Connect with us

Hrvatska

KORNATSKA TRAGEDIJA 15. obljetnica najveće tragedije hrvatskog vatrogastva

Objavljeno

-

Punih 15 godina prošlo je od kobnog 30. kolovoza 2007. kada je gašenje požara na otoku Kornat postalo najveća tragedija u povijesti hrvatskog vatrogastva u kojoj je smrtno stradalo 12 vatrogasaca. Šestorica vatrogasaca preminula su odmah na mjestu nesreće: Gabrijel Skočić (20) iz Vodica, Marko Stančić (17) iz Šibenika, Hrvoje Strikoman (19) iz Vodica, Dino Klarić (33) iz Šibenika, Ivan Marinović (33) iz Grebaštice, Ivica Crvelin (42) iz Tisnog, a za ostale nastradale organizira se prihvat u Općoj bolnici Zadar.

Vijesti i fotografije prevoženja stradalih vatrogasaca te večeri potresaju cijelu javnost, a informacije narednih dana bit će sve tragičnije jer je od sedam vatrogasaca njih šest preminulo u bolnici: Tomislav Crvelin (23), Josip Lučić (19) i Ante Crvelin (23) iz Tisnog, Ante Juričev Mikulin (22), Karlo Ševerdija (17) iz Vodica i Marinko Knežević (52) iz Boraje. Jedini koji je preživio ovu tragediju je Frane Lučić, koji i danas nosi teške posljedice zbog zadobivenih opeklina.

Nesretna 2007. godina
Nažalost, u 2007. godini brojne su smrti obilježile hrvatsko vatrogastvo. Tajnik DVD-a Vodice Gordan Alfirev pogođen kornatskom tragedijom počinio je samoubojstvo, a samo dan prije kornatske tragedije na gašenju požara na otoku Hvaru preminuo je Marinko Jurić, vatrogasac DVD-a Stari Grad. Nekoliko dana nakon tragedije na Kornatu, Hrvatska vatrogasna zajednica je ostala i bez svojeg predsjednika Marijana Mlinarića koji je preminuo nakon kratke i teške bolesti.

Obilježavanje kornatske tragedije
Od 2008. na dan tragedije, temeljem Naputka Hrvatske vatrogasne zajednice, u svim vatrogasnim postrojbama i organizacijama, u znak sjećanja i počasti za poginule vatrogasce istaknute su državne zastave na pola koplja te su uključene u 15,25 sati vatrogasne sirene u trajanju od jedne minute. Na otok Kornat dolaze obitelji i prijatelji stradalih vatrogasaca te visoki državni i vatrogasni dužnosnici kako bi odali počast. Vatrogasne organizacije održavaju niz manifestacija kojima nastoje da sjećanje na ove vatrogasne heroje nikada ne izblijedi.
U spomen na tragično stradale vatrogasce na Kornatu, u proljeće 2010. otpočela je akcija izgradnje spomenika dvanaestorici poginulih koja je krajem lipnja 2010. privedena kraju, a u 12 spomen križeva ugrađeno je oko 700 kubika kamena koji će zauvijek svjedočiti nezapamćenoj tragediji, ali i jedinstvu više od tisuću dobrovoljnih graditelja iz svih krajeva Hrvatske.

