Connect with us

Svijet

Zbog poskupljenja hrane na Mediteranu bi mogli izbiti nemiri

Objavljeno

-

Izvor: Pexels / Photo by Markus Spiske

Nastavi li se poskupljenje hrane i energenata mogli bi izbiti nemiri na jugu i istoku Mediterana gdje je prije deset godina erumpirala serija političkih ustanaka poznatih kao „Arapsko proljeće“, upozorio je čelnik Unije za Mediteran.

„Problem je vrlo ozbiljan. Zemlje južnog i istočnog Mediterana su uvoznici osnovnih prehrambenih namirnica, posebno žitarica. Neke su 90 postotno ovisne o njihovom uvozu“, rekao je Nasser Kamel, glavni tajnik Unije za Mediteran, u razgovoru za Hinu.

Pad isporuka žitarica iz sukobljenih Ukrajine i Rusije, vodećih svjetskih izvoznika, lansirao je cijene hrane u zemljama poput Maroka, Alžira, Tunisa, Libije, Egipta i Libanona.

„Porast cijena je bio ogroman. No nakon dogovora o slobodnom prolazu brodova s ukrajinskim žitom kroz Crno more cijena se vratila na prihvatljivu razinu“, kaže Kamel u sjedištu Unije za Mediteran u Barceloni.

Ta organizacija s 43 zemlje u četvrtak je održala forum u čijem je zaključku navela da je prekid isporuka hrane pogoršao već tešku socijalno-gospodarsku situaciju uzrokovanu pandemijom koronavirusa.

“Da, postoji rizik od političkih nemira. Vidimo uostalom i u zapadnoj Europi, doduše bez nasilja, ogorčenje građana što utječe i na rezultate izbora”, napominje Kamel.

Egipat uvozi 50 posto hrane a s obzirom na 107 milijuna stanovnika najveći je svjetski uvoznik žitarica, kaže diplomat Kamel, rođen u toj zemlji na sjeveru Afrike.

U Tunisu, zemlji od kuda je 2011. krenulo „Arapsko proljeće“, građani se suočavaju s nestašicama mlijeka, šećera, maslaca i brašna. Posebno je teško naći mlijeko za bebe.

„Svaki mjesec nešto novo nedostaje pa su ljudi nezadovoljni“, kaže Raouia Kheder, novinarka tuniskog radija RTCI.

„Cijene i nezaposlenost rastu a predsjednik, koji još uživa veliku potporu, nije objasnio kako riješiti situaciju pa se ljudi osjećaju nesigurno“, dodaje.

U Tunisu se 17. prosinca održavaju parlamentarni izbori, a opozicija organizira manje prosvjede nastojeći izvući ljude na ulicu.

„Moglo bi se dogoditi nešto veliko prije izbora“, kaže Kheder.

Hrana kao oružje

U posebnu pažnju pridaje svom južnom susjedstvu pa je paralelno sa 7. ministarskim sastankom Unije za Mediteran u Barceloni održan 3. sastanak ministara vanjskih poslova u formatu EU-Južno susjedstvo.

Raspravu su obilježile teme prevladavanja prehrambene i energetske nesigurnosti“, kaže Nives Malenica, hrvatska veleposlanica u Madridu koja je sudjelovala na sastanku.

Ukazala je na moguće korištenje hrvatskih luka i brodova u opskrbi žitom i umjetnim gnojivom država s najvećom oskudicom, osobito u Africi. U Barceloni je istaknula i „važnost jačanja strateške autonomije u energetskom i prehrambenom sektoru“.

Politolog Anđelko Milardović, voditelj Instituta za europske i globalizacijske studije (IEGS), kaže da se hrana i energenti koriste kao oružje u trenutnom geopolitičkom ratu.

„Bude li trgovina hranom blokirana to će potaknuti migracije prema Europi. Istovremeno bi uništenje energetskih postrojenja u Ukrajini moglo potaknuti tamošnje ljude da odu na toplije mjesto, u EU“, objašnjava Milardović.

Premijeri devet europskih mediteranskih zemalja okupljenih u klub MED 9 sastat će se 9. prosinca u španjolskom gradu Alicanteu gdje će razgovarati o poskupljenju hrane i migraciji morem prema EU-u. Ondje bi trebao biti i hrvatski premijer Andrej Plenković.

„Hrvatska bi trebala prihvatiti ovaj tip iskustva te smanjiti ovisnost o uvozu hrane. Vlada treba napraviti preokret u svojoj poljoprivrednoj politici“, kaže Milardović koji će u svibnju u Šibeniku organizirati 3. Mediteranski poljoprivredni forum (AGROMED).

