ZADAR / ŽUPANIJA
(FOTO) KRČKI BISKUP NA PUNTAMICI: “Danas često griješimo i time se čak i ponosimo. Sve je dopušteno, svatko može raditi što hoće. Izgubili smo kriterije”
Svetkovina Bezgrešnog začeća BDM proslavljena je u četvrtak, 8. prosinca u župnoj crkvi Bezgrešnog začeća u istoimenoj župi na Puntamici u Zadru gdje je večernje koncelebrirano slavlje predvodio krčki biskup Ivica Petanjak.
„Ono što je Bog učinio Mariji po njenom začeću, nama je učinio na krštenju. Po sakramentu krštenja mi smo poput Marije oslobođeni istočnoga ili iskonskog grijeha. I nama je Bog udijelio istu milost kao Mariji, bez ikakvih naših zasluga. Time što smo kršteni i oslobođeni od grijeha, Bog se sa svoje strane obvezao da će on nama biti vjeran zauvijek“ rekao je mons. Petanjak, upitavši nastojimo li mi živjeti bez grijeha, poput Marije, ili nam je svejedno kako živimo. A i mi smo po krštenju slobodni od istočnoga grijeha.
Premda je Bog unaprijed oslobodio Mariju od ljage istočnog grijeha, nije izvršio nad njom nikakvo nasilje da prihvati biti majkom Božjeg Sina.
„Uvijek postoji slobodna volja čovjeka. Bog uvijek poštuje slobodu čovjeka. Bog ne nagovara, ne prisiljava, ničim ne uvjetuje, nije to učinio ni prema Mariji. Bog zna da će jedanput biti takva osoba, koja će to htjeti. Bog zna da će to biti u Nazaretu, da će se zvati Marija, te godine. Ali time što Bog to zna, on ne vrši na to nikakav pritisak. Nego čeka da se dogodi to vrijeme. Bog zna za svakoga od nas kako ćemo živjeti, ali ne prisiljava čovjeka da čini dobro ili zlo“ rekao je mons. Petanjak.

Budući da je unaprijed znao za zasluge koje će doći cijelom svijetu po Isusovoj muci i smrti, Bog je znao da će se jedanput u povijesti pojaviti osoba koja će pristati biti majka njegovom sinu. „Stoga je Bog odlučio tu osobu, Mariju, kad se začela u krilu svoje majke Ane i oca Joakima, unaprijed, već od njenog začeća, osloboditi od svake ljage grijeha. To slavimo – Marijino bezgrešno začeće u krilu njene majke“ poručio je mons. Petanjak.
Bog uvijek zna što će osoba učiniti, ali ne prisiljava čovjeka kako će postupati. „To odlučuje čovjek. I kod Marije Bog je znao što će se dogoditi, ali Mariju nije ničim uvjetovao. Zato, jer je znao da će se dogoditi trenutak da će Marija prihvatiti začeće Božjeg sina, Bog je nju već prije, od njenog začeća, oslobodio ljage istočnog grijeha“ rekao je propovjednik.

Slavlje svetkovine Bezgrešnog začeća datira od 9. st. na Istoku. Istočne Crkve slavile su Mariju kao bezgrešnu, a korijeni toga blagdana su i dublji, prije 8. st. Kasnije je osobito franjevačka duhovnost inzistirala na Marijinom bezgrešnom začeću.
Franjevačka duhovnost smatrala je da bi se Sin Božji utjelovio i rodio kao čovjek i da prvi čovjek nije sagriješio. „Kod Boga se ništa ne događa stihijski. Kod Boga je od postanka svijeta ili prije postanka svijeta sve planirano, određeno, postavljeno, samo što Bog čeka da se može realizirati neki plan, kad budu zrela vremena. Kad dođe pravi trenutak, kažemo, kairos. Kad se sve posloži. Kad je sve kako bi trebalo biti, onda plan Božji koji u Bogu postoji odvijeka, ostvaruje se u jednom trenutku povijesti“ rekao je mons. Petanjak.

