Hrvatska
Pršuta bi moglo biti sve manje, a plaćat ćemo ga skuplje
Proizvodnja pršuta nikad nije bila neizvjesnija jer se ne zna kolika će biti cijena sirovina i koliko će se buduća proizvodnja uopće isplatiti, piše u petak Večernji list.
Za veliki broj proizvođača idućeg bi tjedna trebala početi nova sezona, kad se pršutane pune novim svježim svinjskim butovima koji se sole i ulaze u proces proizvodnje, koji će u slučaju zaštićenih dalmatinskih pršuta trajati najmanje 12, čak i 16 mjeseci dok izađu na tržište.
No neizvjesno je koliko će sirovina idućeg tjedna koštati na burzama, a pitanje je i koliko će se buduća proizvodnja uopće isplatiti, s obzirom na to da nitko ne zna koliko će u konačnici koštati.
Ante Madir, izvršni direktor klastera Hrvatski pršut kaže kako je kilogram svježeg svinjskog buta lani u ovo vrijeme koštao 1,80 – 1,90 eura, a sada je oko 3,10 eura, što je oko 40 posto više.
Igor Miljak, predsjednik uprave PPK u sastavu najvećeg domaćeg proizvođača pršuta Grupacije Pivac, kaže da su cijene svinjskog buta prošlog tjedna na njemačkoj burzi, po kojoj se proizvođači uglavnom ravnaju, bile povijesno visoke.
“Naravno da sad svi kalkuliramo da će nam plin poskupjeti i 10, 12 čak i 15 puta, što znači da bismo energente mjesečno mogli početi plaćati koliko smo donedavno davali za cijelu godinu, što je paradoks izvan svake pameti”, ističe Miljak te dodaje da pršutari ne mogu toliko poskupjeti vlastite proizvode.
“Cijene većih proizvođača na policama, ako ih uspoređujete, u proteklom razdoblju rasle su najviše od 10 do 15 kuna po kilogramu što zbog pada kupovne moći građana nije zanemarivo, a kad se ukalkuliraju i svi budući troškovi i inputi koji nam dolaze na naplatu, moglo bi doći do barem još tolikog poskupljenja”, kaže Miljak.
Ivica Babić iz Pršutane Voštane sa strepnjom čeka idući tjedan i cijene sirovine koju će kupiti. Iz Voštana su računali da će na sušenje staviti od 50 do 65 tisuća komada pršuta, budu li prihvatljive cijene od 2,5 do 3 eura za kilogram svježeg buta, no budu li veće od 3,5 eura, neće biti dobro. Tim više što već sada plaćaju oko 62 tisuće kuna za struju, i to za istu potrošnju koja ih je tri mjeseca prije stajala 22 tisuće kuna.
“Možemo povisiti cijenu pršuta 70 posto, s 20-25 kuna na 40 kuna po pakiranju. No tko bi ga kupovao? Ovu sezonu završili smo sa starim cijenama jer je prošle sezone sirovina bila jeftina. Zbog toga smo pršute koje smo mislili prodavati do početka listopada prodali i prije 15. kolovoza”, kazao je Babić, piše novinarka Večernjeg lista Jolanda Rak Šajn.
Hrvatska
PROGNOZA / Kratko smirivanje vremena: Evo kada slijedi novo pogoršanje
Nakon burne nedjelje s obilnom kišom, na Jadranu uz puno vjetra i valova, ponedjeljak nam ipak nosi mirnije vremenske prilike.
Utjecaj jučerašnje ciklone slabi pa jutros mjestimične kiše ima uglavnom na Jadranu i krajevima uz Jadran. U Gorskom kotaru, Lici i dijelovima Korduna ponegdje ima i poledice zbog kiše koja se smrzava na tlu. Prijepodne ostaje slično, a poslijepodne se na Jadranu očekuje razvedravanje, najprije na sjevernom i srednjem dijelu, dok u srednjoj i južnoj Dalmaciji pljuskova može biti do večeri. Na kopnu općenito puno oblaka, mjestimice malo kiše, većinom u gorskoj Hrvatskoj gdje prijepodne još postoji opasnost od poledice.
Poslijepodne i na kopnu sve više suhog vremena uz mogućnost za koju zraku sunca. Vjetar u unutrašnjosti slab. Na sjevernom i srednjem Jadranu umjerena bura i sjeverozapadnjak, na jugu još uvijek jako jugo i jugozapadnjak. Najviša temperatura između 3 i 8°C, u Slavoniji ponegdje oko 10, a na Jadranu od 10 do 14 Celzijevih stupnjeva.
Sutra miran i suh dan. Na Jadranu većinom sunčano, a na kopnu će ujutro i prijepodne mjestimice biti magle i niskih oblaka, zatim i nešto sunca. Temperatura se neće bitnije mijenjati u odnosu na današnju, možda u unutrašnjosti danju bude toplije.
