Hrvatska
GRAĐANSKI ODGOJ Što će učenici učiti u novom predmetu koji se uvodi u neke škole?
Nakon što je prije šest godina Grad Rijeka uveo Građanski odgoj kao izborni predmet u svoje osnovne škole, Primorsko-goranska županija kao osnivač uvela ga je sad u srednje škole. Za sada u njih gotovo polovicu. Predmet će se za srednjoškolce zvati ŠIZ – Škola i zajednica, a kurikulum je izradila ekipa Sveučilišta u Rijeci, Prve riječke hrvatske gimnazije te Instituta za društvena istraživanja…
Korzo pun, dan nije za kupanje, roditelji i djeca pred školu. Zaskačemo ih s “tamo nekim odgojem”.
„Jesi li slušala građanski odgoj u školi?”
„Jesam.”
„Kakvi su tvoji dojmovi?
“A joj, ne znam, ha-ha.”
„Što djeca ne znaju, a što znaju?”
“Pa mislim da ništa ne znaju.”
„Mislim da im svim fali malo odgoja, ne samo građanskog nego odgoja općenito.”
„Ne interesira ih baš previše Hrvatska. „
I ostavljamo ih zbunjene. Ali stvari će pokušati razbistriti nastavnici. Pripremaju se za predmet „Škola i zajednica”. Građanski odgoj, ali za srednjoškolce.
„Tu nije riječ o teoriji, nego je riječ o tome da oni razvijaju svoje kompetencije, odnosno vještine rješavanja nekih društvenih problema, onih problema koje smatraju njima važnima, da ne osjećaju tu bespomoćnost pred nekim situcijama koje se dešavaju u društvu”, govori Helena de Karina, suautorica kurikuluma „Škola i zajednica”.
Škola i zajednica uveden je kao izborni predmet u 14 primorsko-goranskih srednjih škola. Bez knjiga i bilježnica, s temama koje sami istražuju i rješavaju. Od otpada do, eto slučajno, korupcije.
“Demokratski potencijal pojedine države nije samo vlast, ono što mogu reći da unutar predmeta Škola i zajednica učenici mogu odabrati pitanja koja se tiču i korupcije i nepotizma i klijentelizma i različitih negativnih obrazaca koji se događaju u našem društvu, što više mislim da će dio učenika prepoznati kao dio gorućih problema u svojim zajednicama”, kaže Boris Jokić, ravnatelj Instituta za društvena istraživanja.
Više od obične škole, kaže Jokić. Ovakvog predmeta nema u Europskoj uniji, dakle ni u Hrvatskoj. Nakon Rijeke, „Škola i zajednica” bit će predstavljena u Zagrebu i Zagorsko-krapinskoj županiji.
Hm, znakovito, kaže župan Zlatko Komadina.
„U tim sredinama ne treba partijski nalog da se uvede program u škole. Drago mi je da evo nas slijedi u stopu i Zagreb i mislim da promjene u Hrvatskoj mogu krenuti iz Rijeke i Zagreba”, kaže primorsko-goranski župan.
Hrvatska
PROGNOZA / Kratko smirivanje vremena: Evo kada slijedi novo pogoršanje
Nakon burne nedjelje s obilnom kišom, na Jadranu uz puno vjetra i valova, ponedjeljak nam ipak nosi mirnije vremenske prilike.
Utjecaj jučerašnje ciklone slabi pa jutros mjestimične kiše ima uglavnom na Jadranu i krajevima uz Jadran. U Gorskom kotaru, Lici i dijelovima Korduna ponegdje ima i poledice zbog kiše koja se smrzava na tlu. Prijepodne ostaje slično, a poslijepodne se na Jadranu očekuje razvedravanje, najprije na sjevernom i srednjem dijelu, dok u srednjoj i južnoj Dalmaciji pljuskova može biti do večeri. Na kopnu općenito puno oblaka, mjestimice malo kiše, većinom u gorskoj Hrvatskoj gdje prijepodne još postoji opasnost od poledice.
Poslijepodne i na kopnu sve više suhog vremena uz mogućnost za koju zraku sunca. Vjetar u unutrašnjosti slab. Na sjevernom i srednjem Jadranu umjerena bura i sjeverozapadnjak, na jugu još uvijek jako jugo i jugozapadnjak. Najviša temperatura između 3 i 8°C, u Slavoniji ponegdje oko 10, a na Jadranu od 10 do 14 Celzijevih stupnjeva.
Sutra miran i suh dan. Na Jadranu većinom sunčano, a na kopnu će ujutro i prijepodne mjestimice biti magle i niskih oblaka, zatim i nešto sunca. Temperatura se neće bitnije mijenjati u odnosu na današnju, možda u unutrašnjosti danju bude toplije.