Papa Siksto IV. 1476. uvodi Bezgrešnu kao blagdan za Crkvu. Kasnije je, 8. prosinca 1854., došlo svečano definiranje dogme o bezgrešnom začeću BDM po papi Piju IX.
„Papa nešto definira da naglasi, pojasni značenje nečega što u Crkvi već postoji, što se vjeruje, ali se želi staviti veći naglasak na to što ljudi slave i kako to ljudi shvaćaju. Papa se može poslužiti svojim pravom da misli kako nekad u Crkvi treba nešto jasnije definirati, naglasiti. Onda o tome pita cijelu Crkvu.
Kad je Pio IX. odlučio proglasiti dogmu Bezgrešnog začeća, pitao je cijelu Crkvu što ljudi misle o tome, to su proveli biskupi u svojim biskupijama. Kad je dobio pozitivan odgovor, svečano je definirao dogmu – Bog je, znajući da će se u povijesti roditi osoba koja će apsolutno htjeti surađivati u Božjem planu spasenja, Mariju unaprijed oslobodio od ljage istočnog grijeha, od grijeha kojega svi baštinimo od praroditelja“ rekao je propovjednik.

Biskup je rekao kako je i kod Marije bila Božja inicijativa. Marija nije ničim uvjetovala Boga, tražeći nešto od njega jer će roditi Sina Božjega.
„Bog unaprijed nagrađuje našu vjernost. Kroz cijelu povijest spasenja, Bog uvijek ima inicijativu. Kod svih saveza koji su sklopljeni, kod nijednoga nije došla inicijativa od čovjeka. Uvijek je Bog nudio i dolazio čovjeku, da čovjeku bude dobro.
I uvijek se Bog obvezuje, kao kod Marije, tako i kod našeg krštenja – Bog unaprijed nama daruje svoju milost, a na nama je hoćemo li na Božju ljubav odgovoriti pozitivno ili negativno, hoćemo li priznati Boga za oca ili ćemo mu okrenuti leđa. Što god da bude, Bog će nama ostati vjeran.
To je garancija nama i da budemo svjesni da, što god nam se dogodi u životu, Bog nikad ni od koga od nas nije dignuo ruke. Nikad nije nikoga prekrižio. Nikad za nikoga nije rekao da je beznadni slučaj“ ohrabrio je mons. Petanjak, rekavši da će „Bog čekati hoćemo li se vratiti k njemu dok ne izdahnemo“.
„To bi trebalo posvijestiti, da znamo u kakvog Boga vjerujemo. U Boga dobrote, milosrđa, neizmjernog strpljenja, Boga koji ljubi svako svoje stvorenje, želi spasenje svakog od nas.

Unaprijed znajući da ćemo odgovoriti na njegove pozive i nastojati biti sveti, Bog nas već unaprijed obdaruje svojom milošću, dobrotom, daruje nam potrebne darove, karizme koje su nam potrebne da se ostvarimo u životu“ rekao je mons. Petanjak.
Biskup je podsjetio kako se blagdan Bezgrešnog začeća slavi usred Došašća koje je radosno vrijeme iščekivanja rođenja Krista, ali i vrijeme budnosti, kad dolazak Mesije treba, koliko je moguće, dočekati čistog srca. Zato je taj blagdan poticaj čovjeku da pogleda u sebe.
„Podigni se. Zaviri u svoje srce. Nemoj biti rob grijeha. Pokušaj živjeti kao slobodno biće, pokušaj poput Marije u svojoj slobodi reći Hoću, pristajem biti dionik Božjeg plana spasenja. Milost koja nam je dana po krštenju, po sakramentima, toliko toga nam je Bog dao, sve su to sredstva spasenja. To koristi da i u došašću pokušamo biti zahvalni, poput Marije, na Božjim darovima i živjeti u skladu s darovima“ potaknuo je mons. Petanjak, poželjevši da udaljimo od sebe što nas pritišće kao teret grijeha da možemo živjeti slobodni.

