Connect with us

Hrvatska

Srića: COVID je i dalje prisutan, ali ne kao što je to bilo proteklih godina

Objavljeno

-

COVID je i dalje prisutan, ne u obliku kao što je to bilo proteklih godina. Činjenica je da klinička slika soja koji dominira već nekoliko mjeseci značajno je blaža u odnosu na delta soj, rekao je pulmolog Saša Srića gostujući u emisiji HTV-a “Studio 4”.

Hrvatsku je pogodio ciklon COVID-a, sezonske gripe, različitih viroza i prehlada. U bolnicama posljednjih tjedana liječi se više stotina pacijenata zbog teških respiratornih tegoba. Činjenica je kako je teško razaznati o kakvim je virozama riječ i koliko je trenutačno bolesnih. 

– Sve respiratorne infekcije počinju se pojavljivati u jesenskom periodu s naglaskom na kasnojesenskom i zimskom periodu. Proteklih godina smo naglašavali kako je to dominacija COVID-a, a tek onda ostali oblici koji su bili u pozadini. Porast respiratornih infekcija je definitivno očekivan, vrhunac nismo dosegli. U siječnju i veljači očekujemo pojavu gripe i ostalih respiratornih infekcija, rekao je Saša Srića u uvodu gostovanja u “Studiju 4”.

Komentirao je i situaciju s koronavirusom.

– COVID je i dalje prisutan, nije prestao postojati. Činjenica je da klinička slika soja koji dominira već nekoliko mjeseci značajno je blaža u odnosu na delta soj. Možemo ga sigurno nazvati ubojitim sojem koji je odnio mnoge živote. Da smo prije godinu dana rekli da je COVID malo jača prehlada, bilo bi zastrašujuće i greška s naše strane. Sad se kod većine zdravih građana tako i prezentira. COVID je i dalje prisutan, ne u obliku kao što je to bilo proteklih godina, rekao je Srića.

“Ove godine može se očekivati nešto jači oblik gripe”

Smatra kako je inzistiranje na daljnjem cijepljenu građana nešto što ne smije izostati, bez obzira na to što COVID nije glavna priča.

– Dobro da nije glavna priča jer nam daje nadu da ćemo se približavati kraju pandemije. Svoj populaciji starijoj od 65 godina, svim imunokompromitiranim pacijentima sugeriramo da se cijepe trećom booster dozom, odnosno drugom docjepnom, četvrtom dozom. Cijepljenje protiv gripe je isto tako za svu ugroženu populaciju. Ove godine može se očekivati nešto jači oblik gripe. Još nije kasno za cijepiti se protiv gripe, rekao je.

Govorio je o situaciji na svom odjelu u KB Jordanovcu.

– U odnosu na prošlu godinu imamo nešto blaže oblike, ali imamo i dalje veliku popunjenost. To su i dalje dominantno pacijenti koji se javljaju u ambulantu zbog drugih bolesti. U odnosu na prošlu godinu kada je upala pluća bilo preko 90 posto i kada smo imali pacijente koji su zahtijevali potporu kisikom, danas je takvih pacijenata znatno manje. Virusnih pluća ima, ali to je danas široki dijapazon. Svaka upala pluća, bakterijska, treba se tretirati antibioticima, virusna sa simptomatskom terapijom, rekao je.

Velika pojava novih-starih respiratornih infekcija

Istaknuo je kako je velika pojava novih-starih respiratornih infekcija koje uzrokuju stari mikroorganizmi posljedica dvogodišnjeg pridržavanja mjera, što je bilo opravdano.

– No, tako su se infekti manje širili, na neki način smo više time izgubili imunitet. Zahvaljujući tome došlo je do pojave zaboravljenih infekcija. Tako se i streptokok pojavio nakon dvije godine i treba biti oprezan, naglasio je.

Sve je više osoba koje se žale na zdravstvene probleme.

– Nema osobe koja ne kašlje, kiše ili se ne žali na neke klasične respiratorne tegobe, a kad bi svatko odlazio liječniku, mislim da bi redovi bili veći nego za bankomate koji će biti za koji dan. Ako je prisutan kašalj i curenje nosa, onda je dovoljna simptomatska terapija – uzimanje dovoljno tekućine, čaja, sirup za kašalj, antitusik. Ukoliko bi došlo do situacije da se javi temperatura koja se ne može skinuti klasičnim lijekovima za skidanje temperature, poremećaja svijesti, otežanog disanja, treba posjetiti obiteljskog liječnika ili otići na hitnu, rekao je. 

“Poticanje na cijepljenje nas je spasilo od još gore situacije”

Osvrnuo se i godinu dana unatrag kada je bio za rigorozne mjere obaveznog cijepljenja i izolacije te rekao kako stoji iza svake svoje riječi i postupka.