Klimatske promjene prijetnja Mediteranu

„To bi bila politika nacionalne sigurnosti. Ovo sada je politika nacionalne nesigurnosti. Imaš potencijale, a ne stavljaš ih u funkciju“, dodaje.

Smatra da je u Hrvatskoj uvoznički poljoprivredni lobi jači od ministarstva poljoprivrede, no da se dio stanovnika suočen s poskupljenjima okrenuo vlastitim obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima (OPG).

U Uniji za Mediteran kažu da bi klimatske promjena mogle podići razinu mora, a ono nanijeti sol na dosad plodna kopnena zemljišta, čime bi se i europske zemlje mogle suočiti s prehrambenim poteškoćama.

„Zemlje sjevernog Mediterana bi trebale više i ravnomjernije proizvoditi hranu kako na tržištu ne bi dolazilo do kriza, a koje posljedično ugrožavaju sigurnost opskrbe hranom na jugu Mediterana“, kaže Kamel.

U ponedjeljak, 28. studenog, obilježava se Dan Mediterana. Na taj datum je 1995. godine u Barceloni dogovorena suradnja sjevera i juga Mediterana.

„Kada je riječ o energiji Jug je ekstremno bogat suncem i vjetrom pa bi mogao opskrbljivati energijom čitavu Europu bude li se ulagalo u tehnologiju. No kada je riječ o poljoprivredi situacija je kompliciranija“, dodaje čelnik Unije za Mediteran.

Kako bi jug Mediterana prestao biti ovisan o uvozu mora riješiti problem nedostatka vode i inovacija. Mora pronaći usjeve koji mogu opstati s manje vode i oduprijeti se ekstremnim uvjetima zbog klimatskih promjena.

„To je moguće. Neke studije ukazuju na optimistične rezultate, ali su potrebna veća ulaganja“, zaključuje Kamel.

No votes yet.
Please wait...
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Svijet

Hitno upozorenje za putnike: Smrtonosna bolest iz viktorijanskog doba ponovno se širi

Objavljeno

-

By

Zdravstvene vlasti izdale su novo upozorenje putnicima nakon što se vrlo zarazna bolest ponovno počela širiti u dijelovima Ujedinjenog Kraljevstva i Europe.

Turistima je savjetovano da učine jednu ključnu stvar prije putovanja jer broj slučajeva vrlo zarazne bolesti iz viktorijanskog doba naglo raste u Velikoj Britaniji i Europi. Zdravstveni dužnosnici upozoravaju na ospice, a izbijanja bolesti zabilježena su u nekoliko europskih zemalja, dok porast slučajeva u Engleskoj potiče nova upozorenja za putnike, piše Express.

Irska zdravstvena služba (HSE) izdala je putno upozorenje uoči uskrsnih praznika, pozivajući tisuće ljudi koji planiraju putovanja u inozemstvo da provjere jesu li potpuno cijepljeni protiv ove bolesti. Dužnosnici su naveli da postoje „stalni slučajevi i nedavna izbijanja ospica u Europi i Ujedinjenom Kraljevstvu“, te pozvali putnike da se upoznaju sa simptomima i provjere jesu li primili MMR cjepivo (protiv ospica, zaušnjaka i rubeole).

Glasnogovornik HSE-a rekao je:

„Ospice su virusna infekcija koja može dovesti do ozbiljnih komplikacija. Vrlo su zarazne i lako se šire.

Najnoviji podaci pokazuju da je procijepljenost MMR cjepivom među djecom u dobi od 24 mjeseca 87,6 posto, što je i dalje ispod cilja Svjetske zdravstvene organizacije od 95 posto potrebnog za sprječavanje izbijanja bolesti.“

Upozorenje dolazi u trenutku kada broj slučajeva ospica ponovno raste u Engleskoj. Prema najnovijim podacima britanske Agencije za zdravstvenu sigurnost (UKHSA), između 1. siječnja i 23. veljače 2026. godine u Engleskoj je potvrđeno 158 slučajeva ospica laboratorijskim testiranjem.

Većina slučajeva zabilježena je među djecom u dobi do 10 godina, a London čini dvije trećine svih infekcija.

Veliko izbijanje bolesti u sjevernom Londonu potaknulo je velik dio porasta, a najveći broj slučajeva zabilježen je u Enfieldu, Birminghamu i Haringeyu.