Predvoditelj slavlja upitao je i koliko ljudi današnjeg vremena uopće imaju pojam grijeha. „Ljudi su uvijek griješili. Ali postojala su vremena kad je neka sveopća klima bila da su se ljudi sramili svoga grijeha. Tijekom povijesti, ljudi su pazili da umru u milosti Božjoj. Neke osobe cijeli život molile su da umru u milosti Božjoj, da se uspiju prije smrti pokajati, ispovjediti, da odu čisti s ovoga svijeta. I društvo se brinulo o tome. Za staroga, bolesnoga, zvalo se svećenika da ne umre bez ispovijedi, pričesti, pomazanja. Koliko je nama danas stalo do toga?
Danas često griješimo i opravdavamo svoj grijeh. Čak se ponosimo grijehom. Sve je dopušteno, svatko može raditi što hoće. Izgubili smo kriterije“ upozorio je mons. Petanjak. Potaknuo je da budemo slobodni reći ‘Ovo hoću, ovo neću u životu’; da se ne uzoholimo na milostima koje nam je Bog dao i da Bogu budemo zahvalni na tome.
„Svaki dan učiniti mali korak dovodi do velikih djela. Marija je rekla: ‘Bog je pogledao na moju neznanost’ i po njenoj malenosti učinio je velika djela za cijeli svijet jer je od nje potekao Spasitelj svijeta, Isus Krist Gospodin“ poručio je biskup Petanjak.
U misi su koncelebrirali puntamiški župnik don Igor Ikić, koji je kolega mons. Petanjka sa zajedničkog studija bogoslovije i još osmorica svećenika.
Ines Grbić





















ZADAR / ŽUPANIJA
MORATE U SPIZU? Danas u Zadru rade sljedeće trgovine…
Donosimo raspored rada većih marketa i supermarketa, odnosno trgovačkih lanaca u Zadru u nedjelju, 3. svibnja 2026.
BAUHAUS:
od 9 do 14
KAUFLAND:
zatvoreno
EUROSPIN:
Žmirići, Ul. Matije Gupca 59
Radno vrijeme: 08:00 – 21:00
HEY PARK
TOMMY
Bože Peričića 5 – od 8 do 14
Skradinska 8 – od 7 do 21
Put Nina 89 – od 7 do 21
KONZUM:
Frane Petrića 10 – od 7 do 13
LIDL:
zatvoreno
SPAR
Polačišće 4 – od 7 do 14
PLODINE
Biogradska 68 – od 7 do 22
Zagrebačka 2 – od 7 do 22
SUPERNOVA:
zatvoreno
STUDENAC:
Od 7 do 21:
Put Murvice 49
Velebitska ulica 14
Ulica Ivana Skvarčine 18
Zadarska ulica 24
Obala kneza Branimira 14
Šibenska ulica 9C
Ul. bana Josipa Jelačića 12A
Put Stanova 63
Knezova Šubića Bribirskih 3
RIBOLA
od 7 do 21:
Put Petrića 51C
Ulica Ivana Lucića 18
Put Šimunova 2
Ulica Miroslava Krleže 1A
PEVEX
od 8 do 14
METRO
zatvoreno
EMMEZETA
od 10 do 20
ZADAR SHOPPING CAPITOL
zatvoreno
CITY PARK ZADAR
zatvoreno
ZADAR / ŽUPANIJA
“PASTEL U SVIBNJU” / U ponedjeljak u Kapetanovoj kuli otvorenje izložbe Tomistava Marijana Bilosnića
U ponedjeljak, 4. svibnja 2026., u 19:30 sati, otvara se izložba slika Tomislava Marijan Bilosnića „Pastel u svibnju“ u Galeriji HDLU, u Kapetanovoj kulai na Trgu Pet bunara u Zadru.

