Predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore Mladen Jakopović bio je gost Newsrooma na N1 televiziji u kojem je komentirao hrvatsku poljoprivrednu proizvodnju te novi zakon o poljoprivrednom zemljištu koji bi trebao zaštititi male proizvođače.

“Vrlo je teško komentirati situaciju s Fortenovom jer ne znamo kud će to sve skupa ići i kakva će biti pravna reperkusija. No, bitno je reći da je važno da ta zemlja ostane u funkciji poljoprivredne proizvodnje. Ako strani ulagač ostane u vlasničkom udjelu sve tvrtke s istim OIB-om će nastaviti koristiti poljoprivrdno zemljište koje je u koncesiji Fortenove”, rekao je.

Kaže da je za hrvatski proračun ali i za kompletnu samodostatnost u proizvodnji hrane bitno nastaviti kontinuiranu proizvodnju u tim tvrtkama. Jakopović navodi i kako imamo novi zakon o poljoprivrednom zemljištu te sad možemo vidjeti kako će se on dalje razvijati.

“Inače, u Hrvatskoj je do sada bilo svega 20 posto crpki koje su držale plavi dizel, a sad ga isključivo drže Inine crpke. Zbog toga se sad stvaraju velike gužve jer ispada da ga u prosjeku drži jedna crpka po županiji”, rekao je te dodao: “Dani su sve kraći, žetva je u punom jeku, vrlo je teško, pogotovo malim tvrtkama i malim OPG-ovima koji ne mogu čekati par sati u redu i onda shvatiti da više nema goriva za njih”.

Navodi kako se nadaju da jesenska sjetva neće biti ugrožena.

“Treba jedino jako puno strpljenja uložiti u to i uzeti u obzir da morate skočiti na neku benzinsku udaljenu nekoliko sati. Nastale su opet kolone kao u sedamdesetima kad smo vozili na parne i neparne dane. Ako će se ovo nastaviti, morat ćemo pokušati naći novi modalitet, moramo pratiti svjetske trendove i burze. Jedno rješenje je to da poljoprivrednici počnu točiti običan dizel”, kaže.

Navodi kako je vrlo nezahvalno prognozirati rast cijena proizvoda, ali s obzirom na ovo sve što svakodnevno gledamo, smatra da bi moglo doći do određenih korekcija u pojedinim sektorima.

“Kod nas se to više osjeti nego u drugim zemljama jer je Hrvatska uvijek bila smeće za trećerazrednu hranu. Sad kad nema velikih viškova hrane u Europi, ta jeftina hrana više ne dolazi u Hrvatsku. Sad se to poravnalo sa zemljama u okruženju i sad se cijene formiraju kao u ostalim zemljama”, rekao je.

Kaže da su cijene kruha specifična situacija, no s njim ne bi trebalo biti problema jer kako kaže, samododstatni smo u proizvodnji žitarica.

“Problem je u tome što godinama nije bilo brige oko preradbenih kapaciteta, nemamo dovoljno mlinara, prerade, silosa i tu je izvor problema. Za vrijeme ljetnih mjeseci žitarice izvozimo po znatno nižim cijenama, a onda se nakon toga u ostatku godine opet uvozi po znatno većim cijenama. To je zato jer nismo vlasnici velikih lanaca”, rekao je.

Dotaknuo se i cijene jaja na tržištu.

“Njihova se cijena nije dizala 10, 15 godina, a sad u ovo vrijeme godine kokoši uvijek manje nesu jaja. Imali smo i situaciju gdje je jedna naša tvrtka morala usmrtiti veći broj životinja. Hrvatskoj ne prijeti nestašica jaja, mi smo relativno samododstatni. Hrane nam neće općenito nedostajati na tržištu jer će Europa biti samodostatna sljedeće dvije godine. Problem su samo cijene”, kazao je.

Što se tiče cijena mesa, navodi kako potiču da se cijene zamrznutih proizvoda ne produljuju jer tih proizvoda jednostavno nema, a što se tiče mlijeka, njega već ima i po nižoj cijeni od ove zamrznute.

Navodi i da je sad pravo vrijeme da Hrvatska počinje razmišljati o novim europskim strategijama i o 25 posto ekološke proizvodnje.