Iako ove godine u Engleskoj nije zabilježen nijedan smrtni slučaj povezan s ospicama, zdravstveni dužnosnici upozoravaju da bolest može dovesti do ozbiljnih komplikacija, posebno kod male djece i ranjivih odraslih osoba.

Ospice su nekada bile vrlo česte u Britaniji, prije nego što su programi cijepljenja značajno smanjili broj slučajeva. Međutim, pad stope cijepljenja posljednjih godina omogućio je virusu da se ponovno pojavi.

HSE upozorava da su ospice „jedna od najzaraznijih bolesti“, što znači da se izbijanja mogu brzo širiti kada procijepljenost padne ispod zaštitne razine.

Simptomi se obično pojavljuju oko deset dana nakon infekcije i u početku podsjećaju na tešku prehladu.

Rani znakovi uključuju:

bolove u tijelu

curenje nosa, kihanje i kašalj

bolne, crvene oči osjetljive na svjetlo

temperaturu od 38 °C ili višu

umor i gubitak apetita

male sivo-bijele mrlje unutar usta

Prepoznatljiv osip obično se razvija dva do četiri dana kasnije, počevši od lica ili vrata, nakon čega se širi po cijelom tijelu.

Zdravstveni dužnosnici poručuju da bi se svi koji nisu sigurni u svoj status cijepljenja trebali obratiti svom liječniku, jer MMR cjepivo ostaje najučinkovitija zaštita od ospica.

HSE je također pozvao obitelji da ostanu kod kuće i kontaktiraju liječnika ako posumnjaju na infekciju, upozoravajući da zaražene osobe trebaju izbjegavati kontakt s drugima, osim ako su potpuno cijepljene.

Kako se približavaju uskrsna putovanja i milijuni ljudi spremaju na letove u inozemstvo, zdravstvene vlasti pozivaju javnost da provjeri jesu li im cijepljenja ažurirana kako bi se spriječilo daljnje širenje bolesti diljem Europe.

Nastavi čitati

Svijet

Srbija upozorila građane da ne putuju u Hrvatsku: “Samo u slučaju krajnje potrebe”

Objavljeno

-

By

Srbijansko ministarstvo vanjskih poslova u srijedu je, u reagirajući na rat Sjedinjenih Država i Izraela protiv Irana, objavilo upute svojim državljanima o putovanjima, ne preporučujući im nijednu zemlju na Bliskom istoku, dok se Hrvatska našla u rangu država u koju se može putovati samo “u slučaju krajnje potrebe”.

Ministarstvo je, petog dana ratnih sukoba na Bliskom istoku, na svojoj mrežnoj stranici objavilo grafikon nazvan “Semafor-savjeti za putovanja” podijelivši ga u četiri kategorije, zelenu – slobodno putovanje uz uobičajeni oprez, žutu – putovanje uz dodatne mjere opreza, narančastu -putovanje u slučaju krajnje potrebe te crvenu – zemlje u koje se ne preporučuje putovanje.

Prema procjeni sigurnosnog rizika, na crvenom popisu nalaze se 23 zemlje, uglavnom s Bliskog istoka – Iran, Irak, Izrael, Jemen, Jordan, Libanon, Katar, Južni Sudan, Oman, Palestina, Saudijska Arabija, Sirija, Jordan, Ujedinjeni Arapski Emirati. U ovu skupinu spadaju i Ukrajina, Afganistan, Libija, Gvineja Bisau, Južni Sudan, Mali, Somalija, Sudan i Srednjoafrička Republika.

Države za koje se sugeriraju dodatne mjere opreza su, među ostalima, Albanija, Argentina, Brazil, Indija, Indonezija, Kolumbija, Meksiko, Pakistan, Rusija.

Ministarstvo vanjskih poslova Srbije preporučuje svojim građanima uobičajeni oprez ako su njihova odredišta Australija, Austrija, Bosna i Hercegovina, Belgija, Bjelorusija, Bugarska, Crna Gora, Danska, Italija, Japan, Egipat, Grčka, Kanada, Kina, Kuba, Cipar, Mađarska, Maldivi, Njemačka, Novi Zeland, Rumunjska, Slovenija, Sjeverna Makedonija, Turska, Francuska ili Nizozemska.

Hrvatska se, uz 27 afričkih i azijskih zemalja te Boliviju i Venezuelu, nalazi na popisu zemalja koje Srbija vidi kao putne destinacije “u slučaju krajnje nužde”.

Detaljan kriterij za procjenu sigurnosnog rizika nije naveden, a “semafor” sa savjetima za putovanja dostupan je na službenoj mrežnoj stranici ministarstva, uz pojedinačnu provjeru za svaku zemlju.