Težina vatrogasnog posla
Kornatska tragedija prikazala je sve razmjere vatrogasnog posla i ogolila teške uvjete u kojima vatrogasci rade, težinu i opasnost s kojima se na intervencijama susreću te neizvjesnost hoće li im svaka intervencija ujedno biti i posljednja. Od 90-ih godina prošloga stoljeća do danas na intervencijama ili nakon vatrogasnog zadatka preminula su 24 vatrogasaca. Nažalost, prije samo dvadesetak dana nastradao je vatrogasac koji je dio ove tužne statistike. Goran Komlenac, pripadnik Javne vatrogasne postrojbe Dubrovački vatrogasci i član Dobrovoljnog vatrogasnog društva Orašac, smrtno je stradao 31. srpnja 2022. prilikom gašenja požara otvorenog prostora na području Orašca – Gromače kod Zatona Dubrovačkog.
I ovaj je požar bio samo jedan u nizu ionako teške požarne sezone u kojoj je prosječni broj požara dnevno oko 40, ponekad i više. Ovo je definitivno požarna sezona u kojoj za premorene vatrogasce nema predaha jer visoke temeperature, uz suhu vegetaciju, stvaraju uvjete za nastanak požara i njegovo brzo širenje, a prognoze najavljuju i iznadprosječno toplu jesen pa je i pitanje kada možemo očekivati završetak glavnog napora požarne sezone. Ove smo godine svjedočili i izgorenim objektima u velikom požaru na području Šibensko-kninske županije u kojima srećom nije bilo ljudskih žrtava, ali su zato nastradale brojne životinje, a opožarena površina je velika i oporavak će trajati godinama.
Uspoređujući prošlu godinu s ovom, vidimo da je broj požara u porastu za gotovo 24 %, a broj požara na otvorenom prostoru za gotovo 40 %. Tako do 25. kolovoza imamo zabilježenih 9200 požara otvorenih prostora, izgorjele površine 55.184 hektara što je povećanje od 156 % gledajući 2021. kada je izgorio 21431 hektar. Na žalost, zabilježen je i veći broj ozlijeđenih osoba za čak 36,26 %. U ovoj godini bilježimo 135 ozlijeđenih osoba, od čega 21 vatrogasac, što je povećanje od 42% u odnosu na prošlu godinu dok se broj smrtno stradalih osoba u ovoj godini povećao za 37%.
Sve ovo samo ide u prilog činjenici da je vatrogasni posao jedan od najstresnijih poslova, a uz opasnosti koje taj posao nosi, vatrogasci često svjedoče prizorima stradalih koji su potresni, posebno ukoliko se radi o maloj djeci, članovima obitelji i kolegama s kojima dijele svakodnevicu.
Nažalost, preminule kolege ništa ne može vratiti, ali možemo održati sjećanje na njih i neprestano raditi na tome da se tragedije poput one na Kornatu nikada više ne dogode, priopćeno je iz Hrvatske vatrogasne zajednice.


KORNATSKI HEROJI
Na Kornatu 30. kolovoza i u nekoliko idućih dana u bolnicama živote su izgubili:

  1. Dino Klarić, rođen 16. prosinca 1974., JVP Šibenik, poginuo 30. kolovoza na otoku Kornat
  2. Ivica Crvelin, rođen 12. lipnja 1955., JVP Šibenik, poginuo 30. kolovoza na otoku Kornat
  3. Ivan Marinović, rođen 24. travnja 1975., JVP Šibenik, poginuo 30. kolovoza na otoku Kornat
  4. Marko Stančić, rođen 25. prosinca 1990., DVD Tisno, poginuo 30. kolovoza na otoku Kornat
  5. Gabrijel Skočić, rođen 15. travnja 1988., DVD Vodice, poginuo 30. kolovoza na otoku Kornat
  6. Hrvoje Strikoman, rođen 11. veljače 1989., DVD Vodice, poginuo 30. kolovoza na otoku Kornat
  7. Ante Crvelin, rođen 26. prosinca 1983., DVD Tisno, preminuo 1. rujna u Zagrebu
  8. Tomislav Crvelin, rođen 18. rujna 1984., DVD Tisno, preminuo 3. rujna u Zagrebu
  9. Marinko Kneževič, rođen 5. lipnja 1955., JVP Šibenik, preminuo 5. rujna u Zagrebu
  10. Josip Lučić, rođen 12. veljače 1988, DVD Tisno, preminuo 5. rujna u Zagrebu
  11. Karlo Ševerdija, rođen 1. prosinca 1984., DVD Vodice, preminuo 5. rujna u Zagrebu
  12. Ante Juričev Mikulin, rođen 20. rujna 1985., DVD Vodice, preminuo 15. rujna u Splitu
 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Baby Lasagna održat će prvi koncert nakon Eurosonga, osim njega nastupit će i svjetski glazbenici