Tomislav Marijan Bilosnić (slikarski pseudonim Sebastijan Bit) priredio je stotinjak samostalnih (i više zajedničkih) izložbi slika u tehnici monotipija, ulja, pastela, gvaša, tuša u boji, crteža i umjetničke fotografije. Član je HDLU Zadar. Objavio je sedam slikarskih monografija: Metamorfoze, Cvijeće ravnokotarskih vila, 33, Pollockova svjetlost, Maske i lica, Mediteranski pastel i Duhovi sa zadarskog Foruma, te fotomonografiju Skriveno kameno blago, kao i pjesničke monografije s Antom Stamaćem, Zlatkom Tomičićem i Mijom Bijuklićem. O njegovu slikarskom opusu pisali su Tonko Maroević, Antun Travirka, Vinko Srhoj, Ive Šimat Banov, Đuro Vanđura, Iva Körbler, Vlado Bužančić, Andro Filipić, Ervin Dubrović, Milan Bešlić, Ivo Fadić, Helena Roguljić, Sanja Knežević, Nevenka Nekić, Đuro Vidmarović, Igor Šipić, Mirjana Šigir, i mnogi drugi.
Za svoj likovni rad, Bilosnić je nagrađen Zlatnom plaketom za fotografiju na međunarodnoj izložbi «Island and Sea» (2010., 2022.) i Zlatnom plaketom za slikarstvo (2015.) na 2. međunarodnoj likovnoj izložbi vjerskih motiva “Sveti otok” (Holy Island).
U Galeriji Kapetanova kula Bilosnić pod naslovom „Pastel u svibnju“ izlaže pastele iz ciklusa poznatog kao „Mediteranski pastel“, o kojemu su se vrlo pozitivno izrazili mnogi poznati hrvatski likovni kritičari, između koji su i Antun Travirka, Iva Körbler, Vlado Bužančić, Vinko Srhoj, Andro Filipić, Stanislav Bašić, Romana Galović, Mirjana Šigir, Miljenko Mandžo, Josip Granić, Ante Zemljar, i drugi.
ZADAR / ŽUPANIJA
(FOTOGALERIJA) ZEMUNIK GORNJI / Misno slavlje na blagdan sv. Josipa radnika predvodio nadbiskup Zgrablić
Svečano misno slavlje na blagdan sv. Josipa radnika u župnoj crkvi sv. Josipa radnika u Zemuniku Gornjem u petak, 1. svibnja, predvodio je zadarski nadbiskup Milan Zgrablić.

Nadbiskup je istaknuo važnost duhovne dimenzije rada i sustvaralačke suradnje čovjeka s Bogom u ostvarenju njegovog životnog poziva. Sv. Josip je primjer kako rad biva važan i ozbiljan, ali istodobno prožet vjerom, poručio je nadbiskup, dodavši da takav rad „postaje uravnotežen odnosom punog povjerenja s Bogom i usmjeren prema ljubavi. Na tom putu čovjek radi marljivo i odgovorno, ali zadržava unutarnju slobodu, jer zna da njegov život ima dublji smisao koji ne ovisi o materijalnom uspjehu, nego o vjernosti Božjem planu, smislu života i Bogu koji je konačni cilj njegovog postojanja“, poručio je mons. Zgrablić. Tako čovjek, nositelj rada, kroz svoj trud izražava što jest – slika Božja, ljubljeno dijete Božje i sudjeluje u velikom stvarateljskom djelu koje Bog povjerava čovjeku, pozivajući ga da svijet ne samo koristi i iskorištava, nego da ga obrađuje s ljubavlju i čuva s odgovornošću, rekao je nadbiskup.

Takvo poimanje rada rađa dubljim razumijevanjem kršćanskog poziva koji zahvaća cijeli život, pa i rad, „jer vjera ne ostaje zatvorena u molitvi ili liturgiji, nego se proteže na sve dimenzije svakodnevice, prožima odnose, odluke i rad te daje smisao i onome što se čini malim i neznatnim“, poručio je mons. Zgrablić.
Sv. Josip poučava duhovnosti rada koja „oblikuje srce koje zna prepoznati Božju prisutnost u svakodnevnim zadacima, koje prihvaća odgovornost ozbiljno i s predanjem, ustraje i kad se čini nemogućim, ostaje vjerno i kad se čini da trud prolazi nezapaženo, koje u svemu traži priliku da očituje ljubav prema Bogu kroz savjesnost, poštenje i strpljivost.

