je podsjetio i na misao pape Benedikta XVI.: „Mi živimo zato što smo upisani u Božji spomen. U Božjem spomenu mi nismo sjena, puko sjećanje. Biti u Božjem spomenu znači živjeti u punini, potpuno biti to što jesmo“.
„Vjerujemo da je papa Benedikt XVI. svim nastojanjima svoga života ljubio Gospodina. Isus je bio glavni program njegovog osobnog života i njegovog naučavanja. Kroz Isusa koji je put, istina i život ušao je u bît Gospodina. Njegovo sjećanje na Boga nije bilo samo puko sjećanje, uspomena, nego je Benedikt XVI. cijeli život ulazio u bît, u sadržaj Boga i njegove prisutnosti“ istaknuo je mons. Zgrablić, naglasivši: „I nama je to pouka i spomen na Benedikta XVI., da i mi tako istinski živimo našu kršćansku vjeru. Da Isus bude put, istina i život našeg života.
Da naše uspomene na papu Benedikta XVI. nama ne budu tek spomen, memorija, prisjećanje, jedan povijesni događaj, nego da to sjećanje postane stvarnost i bît našeg života“ rekao je mons. Zgrablić, izražavajući nadu da Benedikt XVI. već živi u punini Božjeg života.
„Neka molitva za papu emeritusa Benedikta XVI. bude naše sjećanje, naše sudjelovanje u bîti Božjeg života, naše prijateljevanje s Gospodinom u kojem živimo, mičemo se i jesmo“ potaknuo je mons. Zgrablić.

Propovjednik je podsjetio da je južnobavarac Ratzinger bio profesor te je niz godina poučavao dogmatiku i fundamentalnu toelogiju na raznim katoličkim sveučilištima: u Freiburugu, Bonnu, Münsteru, Tübingenu, Regensburgu.
Od 1962. do 1965 zapažene su njegove intervencije na Drugom vatikanskom saboru. Nadbiskupom Münchena i Freisinga imenovan je 25. ožujka 1977., a te je godine imenovan i kardinalom.
Prefektom Dikasterija za nauk vjere imenovao ga je 1981. papa Ivan Pavao II., a 19. travnja 2005. izabran je za papu.
„Imali smo milost da je 4. i 5. lipnja 2011. bio u pastoralnom pohodu Hrvatskoj. Odreknuće od papinske službe najavio je 11. veljače 2013., a ono je stupilo na snagu 28. veljače 2013. Od tada, živio je povučeno, a umro je 31. prosinca 2022.“ rekao je mons. Zgrablić.
Ines Grbić


























ZADAR / ŽUPANIJA
FOTO / Bokanjac prikupio 5.000 € za komunikatore djece Udruge ZARATINIĆI
Udruga mladih Bokanjac i Mjesni odbor Bokanjac još su jednom pokazali kako lokalna inicijativa može imati stvaran i dugoročan učinak. Kao rezultat humanitarnog Adventa koji su u prosincu 2025. zajednički organizirali, jučer, 31. siječnja, Udruzi ZARATINIĆI uručena je donacija u iznosu od 5.000 eura, namijenjena nabavi komunikatora za djecu s teškoćama u komunikaciji.

Donaciju je u ime Udruge mladih Bokanjac uručio Josip Mrkić, a susret je održan u neformalnoj i prijateljskoj atmosferi, uz kratko druženje s djecom i roditeljima. Time je simbolično zaokružen jedan projekt koji je započeo jednostavnom, ali jasnom idejom – učiniti nešto dobro za svoju zajednicu i istovremeno pomoći onima kojima je pomoć najpotrebnija.
Humanitarni Advent na Bokanjcu bio je višednevna inicijativa koja je okupila mještane svih generacija. Osim što je obogatio adventsko vrijeme u kvartu, imao je i jasnu humanitarnu svrhu. Sav prikupljeni prihod odlučeno je usmjeriti Udruzi ZARATINIĆI, koja kroz projekt komunikatora djeci bez govora omogućuje izražavanje, sudjelovanje u svakodnevnom životu i veću samostalnost.

Komunikatori nisu simbolična pomoć, oni su konkretan, specijaliziran alat koji za djecu bez verbalne komunikacije predstavlja glas. Putem njih djeca mogu izraziti osnovne potrebe, emocije, želje i misli, komunicirati s obitelji, vršnjacima i okolinom te aktivnije sudjelovati u obrazovanju i društvu.

Do danas je, zahvaljujući donacijama građana, udruga, tvrtki i lokalnih inicijativa poput ove s Bokanjca, prikupljeno više od 60.000 eura za komunikatore. Šestero djece već je dobilo svoj uređaj, ukupne vrijednosti 52.611 eura, dok još 22 djece trenutačno čeka sredstva kako bi i oni dobili priliku za komunikaciju.
U Udruzi ZARATINIĆI ističu kako ovakve suradnje pokazuju snagu lokalne zajednice i važnost solidarnosti na razini kvarta i grada. Donacija s Bokanjca još je jedan korak prema cilju, da nijedno dijete ne ostane bez mogućnosti izražavanja.
Primjer Udruge mladih Bokanjac i Mjesnog odbora Bokanjac potvrđuje da promjene ne moraju dolaziti odozgo, već često počinju upravo u susjedstvu, kroz zajedničku ideju, volju i konkretno djelovanje, stoji u objavi.

ZADAR / ŽUPANIJA
(FOTO) OKRUGLI STOL U ZADRU / Ramljak: Strašno je što prijatelj može napraviti prijatelju; Braš: Ovisnost o digitalnom svijetu teža je od ovisnosti o heroinu
Život djece i mladih, uključujući sve oblike zlostavljanja, pa i ono najteže seksualno, danas se odvija u digitalnoj sferi. Korporacije i algoritmi iskorištavaju našu pažnju, bore se da što duže gledamo u ekran, a u nekom trenutku djeca i mladi postaju žrtve, depresivni su, počinju razmišljati o suicidu, u strahu su i od počinitelja i od roditelja kojima se izbjegavaju povjeriti. U zadnjih sedam godina u Hrvatskoj bilježimo porast seksualnog zlostavljanja od 270 posto; samo prošle godine imali smo preko 500 slučajeva seksualnog nasilja nad djecom, a 10 tisuća predmeta čeka na rješavanje, bilo od seksualnih predatora, bilo od vršnjaka. Zastrašujuće je ono što prijatelj prijatelju može učiniti i zato se moramo educirati i komunicirati, jer je odnos između ljudi najbolja prevencija, istaknuo je voditelj Centra za nestalu i zlostavljanu djecu i Centra za sigurniji Internet Tomislav Ramljak na Okruglom stolu „Mentalno zdravlje mladih i sigurni Internet: Gdje je granica između stvarnog i virtualnog nasilja?”, održanom u Zadru u organizaciji Odjela za zdravstvene studije Sveučilišta u Zadru i Edukacijskog centra Europskoga instituta za medicinu usmjerenu prema osobi “Čovjek je čovjeku lijek”, u suradnji sa Zadarskom županijom i Gradom Zadrom.
Okrugli stol organiziran je kako bi se ukazalo na potrebu prevencije svih oblika digitalnog nasilja, edukacije djece, mladih, roditelja i stručnjaka te podizanja svijesti o sigurnom korištenju Interneta. Kao jedan od vodećih hrvatskih stručnjaka za online sigurnost i zaštitu djece na internetu Ramljak je govorio o problemima s kojima se susreće u svom radu i pozvao na angažman cijelog društva u ovom problemu koji se pojavio u posljednjih dvadesetak godina.
– Kada sam s kolegom koji je radio u policiji na takvim slučajevima krenuo s radom na ovoj problematici, u vrijeme kada je Internet bio u povojima, zaključio sam da će to biti problem budućnosti. Samo 20 godina kasnije sigurnost djece, pa i odraslih, najveći je izazov u digitalnoj tehnologiji. Mladima je telefon njihov prozor u svijet, kroz njega se zabavljaju, uče, imaju romantične odnose, a na kraju i proživljavaju krize u međuljudskim odnosima. Za razliku od prijašnjih problema, kada su stariji imali informacije koje su trebali prenositi mladima, sada stariji ne mogu pratiti trendove, mladi imaju informacije a mi ih moramo slušati, učiti i pokušati vidjeti postoje li simptomi problematičnih ponašanja te što sve društvene mreže i kanali serviraju našoj djeci. Edukacijski centri koji budu gledali unaprijed, poticali razvijanje međuljudskih odnosa i mentalno zdravlje, imat će veliku budućnost, rekao je Ramljak u uvodnom dijelu kojeg je moderirala Ivana Zrilić.