Novo pogoršanje vremena s obilnijom kišom i olujnim jugom zahvatit će Jadran već u srijedu od jutra, a kako dan odmiče proširit će se i na unutrašnjost zemlje. U četvrtak će kiša oslabjeti i prestati pa bi prema kraju tjedna trebalo biti više suhog vremena.
Hrvatska
PROGNOZA / Nestabilan vikend: Obilna kiša i jugo, evo kada slijedi smirivanje vremena
Subota nam donosi puno oblaka, osobito na Jadranu na čijem sjevernom dijelu već od jutra ima kiše. Tijekom dana kiša će biti sve češća i raširenija, najprije duž Jadrana i u krajevima uz Jadran, a poslijepodne i navečer će je mjestimice biti i u nizinama unutrašnjosti.
Vjetar na kopnu slab do umjeren južnih smjerova, a na Jadranu će puhati umjereno, u Dalmaciji i jako jugo. Temperatura zraka u unutrašnjosti od 1 do 7, u Slavoniji ponegdje i viša. Duž obale između 11 i 15 Celzijevih stupnjeva.
Nedjelja će biti još nepovoljnija. Na Jadranu obilna kiša, osobito u Dalmaciji gdje su lokalno mogući izraženiji grmljavinski pljuskovi. Kiše će biti i na kopnu, osobito u drugom dijelu dana. U najvišem gorju može biti susnježice i snijega. Puhat će slab do umjeren vjetar južnih smjerova, na Jadranu umjereno i jako jugo, u Dalmaciji s olujnim udarima. Poslijepodne će jugo oslabjeti i kratkotrajno okrenuti na jugozapadni i sjeverozapadni vjetar. Temperatura na kopnu od 2 do 7, na istoku ponegdje viša, a na Jadranu između 9 i 14 Celzijevih stupnjeva.
U ponedjeljak i utorak prolazno smirivanje vremena, a nova ciklona s oborinama nam dolazi u srijedu.
Hrvatska
Nastavnici upozoravaju na totalni gubitak autoriteta u učionicama: “Postali smo životinje za odstrel”
Hrvatsko školstvo sve se češće opisuje kao zemlja odlikaša, no iza izvrsnih prosjeka krije se sustav u kojem su ocjene izgubile stvarnu vrijednost, upozoravaju nastavnici, profesori i psiholozi
Sugovornici HRT-a slažu se da je autoritet škole ozbiljno narušen, kriteriji su sniženi, a pritisak roditelja i administracije sve veći. Loša ocjena, koja je nekad bila poticaj za veći trud, danas je, kažu, povod za sukobe s roditeljima i prijave inspekcijama.
Nema više nastavničkog autoriteta
Profesor hrvatskog jezika Žarko Gazzari ističe da je nastavnički autoritet sustavno potkopan. „Nekad je loša ocjena bila signal djetetu da mora više raditi. Danas roditelji idu u otvoreni sukob s nastavnicima i posežu za inspekcijama“, rekao je, dodajući da je sustav postavljen tako da se nezadovoljstvo roditelja mora izbjeći po svaku cijenu, a nastavnik ostaje nezaštićen.
Slična iskustva ima i profesor Danijel Tomašić iz Gornjogradske gimnazije, koji upozorava da učenici dolaze s izvrsnim ocjenama, ali slabijim znanjem i radnim navikama. „Paralelno s rastom prosjeka dolazi do stalnog snižavanja kriterija jer se svaki ozbiljniji zahtjev brzo doživljava kao nepravda“, kaže Tomašić, upozoravajući i na strah od inspekcija koje zbog goleme administracije „uvijek mogu nešto pronaći“.
‘Životinje za odstrel’
Učiteljica razredne nastave Vlatka Baković podsjeća da nekad ni odlični učenici nisu imali samo petice. „Danas se učiteljske odluke redovito preispituju, a djecu se navikava da dobivaju ono što nisu zaslužila“, ističe, upozoravajući na društvenu glorifikaciju izvrsnosti i iluziju uspjeha.
Jedan od najbolnijih opisa stanja dala je profesorica engleskog jezika Ana Majnarić. „Nastavnici su postali životinje za odstrel. Sustav se administrativnim opterećenjima i inspekcijama sustavno okreće protiv njih“, poručila je, dodajući da se svaka ocjena ispod petice doživljava kao povod za pritisak roditelja, a ne kao prilika da se djetetu pomogne.
Psihologinja Nataša Jokić Begić s Filozofskog fakulteta u Zagrebu upozorava da takav sustav ostavlja ozbiljne posljedice na mentalno zdravlje djece. „Petica više nije ocjena, nego propusnica za daljnje školovanje. U savjetovališta dolaze izvrsni učenici s tjeskobom, perfekcionizmom pa čak i samoozljeđivanjem zbog ‘neuspjeha’ poput četvorke“, navodi.