U svjetlu vjere, i najjednostavniji poslovi, koji se ponavljaju iz dana u dan i mogu postati monotoni, zadobivaju novu dubinu. Rad tako postaje dio većeg Božjeg plana koji nadilazi trenutak, dio puta koji vodi prema ispunjenju i života usmjerenog prema Bogu“, istaknuo je predvoditelj slavlja. Sv. Josip u svojoj skrovitoj i vjernoj službi pokazuje put koji traži vjernost Božjem pozivu. „Tako rad zadržava svoju vrijednost, jer postaje sudjelovanje u Božjem stvaralačkom djelu koje traje i danas, u kojem Bog uključuje čovjeka kao suradnika, koji svojim rukama, umom i srcem doprinosi izgradnji svijeta koji nosi trag Stvoriteljeve dobrote“, poručio je nadbiskup Zgrablić.

Sv. Josip uzdržava Svetu obitelj, u skromnosti nazaretske radionice preuzima odgovornost za kruh i sigurnost onih koje mu je Bog povjerio, u jednostavnosti svoga stolarskog zanata osigurava svakodnevni život za Isusa i Mariju. Takav rad „nije obilježen samo zaradom, brojčanim uspjehom i priznanjem, nego samozatajnom postojanošću, strpljivošću i dubokom unutarnjom snagom koja izvire iz ljubavi i vjere prema Bogu“, istaknuo je mons. Zgrablić, rekavši da takva jednostavnost često ostaje skrivena svijetu.

U tom kontekstu, naglasio je da „dostojanstvo rada ne proizlazi iz njegove vidljivosti, iz veličine ostvarenja i priznanja koje čovjek može primiti, nego iz dubine nakane koja ga pokreće, iz Božjeg plana koji ga nadahnjuje i iz svijesti da rad postaje dio odnosa s Bogom koji vidi u skrovitosti, prepoznaje vjernost i blagoslivlja što je učinjeno s predanjem za Dobro i žrtvom za drugoga“, poručio je nadbiskup. Takav rad biva „prostor u kojem čovjek ne oblikuje samo svijet, nego i vlastito srce, svoje stavove, svoju vjernost i sposobnost darivanja. Tako svaki napor, odgovornost i ustrajnost postaju prilika za rast u svetosti, u kojoj se život usklađuje s Božjom voljom i ono naizgled obično i koje se svakog dana ponavlja, može se preobraziti u susret s Bogom koji djeluje u skrivenosti i jednostavnosti.
U takvom razumijevanju rada čovjek se ne promatra podložnim ekonomskim zahtjevima rada, da se gubi u ritmu obveza, nego kao svjesna i slobodna osoba koja svojim odlukama oblikuje život te u svoje djelovanje unosi razum, srce i savjest i prepoznaje da njen rad ima smisao, jer je povezan s njenim dostojanstvom koji proizlazi od Boga i pozivom kojeg mu je Bog uputio“, poručio je mons. Zgrablić.

Nadbiskup je istaknuo potrebu prepoznavanja rada kao prostora susreta s Bogom gdje se oblikuje čovjekovo srce i gdje se svakodnevica puna obveza i briga prožima smislom koji nadilazi produktivnost i napor.
Sveti Josip u nazaretskoj svakodnevici, u radu koji je bio samozatajan, postojan i odgovoran prema Isusu i Mariji, pokazuje „ljepotu rada koji proizlazi iz ljubavi i prožet je sviješću o Božjoj prisutnosti i vodstvu u životu. Takav rad ne iscrpljuje čovjeka u nutrini, nego ga izgrađuje, oblikuje i vodi prema punini života“, naglasio je nadbiskup.

Upozorio je na opasnost da rad izgubi svoju dublju dimenziju i bude sveden na mjerljive rezultate, učinkovitost, zaradu, korist i povećavanje produktivnosti. Tada se vrijednost osobe procjenjuje prema onome što proizvodi i postiže u očima društva.
„Takvo shvaćanje dovodi do isključivanja i previđanja onih koji ne mogu sudjelovati u tom ritmu – bolesnika, starijih, osoba s invaliditetom i djece – kao da njihova vrijednost ovisi o njihovoj produktivnosti. Time se prešućuje temeljna istina: čovjekovo dostojanstvo ne proizlazi iz onoga što čini, nego iz onoga što jest“, poručio je nadbiskup.

