Porezna uprava započela je rezidentima Republike Hrvatske koji prihode ostvaruju u inozemstvu, a oglušili su se na poziv iz veljače da ih dobrovoljno prijave, slati službene pozive da se pokreće postupak oporezivanja primitaka iz inozemstva po službenoj dužnosti.

Porezni rezidenti kojima su poslani pozivi ne mogu više izbjeći sankcije za neprijavljivanje prihoda, već im od dana kada im je upućen poziv počinje teći zakonska zatezna kamata, koja od 1. srpnja iznosi 5,31 posto, a slijedi im i kazna za neprijavljivanje koja može iznositi od 500 do 30.000 kuna.

Zasad su pozivi poslani građanima koji ostvaruju najveće prihode, a u rujnu, kada se svi vrate s godišnjeg odmora, slijedi masovno slanje službenih poziva.

Prema neslužbenim procjenama, oko 180.000 hrvatskih rezidenata ostvaruje prihode u inozemstvu, bilo od nesamostalnog rada, odnosno plaće i mirovine, samostalne djelatnosti, drugog dohotka, kapitala, imovine i imovinskih prava ili drugog izvora. Od toga je za 2021. godinu u zakonskom roku koji je istekao 28. veljače inozemne prihode prijavilo 126.158 poreznih obveznika. Na poziv koji je Porezna uprava u veljači uputila svima ostalima, i ponudila im obrazac za dobrovoljnu prijavu inozemnih prihoda, pri čemu im neće obračunavati kamate niti izreći kaznu zbog neispunjavanja zakonske obaveze, do 30. lipnja 2022. godine odazvalo se 18.375 poreznih obveznika, što znači da se njih više od 35.000 oglušilo, piše Jutarnji list.

Rok za prijave

Kada je slala obavijest o dobrovoljnoj prijavi inozemnih primitaka, Porezna uprava nije navela rok do kojeg se obveza može izvršiti bez posljedica, nego je navela da oslobođenje od kamata i izricanja kazne vrijedi do trenutka kada poreznom obvezniku pošalju službeni poziv.

“Porezna uprava na temelju međunarodne razmjene podataka zaprima podatke o ostvarenim primicima hrvatskih rezidenata. Zaprimljeni podaci pokazali su da određeni broj hrvatskih rezidenata nije bio upoznat s obvezom prijave inoprimitaka te nisu ispunili svoju zakonsku obvezu. Stoga im je izmjenama Općeg poreznog zakona omogućena dobrovoljna prijava inozemnih primitaka iz proteklih poreznih razdoblja, pri čemu im se ne obračunavaju kamate”, pojasnili su u Poreznoj upravi.

Posebna pravila

Nakon njihova poziva bilo je dosta polemike o tome na koga se obveza odnosi, odnosno trebaju li svi koji ostvaruju prihode u inozemstvu prijavljivati ih u Hrvatskoj. Porezna je, međutim, ustrajna u stavu da prijavu trebaju podnijeti svi, neovisno o tome jesu li porez platili u inozemstvu. Pritom su navodili i tko su sve hrvatski rezidenti te ukazivali na to da se njima smatraju osobe koje u Hrvatskoj imaju prebivalište ili uobičajeno boravište, stan u vlasništvu ili posjedu neprekidno najmanje 183 dana unutar jedne ili dvije kalendarske godine, ili ako mu je u Hrvatskoj i prebivalište uže obitelji. Da bi se postalo rezidentom, dovoljno je, tumače, u Hrvatskoj imati središte životnih interesa.

Portal IUS-INFO objavio je opsežan stručni članak mr. Igora Mateljana, pravnog savjetnika u Europskoj komisiji, koji je iznio osobni stručni stav prema obvezi prijave inozemnih prihoda koji Porezna proteže i na dužnosnike i službenike institucija Europske unije. Oni na dohodak ostvaren u institucijama EU porez plaćaju EU, neovisno o tome u kojoj su državi rezidenti. Svrha je da svi budu izjednačeni u primanjima. Uz to što je citirao propise iz kojih, kako kaže, nedvojbeno proizlazi da te prihode ne trebaju prijavljivati Poreznoj upravi, naveo je i više presuda Europskog suda iz kojih proizlazi isti zaključak.

Uza sve to navodi kako Europska unija redovno dostavlja podatak o ostvarenim dohocima dužnosnika i službenika Unije.

“Ti su podaci istovjetni podacima o ostvarenom tuzemnom dohotku, koji dostavljaju Poreznoj upravi subjekti sa sjedištem na hrvatskom području. Postavlja se pitanje zašto hrvatska Porezna uprava ne prihvaća te podatke kao vjerodostojne i potpune, i ne utvrdi porezne obveze dužnosnika i službenika Unije po službenoj dužnosti, kao što to radi za sve ostale hrvatske porezne rezidente”, pita se, piše Jutarnji list.