Vodeći hrvatski klimatolog Ivan Güttler povodom održavanja klimatske konferencije COP27 govorio je u Newsnightu o klimatskim promjenama, njihovim posljedicama te nastojanjima da se one uspore i u konačnici zaustave.

Odgovarajući na pitanje koliko je realno da ćemo uspjeti ostati ispod porasta globalnog zagrijavanja od 1,5 stupnja, Güttler je kazao:

“Da bi ostali unutar zagrijavanja od 1,5 stupnja, imamo otprilike još 9 godina ponašanja kao danas. Međutim, tu postoji još jedna olakotna okolnost, a to je da ako i probijemo taj 1,5 možemo se vratiti tijekom 21. stoljeća s agresivnijim mjerama sljedećih desetljeća.”

Istaknuo je da veliki društveni događaji stvarno utječu na emisije stakleničkih plinova, a onda kasnije i na koncentracije, a osvrnuo se i na zanimljiv primjer Brazila.

“Kada govorimo o ukupnim emisijama CO2, često mislimo da su tu samo nafta, ugljen i plin, ali ipak oko 5 milijardi tona tih emisija dolazi iz dijela korištenja zemljišta. Tri države koje su najveći emiteri iz tog dijela aspekta su Brazil, Indonezija i Kongo. Brazil je zato bitna zemlja u tim slagalicama i definitivno treba smanjiti deforestaciju”, kazao je.

Ocijenio je pozitivnim činjenicu što je COP27 privukao pažnju vladajućih osoba u svijetu.

“Unatoč što u svim zemljama imamo problem s inflacijom, s energetskom krizom, i dalje su klimatske promjene na dnevnom redu”, rekao je.

Emisije i dalje rastu…

“Nakon pada od oko 6 posto uslijed covid krize, imali smo 2021. kada su se te emisije vratile za oko 5 posto i sada imamo procjene za 2022. da se vraćamo na situaciju prije covida”, kazao je Güttler.

Kao još jednu blagu olakotnu okolnost navodi i da imamo desetljeće u kojem te emisije ne rastu agresivno kao na prijelazu stoljeća.

“U situaciji smo kada su emisije svake godine oko 40 milijardi tona, nemamo eksponencijalni porast, ali nažalost i takve emisije uzrokuju porast koncentracija jer polovica ostane u atmosferi. Da bi stao porast koncentracija stakleničkih plinova, tečaj emisije mora doći na netto nula”, poručio je.

Ako se otopi ledena ploča Grenlanda, svjetski oceani rast će 7 metara

Upitan što ako pređemo granicu od 1,5 stupnja, Güttler je odgovorio:

“U najgorem slučaju, ako se otopi čitava ledena ploča Grenlanda, svjetski oceani rastu za 7 metara. Ako se destabiliziraju dijelovi Antartike, to je dodatna 3 metra. To bi donijelo ogromne promjene u obalnim zonama, ali u duljim periodima.”

Pojasnio je i da je utvrđeno nekoliko točaka koje se smatraju točkama preokreta u klimatskom sustavu.

“Neke su vezane za stanje ledenih ploča, neke su vezane za cirkulaciju oceana, neke za stanje bioma. Definitivno da je ova Grenlandska je pri najnižem nivou”, dodao je.

Govoreći o posljedicama klimatskih promjena na Hrvatsku kazao je:

“U Hrvatskoj osim tih toplinskih valova s kojima se borimo svako ljeto zadnje desetljeće, definitivno je porast razine mora jedna spora, ali uporna pojava. Danas dijelovi Jadrana rastu 4 do 5 milimetara i to se akumulira. Kroz 10 godina je to 4 do 5 cm, do kraja stoljeća su procjene da je to do pola metra, što ugrožava priobalno područje. 2100. nije kraj svemira, želimo imati hrvatske gradove i obalu i 2150. i 2200. Promjene s razinom mora su spore, ali smo odgovorni za budućnost”, zaključio je.