Pročelnica Odjela za zdravstvene studije i zamjenica voditelja Edukacijskog centra usmjerenog prema osobi „Čovjek je čovjeku lijek” doc. dr. sc. Klaudija Duka Glavor izrazila je zadovoljstvo što u radu okruglog stola sudjeluju duhovnici, psihijatri, psiholozi, neurolozi i sami mladi iz oratorija Don Bosco Zadar. Predsjednica Europskog instituta usmjerenog prema osobi prof. dr. sc. Marijana Braš rekla je da je tehnologija toliko napredovala da često mladi od 20 godina ne mogu pratiti djecu od 10 godina te je pozvala mlade na sudjelovanje na ovogodišnjem Svjetskom kongresu medicine usmjerene prema osobi koji će se održati u Liverpoolu s temom „Mladi i djeca”.
Voditelj Edukacijskog centra usmjerenog prema osobi „Čovjek je čovjeku lijek” prof. dr. sc. Veljko Đorđević rekao je kako Sveučilište u Zadru postaje pionir u preventivnim i rehabilitacijskim programima.
– Otvaramo teme Interneta, njegove zloporabe, načina kako odgajamo svoju djecu, što se događa u našim obiteljima, kako kao društvo na ovo reagiramo. Moramo se zapitati koliko podučavamo mlade koji ulaze u formativne godine, kako na njih utječemo ne samo kao nastavnici, nego i kao roditelji i cjelokupno društvo. Komuniciramo s virtualnim uređajima i mislimo da komuniciramo sa svijetom, izgubili smo odnos čovjeka prema čovjeku. Dok se ne vratimo odnosu među nama, gubit ćemo se, otići ćemo stranputicama. Ne možemo zaustaviti razvoj tehnologije ali možemo uputiti populaciju kako je koristiti, rekao je Đorđević.
Nakon uvodnih obraćanja uslijedio je Okrugli stol na kojemu su sudjelovali pročelnik Upravnog odjela za socijalnu skrb i zdravstvo Grada Zadra Mladen Klanac, Tomislav Ramljak, pročelnica Upravnog odjela za odgoj i školstvo Grada Zadra Tihana Biuk Magaš, pročelnik Upravnog odjela za hrvatske branitelje, udruge i demografiju Zadarske županije Josip Vidov, upraviteljica Područnog ureda Hrvatskog zavoda za socijalni rad Martina Čuljak Jovančević, upraviteljica Obiteljskog centra Zadarske županije Mila Špinderk, dugogodišnja voditeljica Odjela psihijatrije Opće bolnice Zadar Palmira Čveljo, predsjednik Zajednice sportova Zadarske županije i profesor kineziologije na Odjelu za zdravstvene studije Tonči Mašina, župnik župe Gospe Loretske u Arbanasima u Zadru i voditelj oratorija Don Bosco Zadar don Marko Majić Mazul, predstavnik studenata Odjela za zdravstvene studije Zvonimir Jurica te vjeroučiteljica Nikolina Glasnović.
U razmatranjima sudionika istaknuto je da su se djeca nekada mogla skloniti u obiteljski dom od svih nasilja, a danas su u njemu i dalje izloženi preko ekrana. Istaknuta je potreba dolaska do vrtića, jer roditelji pomoć u teškim trenucima podizanja djece nađu davanjem ekrana djeci, bilo za hranjenje ili kratki predah, ali se tada često izgubi pojam vremena. Traženje pomoći je znak hrabrosti a ne bespomoćnosti jer se rijetko događa da se nasilje ne ponovi, istaknuto je na Okruglom stolu. Ovisnost o digitalnom svijetu veća je od one o drogama, a posljedice mogu biti veće od ovisnosti o heroinu, istaknula je Braš.
Bilo je i pozitivnih primjera, pa je student Zvonimir Jurica rekao da ih se na Sveučilištu kontinuirano educira o mentalnom zdravlju i prepoznavanju simptoma onih koji imaju problem. Na studiju vlada topla atmosfera, a posebno je istaknuo rad Studentskog savjetovališta i profesorice Duka, koja s njima razgovara i daje im podršku.
Na Okruglom stolu kao jedan od velikih pozitivnih koraka istaknuto je skoro otvaranje Centra za sigurni Internet u Zadru, uz mobilni tim stručnjaka koji će pružati pomoć i edukaciju svima kojima je potrebna.
ZADAR / ŽUPANIJA
TRIBINA U POMORSKOJ ŠKOLI: Kako tinejdžeru biti roditelj
Udruga za promicanje hagioterapije – Zadar organizira tribinu “Kako tinejdžeru biti roditelj”.
Voditeljica Zrinka Šarić Marinović govorit će o tome što učiniti kad se osjećaš nemoćno i prestrašeno, što kad se tinejdžer povlači, izolira se i “tone”, kad ima agresivne ispade i prisilne misli…
Tribina će se održati u Multimedijalnoj dvorana Pomorske škole Zadar, u petak, 6.2. u 18 sati.
Ulaz je slobodan!