„Kad se rad promatra isključivo kroz produktivnost i isplativost, blijedi svijest o čovjeku obdarenom dostojanstvom koje ne ovisi o učinku ni o materijalnoj koristi, nego izvire iz njegove bîti da je stvoren na Božju sliku i da ga je Bog pozvao u život zbog ljubavi.
Zato dostojanstvo bolesnika koji ne mogu raditi, staraca čija snaga slabi, osoba s invaliditetom suočenih s ograničenjima ili djece koja se razvijaju, ostaje jednako i neumanjeno. Njihova prisutnost podsjeća društvo da vrijednost života nije u proizvodnji, nego u postojanju i odnosu s Bogom i drugim ljudima“, poručio je nadbiskup.

Kad se rad pretvara u zahtjev koji ne poznaje granice, u ritam „još više i brže“, tada ne ostavlja prostor za odmor, prijateljske odnose, za brigu o slabijima, razumijevanje, molitvu i duhovni život. U takvom svijetu ugroženi su oni koji ne mogu pratiti taj tempo, jer su gurnuti na rub ili se smatraju teretom za društvo, upozorio je mons. Zgrablić.
„U logici „više i brže“ osoba počinje osjećati da ga vlastiti rad pritišće, zarobljava i oduzima mu slobodu. U radu kao isključivoj produktivnosti čovjek se udaljava od sebe jer prestaje slušati dubinu vlastitog srca i razlikovati bitno od prolaznoga. Prestaje prepoznavati vrijednost krhkosti, ovisnosti i međusobne povezanosti vidljivih u životu bolesnih, starijih, djece i osoba s invaliditetom. Time se gubi i sposobnost prepoznavanja prisutnosti Boga koji poziva na zajedništvo. Rad tada više ne izgrađuje osobu, nego je troši; ne vodi prema punini zajedništva s Bogom i međusobno, nego vodi prema iscrpljenosti.

Razlog takvog izobličenja rada je u zaboravu osobne duhovne dimenzije. Kad iz rada nestane svijest da je on sudjelovanje u Božjem djelu, kad se izgubi pogled prema Bogu kao konačnom cilju, rad ostaje zatvoren u granicama ovoga svijeta i preuzima ulogu koja mu ne pripada“, upozorio je nadbiskup, rekavši da tada rad postaje mjera vrijednosti života, a oni koji ne mogu „proizvoditi“ bivaju obezvrijeđeni.

„No, dostojanstvo svake osobe, bez obzira na snagu, zdravlje, dob ili sposobnosti ostaje uvijek isto i neotuđivo, jer je ukorijenjeno u njenoj bîti darovanoj od Boga Stvoritelja i Isusovom djelu otkupljenja. Neka nam sveti Josip Radnik pomogne da u radu prepoznamo Božji dar i poziv, da u svakodnevici otkrijemo prostor susreta s Bogom i da u svemu što činimo ostanemo vjerni Bogu koji nas vodi putem koji ima svoje ispunjenje u vječnosti“, potaknuo je mons. Zgrablić.

Nakon mise, nadbiskup je predvodio procesiju s kipom sv. Josipa kroz središte mjesta. Bio je to prvi pohod nadbiskupa Zgrablića toj župnoj crkvi za koju je zemunički župnik don Gašpar Dodić rekao da je zadnjih godina uloženo u njenu obnovu, zahvaljujući i sredstvima Općine Zemunik Donji na čelu s načelnikom Ivicom Šarićem koji je također bio na tom misnom slavlju.

Zemunik Gornji je rodna župa zadarskog nadbiskupa Ivana Prenđe čiji se kip nalazi na trgu na početku ulice koja vodi prema župnoj crkvi sv. Josipa Radnika.
I.G.
-
ZADAR / ŽUPANIJA11 sati prijeMORATE U SPIZU? Danas u Zadru rade sljedeće trgovine…
-
magazin4 dana prijeFOTOGALERIJA / Svjetski dan plesa u City Galleriji
-
magazin3 dana prijeSPORTSKI ULAZAK U LJETO / Doživite Maslenica Sunset Run 2026. Prijave su otvorene!
-
ZADAR / ŽUPANIJA3 dana prijeVanja Čvrljak izabran za direktora Turističke zajednice Zadarske županije