Kosovo, čiju državnost Srbija ne priznaje, nije na tom popisu. 

Nastavi čitati

Svijet

RATNA KRIZA / Svijet suočen s najvećim kaosom u zračnom prometu od pandemije Covida, otkazuju se stotine letova

Objavljeno

-

By

Flightradar

Stotine tisuća putnika i dalje su zaglavljene, dok su ključna zračna čvorišta na Bliskom istoku zatvorena zbog posljedica američko-izraelskih napada na Iran. U ponedjeljak su otkazane nove stotine letova

Velike zračne luke na Bliskom istoku, uključujući Dubai – najprometnije međunarodno čvorište na svijetu – zatvorene su treći uzastopni dan, u najtežem šoku za zrakoplovnu industriju od pandemije Covida-19 koja je paralizirala sektor.

Letovi diljem Bliskog istoka otkazani su, što je do sada poremetilo tisuće linija, dok su međunarodni prijevoznici nastavili obustavljati svoje usluge, javljaThe Guardian.

Rano u ponedjeljak već je bilo otkazano 1.239 letova. Emirates Airlines sa sjedištem u Dubaiju, Etihad Airways sa sjedištem u Abu Dhabiju i Qatar Airways sa sjedištem u Dohi zajedno su otkazali stotine letova.

I drugi prijevoznici otkazali su usluge u regiji. Air India je u nedjelju otkazala letove iz Delhija, Mumbaija i Amritsara prema velikim gradovima u Europi i Sjevernoj Americi.

Putnici blokirani od Frankfurta do Balija

Gotovo 2.800 letova otkazano je u subotu, a 3.156 u nedjelju, prema podacima platforme za praćenje letova FlightAware.

“Za putnike, nema načina da se ovo uljepša”, rekao je Henry Harteveldt, analitičar zrakoplovne industrije i predsjednik Atmosphere Research Groupa. “Trebali biste se pripremiti na kašnjenja ili otkazivanja tijekom sljedećih nekoliko dana dok se ovi napadi razvijaju i, nadamo se, završe.”

Zračni prostor iznad Irana, Iraka, Kuvajta, Izraela, Bahreina, Ujedinjenih Arapskih Emirata i Katara bio je i u ponedjeljak praktički prazan, prema internetskoj stranici Flightradar24.

Utjecaj se proširio daleko izvan Bliskog istoka, s putnicima blokiranima od Balija do Frankfurta.

Dionice vodećih zrakoplovnih kompanija našle su se pod pritiskom nakon višednevnih poremećaja, dok je Donald Trump naznačio da bi američka vojna akcija mogla potrajati još četiri tjedna.

Posade i piloti sada su raspršeni diljem svijeta, što dodatno otežava nastavak letova kad se zračni prostor ponovno otvori.

Bijeg iz regije samo preko Saudijske Arabije

Dok su mnogi putnici pokušavali doći do informacija o statusu planiranih putovanja, okupljajući se u nekim od najprometnijih svjetskih zračnih luka usred općih kašnjenja i otkazivanja, najbogatiji su pronašli alternativan izlaz s Bliskog istoka.

“Saudijska Arabija trenutačno je jedina stvarna opcija za ljude koji žele napustiti regiju”, rekao je Ameerh Naran, izvršni direktor brokerske kuće za privatne zrakoplove Vimana Private, za Semafor, navodeći da cijena privatnog leta iz Rijada prema Europi može doseći i 350.000 dolara.

Skok cijena nafte i za zrakoplovne kompanije

Regija i njezine zrakoplovne kompanije navikle su na poremećaje u putovanjima posljednjih godina, ali ovako dugotrajno zatvaranje neba – više od 24 sata – i gašenje sva tri velika zaljevska tranzitna čvorišta bez presedana je, kažu analitičari.

Zrakoplovne kompanije diljem svijeta suočavaju se i s višim cijenama nafte nakon što je cijena sirove nafte Brent skočila i do 13 %, dosegnuvši 80 dolara po barelu, a analitičari predviđaju da bi mogla narasti i do 100 dolara.

Zatvaranja zračnog prostora na Bliskom istoku sada suzbijaju zrakoplovne kompanije u užim koridorima, a borbe između Pakistana i Afganistana predstavljaju dodatni rizik, istaknuo je Ian Petchenik, direktor komunikacija u Flightradar24. “Rizik od dugotrajnih poremećaja glavna je briga iz perspektive komercijalnog zrakoplovstva”, rekao je.

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu