Connect with us

ZADAR / ŽUPANIJA

U ZADRU ODRŽANA MISA ZA BENEDIKTA XVI. Zgrablić: “I mi trebamo tako živjeti našu kršćansku vjeru – da Isus bude put, istina i život našeg života.”

Objavljeno

-

foto: Zadarska nadbiskupija

Misu za blagopokojnog papu emeritusa Benedikta XVI., u četvrtak, 5. siječnja, na uočnicu svetkovine Bogojavljenja, u katedrali Sv. Stošije u Zadru predvodio je zadarski nadbiskup koadjutor Milan Zgrablić.

„Svetkovina Bogojavljenja po tradiciji starija je čak i od samog Božića“ rekao je mons. Zgrablić koji je misu počeo blagoslovom vode i soli koju je usuo u zdenac vode. Potom je blagoslovljenom vodom poškropio puk u katedrali.

Liturgija je nastavljena bogoslužjem Riječi i euharistijskom službom u kojoj su na osobiti način upućene molitve za pokoj duše pape emeritusa Benedikta XVI.

„Blagoslov vode i simbolički nas podsjeća na čin naše istinske međusobne veze koji nas na sakramentalan način međusobno sve duboko povezuje i čini nas jednima u zajedništvu Presvetog trojstva.

Taj sakrament nas snažno povezuje i s osobom Benedikta XVI. Molitva u duhu obnove naših krsnih zavjeta, krštenja u koje smo svi zajedno uronjeni, nalazi svoje puno značenje i svoj puni smisao“ rekao je koadjutor Zgrablić, istaknuvši: „U toj dubokoj vezi želimo Bogu zahvaliti za milost koju je darovao svojoj Crkvi i svima nama koji smo baštinici onoga čime je Bog obdario papu Benedikta XVI. To je bio blagoslov za Crkvu, za nas, za svakoga tko je želio usmjeriti dušu Bogu“.

Mons. Zgrablić istaknuo je posljednje riječi koje je Benedikt XVI. rekao prije svoje smrti: ‘Isuse, ljubim te‘.

Nadbiskup smatra da su te riječi, s obzirom na nauk, učenje i teologiju Benedikta XVI., „doista bile program njegovog života“.

Isuse, ljubim te – to je bio motiv i program cijelog njegovog djelovanja. To je bio program Benediktovog života. I mi ga možemo prepoznati na svoj način koji je vlastit nama, da je to program i našeg života, ili bi barem tako trebalo biti“ poručio je mons. Zgrablić.

Koliko su Ratzingerove riječi Isuse, volim te „doista bile program njegovog života“, nadbiskup je ilustrirao i primjerom da je on još kao malo dijete, sa svojih svega 6,5 godina, pred Božić Isusu napisao želju u svom pismu: „Dragi maleni Isuse, što prije dođi na zemlju. I meni donesi radost. Želio bih molitvenik, zelenu misnu odjeću i Srce Isusovo“.

„Dakle, malo dijete od 6,5 godina želi da Isus dođe na zemlju, da mu pokloni molitvenik; misal, knjigu molitve, da mu donese misnu odjeću zelene boje i da mu dotakne, donese Srce Isusovo. To on moli Boga.

Mislim da je Gospodin uslišao sve te njegove molitve. Da sve njegove molitve jesu upravo u tome sadržane; da mu je donio Srce Isusovo i da je za to Srce Isusovo svjedočio svojim znanjem, svojom mudrošću, svojim naukom, svojim poslanjem u ovom svijetu“ istaknuo je mons. Zgrablić.

Predslavitelj je podsjetio i na misao pape Benedikta XVI.: „Mi živimo zato što smo upisani u Božji spomen. U Božjem spomenu mi nismo sjena, puko sjećanje. Biti u Božjem spomenu znači živjeti u punini, potpuno biti to što jesmo“.

