Zoran Vakula je u Meteo kutku HRT-a objavio kako je kolovoz bio iznadprosječno topao, dok su ispred nas, vjerojatno, jesen i zima koji će biti prosječno topli.

“Ostvare li se te dugoročne prognoze, dodatno će pridonijeti da 2022. bude među najtoplijima u znanoj povijesti mjerenja. Trenutačno je razdoblje od siječnja do kolovoza uglavnom 2. najtoplije”, napisao je Vakula.

“Kao i prema prošlim izračunima većine modela za dugoročne prognoze – i prema najnovijima se može zaključiti kako je u većini Hrvatske povećana vjerojatnost ne samo srednje sezonske temperature zraka barem oko prosječne nego i većine mjeseci tijekom jeseni i zime.

Iznimke bi, prema trenutačno najvjerojatnijim izračunima, mogli biti studeni i siječanj, tijekom kojih je u mnogim krajevima i povećana vjerojatnost za višak oborine. Naravno, riječ je o dugoročnim prognozama, koje nisu odviše pouzdane i podložne su promjenama, ali nekome možda i kao takve posluže…”, poručio je Vakula.

O kolovozu

“Povremena hladnija razdoblja prošlih tjedana onemogućila su znatnije pozitivno odstupanje srednje mjesečne temperature zraka od višegodišnjeg srednjaka pa će kolovoz u većini hrvatskih krajeva od klimatologa DHMZ-a jamačno dobiti manje ocjene nego srpanj i posebice posvuda “ekstreman” lipanj.

Zbog odstupanja od +1 do +3 °C najčešće ocjene vjerojatno će biti “toplo” i “vrlo toplo”. U usporedbi s prošlim kolovozom ovogodišnji je bio gotovo posvuda topliji, ali u usporedbi s ostalima u povijesti mjerenja većine meteoroloških postaja DHMZ-a nalazi se između 18. i 4. mjesta na popisu najtoplijih”, analizirao je Vakula.

U Rabu nije pala ni 1 cijela litra kiše po m2

“Kako i priliči ljetu i lokalnim nestabilnostima, ukupna mjesečna količina oborine bila je nejednoliko raspoređena pa je unatoč prevladavajućoj suši, ponegdje bilo i zamjetnije kiše. Nakon detaljnije analize klimatolozi DHMZ-a vjerojatno će dati ocjene od “ekstremno suho” u primjerice Rabu, gdje nije pala ni 1 cijela litra kiše po kvadratnom metru, do “normalno” u Gradištu pokraj Županje, Varaždinu, Kninu i Splitu. A u Komiži će, primjerice, kolovoz vjerojatno dobiti ocjenu “kišno”, i to zbog 3 dana s izraženijim pljuskovima. Malo, ali dovoljno za spas od prijetećih redukcija vode i još veće štete od suše”, piše Vakula.

U Dubrovniku rekordno visoka temperatura

“Ne jako visokom temperaturom zraka i posvuda s barem malo kiše kolovoz je u većini krajeva malo smanjio odstupanja od prosječnih vrijednosti koje bi ljeto imalo da je nastavilo u “ritmu” srpnja i pogotovo lipnja. Unatoč tome, ocjene zbog srednje sezonske temperature zraka vrlo vjerojatno će gotovo posvuda u Hrvatskoj biti “ekstremno toplo”, a za ukupnu količinu oborine od “ekstremno suho”, u primjerice Rijeci, do “normalno” u Kninu i Splitu.

Osim tih ocjena, nekome je još zanimljivija spoznaja kako je srednja sezonska temperatura zraka ovogodišnjega ljeta većinom 2. ili 3. najviša, uglavnom u “nadmetanju” s 2012. i 2003. godinom, ovisno od mjesta do mjesta.

U Dubrovniku čak rekordno visoka – 27,1 °C! Za 0,1 °C viša od do sada najviše spomenutih godina. Naravno, prema preliminarnim analizama. Službene će uskoro objaviti klimatolozi DHMZ-a.

U Rijeci je pak manje od ovogodišnjih 100 litara kiše po četvornome metru od 1. lipnja do 31. kolovoza zabilježeno samo 2003. godine!?” analizira Vakula.