– Čvrste mjere i žestoka politika urodile su plodom. Poticanje na cijepljenje nas je spasilo od još gore situacije. Nažalost, loša procijepljenost u Hrvatskoj uzela je danak mnogim životima. Zasad trebamo biti na oprezu, nemamo potrebu za mjerama jer je ovo blaži oblik. Preporuka je građanima da svatko vodi osobnu higijenu i da se testira kad nešto osjeti, da zaštiti sebe i bližnje, zaključio je. 

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Nad Hrvatsku stiže saharski pijesak, DHMZ objavio kada

Objavljeno

-

By

Državni hidrometeorološki zavod objavio je satelitsku snimku iz koje se vidi dotok saharskog pijeska preko Sredozemlja koji će u manjoj količini već noćas početi stizati i do nas.

“Danas i sutra uživajte u suncu, nabacite sunčane naočale i pripazite na IV Index”, objavio je DHMZ na X-u.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Analitičar izradio prognozu EU izbora. “Ovoga puta SDP mora paziti na crnog labuda”

Objavljeno

-

By

Na izborima za hrvatske zastupnike u Europskom parlamentu, koji će biti održani 9. lipnja, sudjeluje 25 lista – 21 stranačka te po dvije koalicijske i nezavisne.

Ovo će biti četvrti izbori za Europski parlament koji se održavaju otkako je Hrvatska punopravna članica EU-a. Oni 2013. bili su vanredno održani kod nas kako bi Hrvatska kao novoprimljena članica bila zastupljena u Europskom parlamentu do redovnih izbora 2014. godine. Tada se natjecalo 28 lista, a tri su osvojile mandate. Koalicija oko HDZ-a osvojila je šest madata, koalicija oko SDP-a pet, a Hrvatski laburisti jedan.

Sljedeće godine na izborima je sudjelovalo 25 lista, a opet su izabrani kandidati s tri liste. HDZ je u koaliciji s još pet stranaka opet osvojio šest mandata (oba puta među izabranima bio je Andrej Plenković), SDP u koaliciji s tri stranke osvojio je četiri mandata, a jedno mjesto dobila je stranka ORaH. Na prošlim izborima kandidirane su čak 33 liste. HDZ i SDP osvojili su po četiri mjesta, a po jedno Hrast, Živi zid, IDS i Nezavisna lista Mislava Kolakušića.

HDZ-u pet, SDP-u četiri mandata?

Sva tri puta izlaznost na europske izbore bila je niska. Na onima 2013. bila je 20,83 posto, 2014. je izašlo 25,24 posto birača, a 2019. godine 29,85 posto.

Politički analitičar Krešimir Macan smatra da bi upravo izlaznost mogla odrediti rezultate europskih izbora, kao i događaji u pregovorima nakon parlamentarnih izbora.

“Zapravo imamo najbolje istraživanje uoči europskih izbora, a to su rezultati onih parlamentarnih”, kaže.

Macan je izradio i na stranici Manjgura.hr objavio prognozu rezultata EU izbora modeliravši je prema rezultatima parlamentarnih izbora. Preslikavanjem rezultata tih izbora uz korištenje D’Hondtove metode, Macan predviđa da će na europskim izborima HDZ osvojiti pet mandata, SDP četiri, a Domovinski pokret, Možemo! i Most po jedan.

Manjgura.hr

“Neće biti dovoljno preći prag od 5 posto”

“Prag za preskakanje 12. mandata je visokih 6,48 posto. Dakle, neće biti dovoljno prijeći izborni prag od 5 posto, već osvojiti barem navedeni postotak. Ako se radi o izlaznosti od 29,85 posto kakva je bila na zadnjim EU izborima, tada za 12. granični mandat treba oko 67.350 glasova, što daje šanse i nekim drugim listama poput one koju su složili IDS i manjine okupljene oko EU parlamentarca Valtera Flege i tada taj mandat gubi SDP”, napisao je Macan u objašnjenju svoje prognoze.

Macan nam napominje da je ipak riječ o modeliranju rezultata prema rezultatima nedavnih parlamentarnih izbora te da će događaji u gotovo mjesec i pol dana dugoj kampanji utjecati na konačne rezultate.

HDZ i DP u pobjedničkom modu, Most u problemima

Uostalom, kaže, već smo ovih dana svjedočili događajima koji mogu utjecati na odluku birača.

“Vidimo već po CRObarometru da Možemo! može čak ići prema dva mandata, a da bi Most nakon ovih raskola mogao izgubiti mandat. HDZ je sada u borbenom pobjedničkom modu , svježi su i uigrani i samo će morati ponoviti vježbu s parlamentarnih izbora. Prošli puta bili su neorganizirani pa im se dogodio onaj “crni labud”. SDP mora motivirati birače i izvući ih jer bi se ovoga puta njima mogao dogoditi crni labud. Mislim da i DP ima siguran jedan mandat. I oni su u pobjedničkom modu za razliku od Mosta kojem su otišli Raspudići i nije to više isti Most kao na parlamenatarnim izborima”, ustvrdio je Macan.

Iako je birače već pripremila nedavna kampanja za parlamentarne izbore, Macan napominje da će na europskim izborima ipak puno ovisiti o tome koliko će stranke uspjeti motivirati birače za izbore koji se ne smatraju važnima.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Veliki broj Hrvata svakodnevno jede meso, pogledajte koje vrste najviše

Objavljeno

-

By

foto: Pixabay

Istraživanje o konzumaciji mesa, mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda koje su tijekom ožujka proveli magazin Ja Trgovac i agencija Hendal, pokazalo je da 25 posto hrvatskih građana meso jede svakodnevno, a najpopularnija je piletina.

Učestalost konzumacije pokazuje rast onih koji svakodnevno jedu meso ove godine, za pet posto u odnosu na istraživanje iz 2022., odnosno ima ih 25 posto, što znači da svaki četvrti Hrvat meso jede svakodnevno.

Ipak, najviše je onih koji meso konzumiraju nekoliko puta tjedno, ukupno ih je 64 posto, dok ih je prije dvije godine bilo pet posto više.

Razmjerno manji udjeli odnose se i na manje učestale konzumacije pa je tako ove godine šest posto onih koji meso jedu nekoliko puta mjesečno, a dva posto ispitanika kaže da meso jede rijetko.

Meso ne jede tri posto građana

Da ne jede meso istaknulo je tri posto ispitanih građana.

Istraživanje je pokazalo da je piletina uvjerljivo najpopularnija vrsta mesa koju najčešće konzumira 53 posto građana, što je dva posto manje nego u 2022. godini. Na drugom je mjestu svinjetina s 36 posto udjela uz četiri posto rasta, dok su ostale vrste mesa značajno manje popularne.

Tako se za teletinu najčešće odlučuje sedam posto građana, puretinu bira tri posto, a janjetinu svega jedan posto konzumenata mesa u Hrvatskoj.

Kada je riječ o tome koju vrstu mesa najviše vole, dobiveni rezultati su podosta drugačiji od onoga što se najčešće konzumira, navode iz JaTrgovca.

Naime, iako su piletina s 38 posto (pad od jedan posto u odnosu na 2022.) te svinjetina s 26 posto (rast od pet posto) i ovdje na vrhu poretka omiljenih vrsta mesa, ipak su njihovi udjeli značajno manji.

Da teletinu s 18 posto (rast od jedan posto) i janjetinu s 12 posto (pad od tri posto) kombinirano preferira gotovo trećina građana, odnosno njih 30 posto.

Podatak da teletinu i janjetinu najčešće konzumira svega osam posto ispitanika, govori u prilog tome da si te skuplje vrste mesa značajan broj građana ne može priuštiti.

Od suhomesnatih proizvoda najčešće se konzumira slanina

Kod kategorije mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda hrvatski građani najčešće konzumiraju slaninu te ih je ove godine šest posto više, odnosno ukupno 39 posto. To znači da četiri od 10 konzumenata kategorije najčešće jede špek, a dvostruko manji udio pripao je kobasicama koje najčešće jede 19 posto građana ili za jedan posto manje nego prije dvije godine.

Odmah iza dolazi šunka sa 17 posto udjela u oba istraživanja, dok su u 2024. godini manju popularnost imali pršut s osam posto, parizer sa šest posto, kulen s četiri posto i vratina s dva posto.

Kada je riječ o tome koju vrstu mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda najviše vole onda je i tu na vrhu slanina s 29 posto udjela u oba istraživanja, ali odmah iza je s 28 posto udjela pršut.

Kulen je rastao za tri posto i sada ima 15 posto udjela, a šunka je na 13 posto u obje promatrane godine. Slijede kobasice s osam posto, dok su vratina i parizer ostvarili po dva posto preferencija.

I ovdje se može na primjeru pršuta i kulena vidjeti da ih najčešće kupuje 12 posto građana, a preferira višestruko veći udio od 43 posto, navodi se u priopćenju.

Istraživanje su tijekom ožujka ove godine proveli Ja Trgovac magazin i agencija Hendal na nacionalno reprezentativnom uzorku građana Republike Hrvatske starijih od 16 godina.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu