U prigodi obilježavanja Dana grada Zadra u Kneževoj palači predstavljena je mapa grafika „Kornati: Kurnati“ autora prof. dr. sc. Josipa Zankija i prof. dr. sc. Vladimira Skračića. Riječ je o kolekcionarskom izdanju otisnutom u samo 50 primjeraka, nastalom na temelju prethodno objavljene knjige, svojevrsnog životnog djela prof. Skračića “Kornati kad su bili Kurnati – intimni leksikon prošlosti arhipelaga”. Ta knjiga, koja na skoro 500 stranica tumači pojmove vezane za kornatski prostor i tradiciju, ilustrirana je grafikama akademskog slikara Josipa Zankija. S obzirom na to da su ti crteži neizbježno robovali dizajnerskim rješenjima, postajala je zajednička želja da dobiju izdanje primjereno vrijednosti.

– Grafike koje su objavljene na ovom mjestu čine izričaj jednog vremena i zajedno s kulturom i jezikom, svime što je prikazano kroz rad ova dva čovjeka, omogućuju nam da uđemo u srce ovog prostora. Želim da nastavite raditi i da vam to srce koje dajete nama nikada ne blijedi, rekla je u pozdravnoj riječi na predstavljanju mape rektorica Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Dijana Vican.

Skračićev veliki prijatelj i Kurnatar, akademik Nikola Bašić, rekao je kako je u jednom slovu „u“, onom u riječi Kurnati (kao opreci riječi Kornati) sadržana cijela jedna kultura i kozmos.

– Autentični stari Murterini se opiru standardnom imenu Kornata i bore za tu autentičnu kulturu koja je ostala prezrena i zatajena. Vladimir je uveo definiciju prostora koji se nalazio „vanka ruke“, a to što više nije tako, nego je došao blizu ruke, doći će glave tom prostoru i toj kulturi, obilježenoj s tim nepostojanim ili sve manje postojanim i iščezlim „u“, rekao je Bašić, ocijenivši rad ovog dvojca kao onaj koji je prostor Kornata promovirao u globalnu svjetsku vrijednost.

– Kako nisam likovni kritičar, Zankijeve grafike nazvao sam arhigrafijom, a Skračićeve jezične eksperimente jezičnom arheologijom, što ne postoje u sistematizaciji. To je u ovoj mapi tako iskonski i elementarno da Vladine riječi i Josipove slike kao da dopiru iz vremena prije kulture i umjetnosti i zaslužile su da budu ukoričene u jedan fantastični herbarij, kao kulturni doprinos onome što metaforički smatramo trezorom nacionalne kulture, zaključio je Bašić.

Dekan Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu Tomislav Buntak, koji je prihvatio poziv da sudjeluje u izdavanju ove mape, rekao je da je ona nešto što Akademiji daje identitet te da ju kao kulturni i održivi projekt visoke vrijednosti može pokazivati bilo gdje u Europskoj uniji.

Prigodnu riječ izrekli su i sami autori, a Skračić je još jednom istaknuo izazove s kojima se ovaj prostor suočava.

– Kornati i gotovi svi hrvatski otoci, a pogotovo svi mali naseljeni otoci, beskrajno su zapušteni, zaboravljeni, rekao bih i prezreni. Nije samo država kriva, nego i mi koji smo tamo živjeli, jer smo ih prvi napustili. Ne možemo mi to ispraviti knjigom i crtežima, ali nas to ne sprječava da se ponašamo kao da možemo i tako ću se ja i dalje ponašati, rekao je Skračić.

Izložba grafika iz objavljene mape postavljena je u prizemlju Kneževe palače, gdje se može razgledati.