Hrvatska
Vodeći klimatolog otkrio koliko će porasti razina Jadrana
Vodeći hrvatski klimatolog Ivan Güttler povodom održavanja klimatske konferencije COP27 govorio je u Newsnightu o klimatskim promjenama, njihovim posljedicama te nastojanjima da se one uspore i u konačnici zaustave.
Odgovarajući na pitanje koliko je realno da ćemo uspjeti ostati ispod porasta globalnog zagrijavanja od 1,5 stupnja, Güttler je kazao:
“Da bi ostali unutar zagrijavanja od 1,5 stupnja, imamo otprilike još 9 godina ponašanja kao danas. Međutim, tu postoji još jedna olakotna okolnost, a to je da ako i probijemo taj 1,5 možemo se vratiti tijekom 21. stoljeća s agresivnijim mjerama sljedećih desetljeća.”
Istaknuo je da veliki društveni događaji stvarno utječu na emisije stakleničkih plinova, a onda kasnije i na koncentracije, a osvrnuo se i na zanimljiv primjer Brazila.
“Kada govorimo o ukupnim emisijama CO2, često mislimo da su tu samo nafta, ugljen i plin, ali ipak oko 5 milijardi tona tih emisija dolazi iz dijela korištenja zemljišta. Tri države koje su najveći emiteri iz tog dijela aspekta su Brazil, Indonezija i Kongo. Brazil je zato bitna zemlja u tim slagalicama i definitivno treba smanjiti deforestaciju”, kazao je.
Ocijenio je pozitivnim činjenicu što je COP27 privukao pažnju vladajućih osoba u svijetu.
“Unatoč što u svim zemljama imamo problem s inflacijom, s energetskom krizom, i dalje su klimatske promjene na dnevnom redu”, rekao je.
Emisije i dalje rastu…
“Nakon pada od oko 6 posto uslijed covid krize, imali smo 2021. kada su se te emisije vratile za oko 5 posto i sada imamo procjene za 2022. da se vraćamo na situaciju prije covida”, kazao je Güttler.
Kao još jednu blagu olakotnu okolnost navodi i da imamo desetljeće u kojem te emisije ne rastu agresivno kao na prijelazu stoljeća.
“U situaciji smo kada su emisije svake godine oko 40 milijardi tona, nemamo eksponencijalni porast, ali nažalost i takve emisije uzrokuju porast koncentracija jer polovica ostane u atmosferi. Da bi stao porast koncentracija stakleničkih plinova, tečaj emisije mora doći na netto nula”, poručio je.
Ako se otopi ledena ploča Grenlanda, svjetski oceani rast će 7 metara
Upitan što ako pređemo granicu od 1,5 stupnja, Güttler je odgovorio:
“U najgorem slučaju, ako se otopi čitava ledena ploča Grenlanda, svjetski oceani rastu za 7 metara. Ako se destabiliziraju dijelovi Antartike, to je dodatna 3 metra. To bi donijelo ogromne promjene u obalnim zonama, ali u duljim periodima.”
Pojasnio je i da je utvrđeno nekoliko točaka koje se smatraju točkama preokreta u klimatskom sustavu.
“Neke su vezane za stanje ledenih ploča, neke su vezane za cirkulaciju oceana, neke za stanje bioma. Definitivno da je ova Grenlandska je pri najnižem nivou”, dodao je.
Govoreći o posljedicama klimatskih promjena na Hrvatsku kazao je:
“U Hrvatskoj osim tih toplinskih valova s kojima se borimo svako ljeto zadnje desetljeće, definitivno je porast razine mora jedna spora, ali uporna pojava. Danas dijelovi Jadrana rastu 4 do 5 milimetara i to se akumulira. Kroz 10 godina je to 4 do 5 cm, do kraja stoljeća su procjene da je to do pola metra, što ugrožava priobalno područje. 2100. nije kraj svemira, želimo imati hrvatske gradove i obalu i 2150. i 2200. Promjene s razinom mora su spore, ali smo odgovorni za budućnost”, zaključio je.
Hrvatska
PROGNOZA / Pola Hrvatske pod crvenim meteoalarmom: Temperature rastu i do 40 stupnjeva
Sunčano i vrlo vruće. Ponegdje mala i umjerena naoblaka, a popodne u Gorskom kotaru i u unutrašnjosti Istre mala vjerojatnost za lokalni pljusak ili malo kiše. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren jugoistočni. Na Jadranu sredinom dana i popodne slab do umjeren jugozapadnjak, a ujutro i navečer ponegdje bura. Najviša dnevna temperatura od 34 do 40 °C, prognoza je DHMZ-a za subotu.