„Vjerujemo da je papa Benedikt XVI. svim nastojanjima svoga života ljubio Gospodina. Isus je bio glavni program njegovog osobnog života i njegovog naučavanja. Kroz Isusa koji je put, istina i život ušao je u bît Gospodina. Njegovo sjećanje na Boga nije bilo samo puko sjećanje, uspomena, nego je Benedikt XVI. cijeli život ulazio u bît, u sadržaj Boga i njegove prisutnosti“ istaknuo je mons. Zgrablić, naglasivši: „I nama je to pouka i spomen na Benedikta XVI., da i mi tako istinski živimo našu kršćansku vjeru. Da Isus bude put, istina i život našeg života.

Da naše uspomene na papu Benedikta XVI. nama ne budu tek spomen, memorija, prisjećanje, jedan povijesni događaj, nego da to sjećanje postane stvarnost i bît našeg života“ rekao je mons. Zgrablić, izražavajući nadu da Benedikt XVI. već živi u punini Božjeg života.

„Neka molitva za papu emeritusa Benedikta XVI. bude naše sjećanje, naše sudjelovanje u bîti Božjeg života, naše prijateljevanje s Gospodinom u kojem živimo, mičemo se i jesmo“ potaknuo je mons. Zgrablić.            

Propovjednik je podsjetio da je južnobavarac Ratzinger bio profesor te je niz godina poučavao dogmatiku i fundamentalnu toelogiju na raznim katoličkim sveučilištima: u Freiburugu, Bonnu, Münsteru, Tübingenu, Regensburgu.

Od 1962. do 1965 zapažene su njegove intervencije na Drugom vatikanskom saboru. Nadbiskupom Münchena i Freisinga imenovan je 25. ožujka 1977., a te je godine imenovan i kardinalom.

Prefektom Dikasterija za nauk vjere imenovao ga je 1981. papa Ivan Pavao II., a 19. travnja 2005. izabran je za papu.

„Imali smo milost da je 4. i 5. lipnja 2011. bio u pastoralnom pohodu Hrvatskoj. Odreknuće od papinske službe najavio je 11. veljače 2013., a ono je stupilo na snagu 28. veljače 2013. Od tada, živio je povučeno, a umro je 31. prosinca 2022.“ rekao je mons. Zgrablić.

Ines Grbić

Foto: I. Grbić
 

ZADAR / ŽUPANIJA

FOTOGALERIJA / Vatrogasna zajednica Zadarske županije obilježila 30 godina osnutka

Objavljeno

-

By

Uoči blagdana svetog Florijana, zaštitnika vatrogasaca, u Polači je svečano obilježena 30. obljetnica utemeljenja Vatrogasne zajednice Zadarske županije i 30 godina osnutka Dobrovoljnog vatrogasnog društva Polača. Uz glavnog vatrogasnog zapovjednika Slavka Tucakovića, svečanosti održanoj na sportskom igralištu OŠ Franka Lisice nazočili su župan Božidar Longin, zamjenik župana i načelnik Stožera civilne zaštite Zadarske županije Šime Vicković, županijski vatrogasni zapovjednik Matej Rudić, predsjednik Županijske vatrogasne zajednice Željko Šoša, općinski načelnik Tomislav Prtenjača te brojni drugi uzvanici.

Glavni vatrogasni zapovjednik Tucaković tom je prigodom uručio posebne zahvalnice Hrvatske vatrogasne zajednice i to Dobrovoljnom vatrogasnom društvu Polača, Vatrogasnoj zajednici Zadarske županije, Marku Bobanoviću, dugogodišnjem zapovjedniku DVD-a Polača te Željku Šoši, dugogodišnjem zapovjedniku JVP Zadar i Vatrogasne zajednice Zadarske županije.

Veseli me da ove godine obilježavamo vaš dan ovdje u Polači, jer upravo su dobrovoljna vatrogasna društva dobar primjer koliko je za obavljanje ovoga posla prije svega potrebno imati srce, kazao je tom prigodom župan Longin.

„Biti spreman raditi posao u kojem ti je život ugrožen dok spašavaš tuđe živote i imovinu, velika je stvar. Svaka profesija ima svoje prednosti i mane, no posao koji vi vatrogasci obavljate bez sumnje je jedan od najtežih i po život najopasnijih. Uz Crveni križ i Hrvatsku gorsku službu spašavanja, operativne snage vatrogastva temeljne su operativne snage u sustavu civilne zaštite i jedne od onih na koje uvijek možemo računati“, ustvrdio je župan dodavši da je uz požare, sve češća njihova borba s prirodnim katastrofama poput poplava koje više nisu toliko rijetke s obzirom na podneblje u kojem živimo, na klimu koja uključuje duga sušna razdoblja, ali i razdoblja s velikim količinama oborina.

„Uspješno obavljanje vatrogasne djelatnosti zahtijeva stalno stručno usavršavanje i uvježbavanje pripadnika vatrogasnih postrojbi. Znam da ste svi vi uspješno prošli potrebna osposobljavanja te da redovito radite na daljnjem stručnom usavršavanju. Osim kadra, za uspješnost vašega posla važna je i tehnička opremljenost. Stoga je dobro znati da je Županijski vatrogasni operativni centar opremljen svim potrebnim, najmodernijim uređajima“, poručio je župan Longin.

Nakon uvodnih obraćanja vatrogasci su izveli pokaznu vježbu u kojoj je sudjelovao i zrakoplov kanader, a domaćini iz DVD-a Polača uručili su tom prigodom posebne spomenice svojim članovima.

Vatrogasna spomenica za 30 godina članstva: Marko Bobanović, Viktor Bobanović, Ivica Bobanović, Radoslav Bobanović, Rajko Bobanović, Mićo Ražnjević, Kuzman Zagorac, Boris Bobanović, Nedjeljko Prtenjača, Milenko Zagorac.

Vatrogasna spomenica za 20 godina članstva: Jurica Bobanović (pok. Šime), Karlo Bobanović, Vinko Kulaš, Denis Bobanović, Zoran Peraić, Matko Bobanović, Emil Peraić, Ivan Prtenjača, Slobodan Prtenjača, Viktor Prtenjača, Davor Prtenjača.

Vatrogasna spomenica za 10 godina članstva: Stipe Prtenjača, Tomislav Prtenjača, Ivan Tuta, Damir Kutija, Šime Kardum, Zvonimir Ražnjević, Jakov Kulaš, Mate Kulaš, Marko Zagorac, Nikola Perković, Dino Čačić, Šime Zagorac, Ante Prtenjača.

Fotografije: Zadarska županija / DVD Polača

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

Uručena priznanja Općine Povljana

Objavljeno

-

By

Na sjednici Općinskog vijeća Općine Povljana održanoj 23. travnja 2024. godine usvojena je Odluka o dodjeli priznanja Općine Povljana. Priznanja su dobili dr. sc. Radomir Jurić za višegodišnja arheološka istraživanja, zaštitu i afirmaciju kulturne baštine Općine Povljana i Mladen Škoda za postignuća i doprinos u boćanju te unaprijeđenje i razvoj sporta i tjelesne kulture Općine Povljana.

Na svečanoj sjednici Općinskog vijeća, u sklopu obilježavanja Dana Općine Povljana, priznanja su im uručili Nikola Škoda, predsjednik Općinskog vijeća i Predrag Rukavina, načelnik Općine Povljana.

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

DANI POVIJESTI NA SVEUČILIŠTU U ZADRU / Pametni mobiteli već su pobijedili novine i televizije, a tek čekamo umjetnu inteligenciju…

Objavljeno

-

By

Na Sveučilištu u Zadru održani su tradicionalni XVII. Dani povijesti, u organizaciji Udruge studenata povijesti ISHA Zadar i Odjela za povijest Sveučilišta. Kvaliteta manifestacije konstantno se povećava, kao i broj događanja i sudionika, a ove godine na njemu su sudjelovali ogranci ISHA-a iz Osijeka, Pule i Mostara, Klub studenata povijesti Hrvatskog katoličkog sveučilišta “Homo volans”, Društvo studenata povijesti “Ivan Lučić-Lucius”, Klub Studenata Istorije Ostrogorski iz Beograda i Klub istoričara i studenata istorije ,,11. januar“ iz Niša

Ove godine tema je bila “Povijest na filmskoj vrpci” uz radionice o propagandi, razvitku filmske industrije, utjecaju novinskih medija te usporedbi fikcije i realnosti. Uvodno predavanje „Društvo i mediji u posthladnoratovskom svijetu“ održao je doc. dr. sc. Branko Kasalo s Odjela za povijest Sveučilišta u Zadru. On je istaknuo kako oni koji koriste informacije više nisu vezani za tradicionalne medije poput novina ili televizije, pa čak niti za neko mjesto i stolno računalo, već preko mobilnih telefona imaju izravan pristup internetu i društvenim mrežama. Zbog promjene načina konzumacije medijskih sadržaja, stari formati gube utjecaj i doseg. Demografskom promjenom te odlaskom starije populacije, koja je bila naslonjena na televiziju i novine, disbalans će bit još veći.

– Posljedica ovih promjena je demokratizacija medijskog prostora. Prije interneta i digitalnih tehnologija monopol na informacije i kontrolu javnog narativa imali su veliki medijski sustavi, koji su proizvodili sadržaj. To postoji i danas no mogućnost ulaska u medijski prostor radikalno se promijenila. Pisanjem blogova, pa čak i komentara na društvenim mrežama, čitatelji zapravo i sami objavljuju medijski sadržaj, što je jedan oblik izdavaštva. Ranije se čitalo i gledalo sadržaje koje je predao urednik s druge strane, sada druga strana oblikuje sadržaj prema reakcijama publike i taj proces postaje dvosmjeran, rekao je Kasalo.

Loše strane su otvaranje prostora za širenje rubnih ideja, čija je paradigma agenda o Zemlji kao ravnoj ploči. Takva ideja u etabliranim medijima prije nije mogla doći do objave. Pozitivan aspekt nove situacije je što će one ideje koje su dobre, ali revolucionarne i radikalne, sada doći do javnog prostora, a ranije bi bile eliminirane.

– Izazov pred nama je informacijsko preopterećenje i kakofonija u javnom prostoru. Ljudi su npr. u 19. stoljeću mjesecima pratili jedan sudski spor u Francuskoj, a sada jedna vijest ne preživi od jutra do večeri. Teško je donijeti listu prioriteta i vidjeti što je relevantno. Također, mediji su nekada bili način okupljanja zajednice, susjedstva, oko jednog ili dva prijemnika i isto toliko programa. Danas algoritam na mobitelu svakome nudi vijesti iz njegovog interesa i mi zapravo živimo jedni pored drugih, rekao je Kasalo.

Neslućene promjene donosi umjetna inteligencija i teško je provjeriti kako će to utjecati na kulturni prostor u kojemu živimo.

U radionici Propaganda raspravljalo se o dječjoj propagandi na filmu, duhanskoj industriji u SAD-u i nacističkoj propagandi na OI 1936. godine, u NDH te propagandi u Srbiji u vrijeme Domovinskog rata. Radionice „Slovo na papiru“ ponudile su razmatranja o narodnom pokretu 1903. u zadarskom tisku, Supilovom Novom listu, katastrofi razarača Ljubljana, Hollywoodu, jugoslavenskim vesternima, japanskom filmu… U usporedbi fikcije i realnosti usporedilo se viđenja Aleksandra Velikog danas i nekada, kostimima u Gladijatoru Ridleya Scotta, Staljinu, Divljem Zapadu, Lady Di… Bogati program zaključen je obilaskom grada i partyjem u Studentskom klubu Božo Lerotić.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu