Rano otkrivanje raka prije nego što se proširi cijelim tijelom može spasiti život. Zbog toga liječnici preporučuju redovite pretrage za nekoliko uobičajenih vrsta raka, koristeći različite metode.

Kolonoskopijom se, primjerice, otkriva rak debelog crijeva, dok mamografija otkriva rak dojke.

Iako je važno, provođenje svih ovih pretraga može biti logistički zahtjevno, skupo i ponekad neugodno za pacijente. Ali što ako bi jedna krvna pretraga mogla otkriti većinu uobičajenih vrsta raka odjednom?

Ovo je obećanje multikancerogenih testova za rano otkrivanje ili MCED-ova.

Colin Pritchard, liječnik laboratorijske medicine i istraživač koji razvija molekularne testove za rak, vjeruje da će testovi MCED vjerojatno transformirati probir raka u bliskoj budućnosti, osobito ako dobiju snažnu državnu potporu koja će omogućiti brze inovacije.

Kako rade testovi MCED?

Sve stanice u tijelu, uključujući i tumorske stanice, odbacuju DNK u krvotok kada umru. Testovi MCED traže tragove DNK-a tumora u krvotoku. Ovaj cirkulirajući “bezstanični” DNK sadrži informacije o tome iz koje vrste tkiva dolazi i je li normalno ili kancerogeno.

Testiranje za traženje cirkulirajućeg DNK-a tumora u krvi nije novost. Te tekuće biopsije – otmjeni način da se kaže krvne pretrage – već se naširoko koriste za pacijente s rakom u uznapredovalom stadiju.

Liječnici koriste te krvne pretrage kako bi pronašli mutacije u DNK-u tumora koje pomažu pri liječenju. Budući da pacijenti s kasnim stadijem raka obično imaju veliku količinu tumorskog DNK-a koji cirkulira u krvi, relativno je lako otkriti prisutnost ovih genetskih promjena.

Testovi MCED razlikuju se od postojećih tekućih biopsija jer pokušavaju otkriti rak u ranom stadiju, kada još nema toliko tumorskih stanica. Rano otkrivanje ovih stanica raka može biti izazovno jer stanice koje nisu kancerogene također odbacuju DNK u krvotok.

Budući da većina cirkulirajućeg DNK-a u krvotoku dolazi iz stanica koje nisu kancerogene, otkrivanje prisutnosti nekoliko molekula DNK-a raka je kao pronalaženje igle u plastu sijena.

Ono što stvari čini još težima jest činjenica da krvne stanice starenjem prirodno odbacuju abnormalni DNK, a te se niti mogu zamijeniti za cirkulirajući DNK raka. Ovaj fenomen, poznat kao klonska hematopoeza, zbunio je rane pokušaje razvoja testova MCED, s previše lažno pozitivnih rezultata.

Srećom, noviji testovi mogu izbjeći interferenciju krvnih stanica fokusirajući se na vrstu “molekularnog barkoda” ugrađenog u DNK raka koji identificira tkivo iz kojeg potječe. Ovi crtični kodovi rezultat su metilacije DNK-a, prirodno postojećih modifikacija površine DNK-a koje se razlikuju za svaku vrstu tkiva u tijelu.

Na primjer, tkivo pluća ima drugačiji obrazac metilacije DNK-a od tkiva dojke. Nadalje, stanice raka imaju abnormalne obrasce metilacije DNK-a koji koreliraju s vrstom raka. Katalogiziranjem različitih uzoraka metilacije DNK-a, testovi MCED mogu se usredotočiti na dijelove DNK-a koji razlikuju kancerogeno i normalno tkivo i točno odrediti mjesto nastanka raka.

Mogućnosti testiranja

Trenutno postoji nekoliko testova MCED u razvoju i u kliničkim ispitivanjima. FDA trenutno nije odobrio nijedan test MCED, a zasad ga ne preporučuju niti medicinska društva.