Sunčano i u većini krajeva vrlo vruće bit će i u nedjelju. Ponegdje mala do umjerena naoblaka, u unutrašnjosti Dalmacije mala vjerojatnost za popodnevni pljusak. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren sjeveroistočni, na istoku jugoistočni. Na Jadranu u prvom dijelu dana slaba i umjerena bura, uglavnom na sjevernom dijelu s jakim udarima, a popodne slab do umjeren jugozapadnjak. Najniža jutarnja temperatura između 14 i 20, na Jadranu od 24 do 29 °C. Najviša dnevna temperatura većinom između 33 i 39 °C, piše DHMZ.
Upozorenja za subotu
Crveni meteoalarm upaljen je za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku, karlovačku i gospićku regiju.

Upozorenje za nedjelju
Crveni meteoalarm upaljen je i u nedjelju za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku i karlovačku regiju, a za gospićku regiju žuto upozorenje.

Hrvatska
MUP upozorava: Ove osobne iskaznice više neće vrijediti od ponedjeljka
Zbog primjene Uredbe Vijeća (EU) 2025/1208, osobnim iskaznicama izdanim prije 1. siječnja 2003. godine s trajnim rokom važenja, važenje ističe 3. kolovoza 2026. godine. Građani koji su u posjedu navedenih osobnih iskaznica, obvezni su podnijeti zahtjev za izdavanje nove osobne iskaznice.
Razlog tome je što takve osobne iskaznice više ne zadovoljavaju ni minimalne sigurnosne standarde protiv krivotvorenja.
Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, ukupno 13.277 osoba ima izdane osobne iskaznice kojima rok važenja istječe 3. kolovoza 2026. godine.
Kako se uglavnom radi o građanima starije životne dobi, bolesnim, slabije pokretnim ili nepokretnim osobama, koje ne koriste ili vrlo rijetko koriste Internet, svakoj osobi bit će upućena obavijest na kućnu adresu o isteku osobne iskaznice i potrebi podnošenja zahtjeva za izdavanje nove.
Također, u slučajevima kada osoba neće moći osobno pristupiti u policijsku upravu/postaju radi podnošenja zahtjeva, organizirat će se izlazak službenih osoba na kućnu adresu. Članovi obitelji ili osobe koje brinu o njima trebaju dogovoriti termin dolaska službene osobe radi zaprimanja zahtjeva za izdavanje osobne iskaznice i njezina preuzimanja.
Detaljne informacije vezane uz izradu osobne iskaznica nalaze se na Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske – Osobna iskaznica (eOI).
Hrvatska
Sve ih je više u Jadranu: Ove otrovne vrste izazivaju zabrinutost
Sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu.
Posljednjih mjeseci srebrnopruga je napuhača, kako se čini, sve češće viđena i u Jadranskom moru. Ta je invazivna vrsta stigla preko Mediterana i Sueskog kanala, ali nije usamljena. Više je tisuća invazivnih vrsta u Mediteranu, mahom tropskih, i njihovo je širenje posljedica rasta temperatura, prenosi Dnevnik.hr.
Srebrnopruga napuhača, osim što je otrovna, snažnom čeljusti lomi školjke i pregriza ribarske mreže. Grčka, Turska i Cipar daju nagrade za njezin izlov. No, tu je i otrovna riba lav, također doseljenik u Mediteran. Štete koje invazivne vrste izazivaju su goleme.
“Za neke skupine vrsta već smo izgubili većinu bioraznolikosti. Mekušci, na primjer, neke studije su pokazale da je istočni Mediteran već izgubio 93 posto vrsta mekušaca u plitkim vodama”, upozorio je morski biolog Ernesto Azzurro.
“Riba lav golem je problem za bioraznolikost. Domaće vrste ne prepoznaju ribu lava kao grabežljivca. Stoga joj je vrlo lako vrebati domaće vrste, posebno mlade jedinke”, dodao je.
Stručnjaci su istaknuli da sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu – i to ne samo onih invazivnih. Primjerice, portugalska galija ili modri loptaš vrsta je nalik meduzi, čiji žarnjaci mogu biti smrtonosni čak i za ljude. Američki plavi rak uništava uzgajališta školjaka. Već se proširio i Jadranom.
-
magazin6 dana prijeVitamini B kompleksa: Koje su prednosti i kako se točno uzimaju?
-
Sport6 dana prijeMladi Zadrani i dvije bivše igračice ŽKK Zadar Plus osvojili PRO 3×3 turnir u Šibeniku
-
magazin6 dana prijeHoroskop za 27. srpnja 2026.
-
magazin6 dana prijeFOTOGALERIJA / Rockatansky Band rasplesao Dračevac i otvorio “Lito u Dračevcu 2.0.”