Novo pogoršanje vremena s obilnijom kišom i olujnim jugom zahvatit će Jadran već u srijedu od jutra, a kako dan odmiče proširit će se i na unutrašnjost zemlje. U četvrtak će kiša oslabjeti i prestati pa bi prema kraju tjedna trebalo biti više suhog vremena.
Hrvatska
PROGNOZA / Nestabilan vikend: Obilna kiša i jugo, evo kada slijedi smirivanje vremena
Subota nam donosi puno oblaka, osobito na Jadranu na čijem sjevernom dijelu već od jutra ima kiše. Tijekom dana kiša će biti sve češća i raširenija, najprije duž Jadrana i u krajevima uz Jadran, a poslijepodne i navečer će je mjestimice biti i u nizinama unutrašnjosti.
Vjetar na kopnu slab do umjeren južnih smjerova, a na Jadranu će puhati umjereno, u Dalmaciji i jako jugo. Temperatura zraka u unutrašnjosti od 1 do 7, u Slavoniji ponegdje i viša. Duž obale između 11 i 15 Celzijevih stupnjeva.
Nedjelja će biti još nepovoljnija. Na Jadranu obilna kiša, osobito u Dalmaciji gdje su lokalno mogući izraženiji grmljavinski pljuskovi. Kiše će biti i na kopnu, osobito u drugom dijelu dana. U najvišem gorju može biti susnježice i snijega. Puhat će slab do umjeren vjetar južnih smjerova, na Jadranu umjereno i jako jugo, u Dalmaciji s olujnim udarima. Poslijepodne će jugo oslabjeti i kratkotrajno okrenuti na jugozapadni i sjeverozapadni vjetar. Temperatura na kopnu od 2 do 7, na istoku ponegdje viša, a na Jadranu između 9 i 14 Celzijevih stupnjeva.
U ponedjeljak i utorak prolazno smirivanje vremena, a nova ciklona s oborinama nam dolazi u srijedu.
Hrvatska
Nastavnici upozoravaju na totalni gubitak autoriteta u učionicama: “Postali smo životinje za odstrel”
Hrvatsko školstvo sve se češće opisuje kao zemlja odlikaša, no iza izvrsnih prosjeka krije se sustav u kojem su ocjene izgubile stvarnu vrijednost, upozoravaju nastavnici, profesori i psiholozi
Sugovornici HRT-a slažu se da je autoritet škole ozbiljno narušen, kriteriji su sniženi, a pritisak roditelja i administracije sve veći. Loša ocjena, koja je nekad bila poticaj za veći trud, danas je, kažu, povod za sukobe s roditeljima i prijave inspekcijama.
Nema više nastavničkog autoriteta
Profesor hrvatskog jezika Žarko Gazzari ističe da je nastavnički autoritet sustavno potkopan. „Nekad je loša ocjena bila signal djetetu da mora više raditi. Danas roditelji idu u otvoreni sukob s nastavnicima i posežu za inspekcijama“, rekao je, dodajući da je sustav postavljen tako da se nezadovoljstvo roditelja mora izbjeći po svaku cijenu, a nastavnik ostaje nezaštićen.
Slična iskustva ima i profesor Danijel Tomašić iz Gornjogradske gimnazije, koji upozorava da učenici dolaze s izvrsnim ocjenama, ali slabijim znanjem i radnim navikama. „Paralelno s rastom prosjeka dolazi do stalnog snižavanja kriterija jer se svaki ozbiljniji zahtjev brzo doživljava kao nepravda“, kaže Tomašić, upozoravajući i na strah od inspekcija koje zbog goleme administracije „uvijek mogu nešto pronaći“.
‘Životinje za odstrel’
Učiteljica razredne nastave Vlatka Baković podsjeća da nekad ni odlični učenici nisu imali samo petice. „Danas se učiteljske odluke redovito preispituju, a djecu se navikava da dobivaju ono što nisu zaslužila“, ističe, upozoravajući na društvenu glorifikaciju izvrsnosti i iluziju uspjeha.
Jedan od najbolnijih opisa stanja dala je profesorica engleskog jezika Ana Majnarić. „Nastavnici su postali životinje za odstrel. Sustav se administrativnim opterećenjima i inspekcijama sustavno okreće protiv njih“, poručila je, dodajući da se svaka ocjena ispod petice doživljava kao povod za pritisak roditelja, a ne kao prilika da se djetetu pomogne.
Psihologinja Nataša Jokić Begić s Filozofskog fakulteta u Zagrebu upozorava da takav sustav ostavlja ozbiljne posljedice na mentalno zdravlje djece. „Petica više nije ocjena, nego propusnica za daljnje školovanje. U savjetovališta dolaze izvrsni učenici s tjeskobom, perfekcionizmom pa čak i samoozljeđivanjem zbog ‘neuspjeha’ poput četvorke“, navodi.