Godine 2021. biotehnološka tvrtka GRAIL lansirala je prvi komercijalno dostupan test MCED u SAD-u. Njegov test Galleri tvrdi da otkriva više od 50 različitih vrsta raka. Najmanje još dvije američke tvrtke, Exact Sciences i Freenome, te jedna kineska tvrtka, Singlera Genomics, imaju testove u razvoju.

Neki od ovih testova koriste različite metode otkrivanja raka uz cirkulirajući DNK tumora, kao što je traženje proteina povezanih s rakom u krvi.

Testovi MCED još nisu obično pokriveni osiguranjem. GRAIL-ov Galleri test trenutno ima cijenu od 949 dolara, a tvrtka nudi plan plaćanja za ljude koji moraju plaćati iz svog džepa. Zakonodavci su predstavili prijedlog zakona u Kongresu kako bi osigurali pokriće Medicarea za testove MCED koji dobiju odobrenje FDA-a.

Neobično je da Kongres razmatra zakonodavstvo posvećeno jednom laboratorijskom testu, a to naglašava i razmjer medicinskog tržišta za MCED i zabrinutost zbog razlika u pristupu bez pokrića za ove skupe testove.

Kako se trebaju koristiti testovi MCED?

Smišljanje načina na koji bi se testovi MCED trebali implementirati u klinici trajat će mnogo godina.

Istraživači i kliničari tek se počinju baviti pitanjima o tome tko bi se trebao testirati, u kojoj dobi i kako se treba uzeti u obzir prošla medicinska i obiteljska povijest. Jednako je važno postaviti smjernice za to kako će liječnici dalje procjenjivati ​​pozitivne rezultate MCED-a.

Također postoji zabrinutost da testovi MCED mogu dovesti do pretjerane dijagnoze niskorizičnih, asimptomatskih karcinoma koje je bolje ostaviti neotkrivenima. To se dogodilo s probirom raka prostate.

Prethodno su smjernice preporučivale da svi muškarci u dobi od 55 do 69 godina redovito rade krvne pretrage kako bi se utvrdila njihova razina PSA-a, proteina koji proizvodi kancerogeno i nekancerozno tkivo prostate. Ali sada je preporuka nijansirana, s probirom koji se predlaže na individualnoj osnovi koja uzima u obzir osobne preferencije.

Još jedna briga je da će daljnje testiranje za potvrdu pozitivnih rezultata MCED-a biti skupo i predstavljati teret za medicinski sustav, osobito ako je potrebno skeniranje cijelog tijela. Trošak za magnetsku rezonancu iz vlastitog džepa, na primjer, može doseći tisuće dolara.

A pacijenti koji dobiju pozitivan rezultat MCED-a, ali ne mogu potvrditi prisutnost raka nakon opsežnog snimanja i drugih naknadnih testova, mogu razviti doživotnu tjeskobu zbog potencijalno propuštene dijagnoze i nastaviti ići na skupe testove u besplodnoj potrazi za tumorom.

Unatoč ovim zabrinutostima, rane kliničke studije obećavaju. Studija iz 2020. na više od 10 000 prethodno nedijagnosticiranih žena otkrila je da 26 od 134 žene s pozitivnim testom MCED imaju rak.

Studija iz 2021. koju je sponzorirao GRAIL otkrila je da je polovica od preko 2800 pacijenata s poznatom dijagnozom raka imala pozitivan MCED, a samo 0,5 posto ljudi za koje je potvrđeno da nemaju rak imalo je lažno pozitivan test. Test je bio najbolji za pacijente s uznapredovalim karcinomom, ali je otkrio oko 17 posto pacijenata koji su imali bolest u vrlo ranom stadiju.

Testovi MCED bi uskoro mogli promijeniti način na koji kliničari pristupaju probiru raka. Pitanje je je li zdravstveni sustav spreman za njih, rekao je profesor Pritchard za Science Alert.