Objavljeno

-

By

Kompletiran je popis izvođača za šesti Sea Star Festival, koji će se održati u Umagu od 23. do 26. svibnja, nastupit će više od 80 svjetskih i regionalnih glazbenika, među njima i Baby Lasagna, koji će u svom rodnom gradu održati prvi koncert nakon povratka iz Švedske, objavio je organizator.

Exitov će se Sea Star Festival održati od 23. do 26. svibnja u idiličnoj morskoj kulisi umaške lagune Stella Maris. Festival će svoja vrata otvoriti u četvrtak, 23. svibnja, Welcome Day partyjem, središnji dani bit će petak i subota, 24. i 25. svibnja, a sve će finiširati Closing partyem koji traje do nedjelje u podne. Program Sea Stara odvijat će tradicionalno na desetak festivalskih pozornica i zona.

Među izvođačima su neka od najvrućijih imena svjetske glazbene scene – od francuskih vlasnika megahitova Ofenbach, preko globalne senzacije Johna Newmana (u Hybrid DJ setu), buntovne Victorije iz Måneskina, techno i house DJ-a svjetskog kalibra Hot Since 82ARTBATDeborah De Luce, autentičnih INIKO, pop zvijezde Angeline Mango i regionalnih bendovskih atrakcija Joker Out i Buč Kesidi, pa sve do trap ganga koji predvode SenidahDevitoKuku$Grše i z++ te trenutno apsolutno najtraženijeg izvođača u regiji i šire – Baby Lasagne.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Svako treće dijete osnovnoškolske dobi ima prekomjernu tjelesnu masu

Objavljeno

-

By

Svako treće dijete osnovnoškolske dobi ima prekomjernu tjelesnu masu, žive u okruženju koje potiče nezdrave prehrambene navike, a neki od glavnih izazova su utjecaj marketinga hrane i pića na djecu te nedovoljna osviještenost roditelja, pokazalo je istraživanje HZJZ-a i UNICEF-a.

Uvidi iz analize ukazuju kako Hrvatska bilježi konstantan blagi porast prevalencije prekomjerne tjelesne mase i debljine djece te da postoji povezanost razvoja nepravilnih prehrambenih navika kod djece s njihovom dobi, pa tako djeca školske dobi imaju lošije prehrambene navike od djece predškolske dobi.

“Trenutno 36,1 posto djece u Hrvatskoj u dobi od osam do devet godina ima višak kilograma. Otkako smo u 2015. godini prvi put napravili naše CroCOSI istraživanje, došlo je do porasta od devet postotnih poena ovoga problema u djevojčica u jadranskoj mediteranskoj regiji”, istaknula je voditeljica Službe za promicanje zdravlja u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo (HZJZ) Sanja Musić Milanović u ponedjeljak prilikom predstavljanja “Analize stanja uhranjenosti i prehrane djece od nula do devet godina u Hrvatskoj”.

Navela je kako su razlozi za to problemi s prehranom, ali i tjelesna aktivnost koja je tijekom covida bila u lošijem stanju.

“Pokazatelji govore da djeca imaju izraženiji sjedilački životni stil nego što su imali prije covida-19, a taman smo u 2019. imali rezultate koji su ukazivali da smo zaustavili problem na razini od 35 posto, došlo je do porasta”, pojasnila je.

Ipak, Musić Milanović navela je i neke pozitivne promjene kada je prehrana djece u pitanju pa tako u odnosu na 2019. godinu djeca češće doručkuju, odnosno 81 posto djece doručkuje svakodnevno, što je porast od 17 posto, a također djeca jedu više voća i povrća, oko 15 posto više nego prije četiri godine.

Međutim, samo 3,1 posto djece u Hrvatskoj svaki dan zaista pojede pet porcija voća i povrća, upozorila je, što je onoliko koliko stane u šaku djeteta od osam godina, primjerice dvije mandarine ili male voćke i tri šake salate ili drugog povrća.

Manje se piju slatka pića, ali više jedu grickalice

Za 10 posto je pala konzumacija zaslađenih napitaka, što je skriveni izvor kalorija i jedan od glavnih razloga zašto se djeca u Hrvatskoj debljaju, no za devet posto je porastao problem konzumacije slatkih grickalica četiri i više puta tjedno, što se smatra rizikom, upozorila je Musić Milanović.

Između ostalog, istraživanje je pokazalo da percepcija roditelja nije u skladu sa statusom uhranjenosti djece jer prekomjernu tjelesnu masu i debljinu ispravno percipira tek manji broj roditelja i nisu dovoljno osviješteni o mogućim posljedicama nepravilne prehrane.

Također postoje značajne socioekonomske razlike u uhranjenosti djece i veća je učestalost debljine u djece nižeg socioekonomskog statusa i u ruralnim područjima.

Musić Milanović je pri tome, u kontekstu inflacije i rasta cijena hrane, istaknula kako je zdrava prehrana zapravo umjerena prehrana, odnosno prehrana naših baka i djedova i ne treba se tražiti nešto posebno.

“Možda će malo grubo zazvučati ovo što ću reći, ali kilogram srdela je još uvijek jeftiniji od jedne pizze. Imamo i zdravstveno ispravnu vodu i zalažemo se za to da djeca ne piju zašećerene napitke”, rekla je.

V.d. Predstojnice Ureda UNICEF-a za Hrvatsku Ana Dautović upozorila je kako smo okruženi utjecajem marketinga zbog kojeg djeca sve više biraju hranu kao što su grickalice, slatkiši, slatka pića, istaknuvši kako su tu roditelji najvažniji i trebaju utjecati na kreiranje zdravih prehrambenih navika djeteta.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Oproštajni stihovi Tomislava Marijana Bilosnića za Luku Paljetka

Objavljeno

-

By

Tomislav Marijan Bilosnić oprostio se od Luke Paljetka stihovima:

I nebo je u Zadru visoko i plavo

gotovo modro

a Luko Paljetak zvijezde dohvaća rukom

i bere ruže što pred njim niču kao sjene

Njemu je sačuvati trenutak, mladost

i otići na gozbu

s jabukom i ružom na mjesečinu

i tako skriven izići iz vremena

što brblja o ludostima dana

od danas do sutra

I dogodi se da ga odjednom ima mnogo[1]

U Zadru, u jednom od gradova što sliče

na našu radost, Luko bestjelesan

iza nevidljiva zida samostana sluša

koludrice dok pjevaju

kako je život bez ljubavi bolje i ne započinjati

U more pustiti je suzu znajući

da netko će već krenuti na početak

koji se naravno dogoditi neće

I u Varoši u kocki vedrine proviri

kocka Straduna, a u njoj pronađena zemlja[2]

i djeva što na naše male tajne sliči

što gajimo ih u očima i vinu

Učinit nam je nešto od svih ovih kula –

možda kod Tovara jedno jutro svane

I u Čađavici Studentskog kluba

u božansku ponoć govori Luko pjesmu

jezikom punim nakita što miriše

na jorgovan i jantar i svjetlucavo vino

što teče dostojno dokolice i noći

pune sklada što povlači se

u svjetlo u srcu upaljeno

Kad danas na to pomislim vidim

dušu što čezne i lista stare knjige

s posvetama iz onog vremena

I dok na Trgu hitamo jedan drugome

zatvarajući nemir dok vjetar nam nudi

prolaz, negdje visoko

u ljubičastom zraku pjeva ptica

ispunjena zorom iz koje, već po običaju,

dolazimo pješice i sami, pomalo pijani,

ili posve, kao i sve što je stvoreno

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu