Hrvatska
Sve više zaraženih: Tko mora u izolaciju, tko ne… koje su mjere uopće na snazi
Jučer je u Hrvatskoj zabilježeno 2.239 novih slučajeva zaraze koronavirusom, a tjedan prije imali smo 1.808 novozaraženih. Zamjernica ravnatelja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Ivana Pavić Šimetin komentirala je u Novom danu N1 televizije trenutnu epidemiološku situaciju u Hrvatskoj.
“Mi od druge polovice lipnja imamo veliki porast broja oboljelih. Srećom, on se zaustavlja u zadnja dva tjedna. Sad je rast ispod 80 posto, ali bio je 180 posto u prva dva tjedna srpnja”, govori Pavić Šimetin dodajući da u usporedbi s drugim zemljama Europe, val rasta brojeva kasni u Hrvatskoj. “Kad gledamo kartu, tamnocrvena je cijela Europa, ali u usporedbi s drugim zemljama, mi smo u povoljnijoj situaciji”, kaže.
“Ako imamo puno novooboljelih, uvijek će biti i onih starijih, bolesnih i onih koji će, nažalost, završiti i s hospitalizacijom i sa smrtnim ishodom”, kaže Pavić Šimetin.
“Možemo očekivati rast brojki i koji tjedan duže nego u Sloveniji. Možda bi vrhunac mogao biti sredinom kolovoza”, govori Pavić Šimetin.
Mjere na snazi
“Mi sada imamo jako blage mjere i vrlo malo mjera. Osnovna mjera je da pozitivne osobe moraju biti u izolaciji. Osobe koje su u kontaktu, ne moraju u karantenu, nego ih samo molimo da 10 dana nakon kontakta nose masku i da se peti dan samotestiraju. Za pozitivne je izolacija obvezna, propisuje je obiteljski liječnik ili epidemiolog. Isto je za sve, cijepljene i necijepljene. Kontakti ne bi trebali ići u posjet starijim i bolesnim članovima obitelji. Svako tko je bio u kontaktu s pozitivnom osobom kroz tih 10-ak dana treba promatrati svoje simptome, izmjeriti tu i tamo temperaturu tako da otkrije moguću bolest u što ranijoj fazi”, objašnjava Pavić Šimetin.
Što se tiče osoba koje se samotestiraju i budu pozitivne, ona kaže kako se te osobe ne ubrajaju u službene statistike. “Nigdje se ne broje samotestirani. Broje se oni koji su išli na testiranje i dobili rezultat. Naša je preporuka svima koji se samotestiraju i budu pozitivni da to potvrde na testu. Ljudi nemaju motivaciju covid-potvrde, pogotovo ako su cijepljeni. I to je jedan razlog zašto se ljudi ne odlučuju na potvrđivanje tog testa”, kaže.
Maske i efikasnost cjepiva
“Maske sada sigurno imaju manju vrijednost nego u prethodnim fazama pandemije, kada virus nije bio toliko zarazan. Maska sad ne pruža tako veliku zaštitu kao u prethodnim fazama, ali i dalje preporučujemo nošenje maski, osobito starijima, osobito u zatvorenom i kad ne mogu održavati distancu. Što se tiče ljekarni, često je pitanje zašto nositi maske. U ljekarnu odlaze osobe koje su bolesne, češće su tamo bolesne osobe neog negdje drugo. Ako ništa, za magistre koje rade tamo je dobro da osobe koje dolaze nose masku”, kaže zamjenica ravnatelja HZJZ-a.
“Cjepivo ne štiti od ponovnog zaražavnja, osim nekoliko mjeseci od posljednje doze. Pozivamo zato starije građane da se cijepe i četvrtom dozom, odnosno drugom booster dozom jer prošlo je dosta vremena od treće doze, koja je uglavnom išla najesen 2021. Ono što pokazuju podaci, a može se vidjeti i kod nas, je da cijepljenje ili preboljenje unatrag nekoliko mjeseci štiti od hospitalizaicje i smrtnog ishoda”, kaže.
“Oko 70 posto odrasle populacije cijepljeno je s dvije doze, negdje oko 900.000 građana nije primilo nijednu dozu cjepvia. Oko 900.000 njih je primilo treću dozu. To znači da oko 2 milijuna njih treba primiti drugu, a svega oko 2.000 grđana primilo je četvrtu dozu.”
Neiskorištene doze cjepiva
Što se tiče neiskorištenih doza cjepiva, Pavić Šimetin kaže kako “povrat novaca nije moguć za jednu zemlju, moralo bi se za cijelu EU događati na isti način”.
“EK pregovara s prozvođačima u ime EU-a. U Hrvatskoj potrošeno oko 5 milijuna doza, nešto je na skladištu HZJZ-a, nešto i u županijskim zavodima. Trenutno nemamo situaciju da nama neko cjepivo baš sada propada jer doniramo cjepiva drugim zemljama i preko Covaxa. Najviše cjepiva odlazi u afričke zemlje, nešto i u Aziju ide. ”
Povratak covid-potvrda
Što se tiče ponovnog uvođena covid-potvrda, ona kaže da će Hrvatska raditi kako budu radile i ostale zemlje. “Sad je situacija takva da se one gotovo ne koriste ili se koriste vrlo rijetko. Hoće li i kako to biti najesen, teško je reći, ali vjerojatno će ovisiti o novom cjepivu. Ako se ono pokaže efikasno i stigne u rujnu, vjerojatno će EK tražiti to se to veže, ali zasad to ne znamo”, zaključuje Pavić Šimetin.
Hrvatska
PROGNOZA / Kratko smirivanje vremena: Evo kada slijedi novo pogoršanje
Nakon burne nedjelje s obilnom kišom, na Jadranu uz puno vjetra i valova, ponedjeljak nam ipak nosi mirnije vremenske prilike.
Utjecaj jučerašnje ciklone slabi pa jutros mjestimične kiše ima uglavnom na Jadranu i krajevima uz Jadran. U Gorskom kotaru, Lici i dijelovima Korduna ponegdje ima i poledice zbog kiše koja se smrzava na tlu. Prijepodne ostaje slično, a poslijepodne se na Jadranu očekuje razvedravanje, najprije na sjevernom i srednjem dijelu, dok u srednjoj i južnoj Dalmaciji pljuskova može biti do večeri. Na kopnu općenito puno oblaka, mjestimice malo kiše, većinom u gorskoj Hrvatskoj gdje prijepodne još postoji opasnost od poledice.
Poslijepodne i na kopnu sve više suhog vremena uz mogućnost za koju zraku sunca. Vjetar u unutrašnjosti slab. Na sjevernom i srednjem Jadranu umjerena bura i sjeverozapadnjak, na jugu još uvijek jako jugo i jugozapadnjak. Najviša temperatura između 3 i 8°C, u Slavoniji ponegdje oko 10, a na Jadranu od 10 do 14 Celzijevih stupnjeva.
Sutra miran i suh dan. Na Jadranu većinom sunčano, a na kopnu će ujutro i prijepodne mjestimice biti magle i niskih oblaka, zatim i nešto sunca. Temperatura se neće bitnije mijenjati u odnosu na današnju, možda u unutrašnjosti danju bude toplije.
Novo pogoršanje vremena s obilnijom kišom i olujnim jugom zahvatit će Jadran već u srijedu od jutra, a kako dan odmiče proširit će se i na unutrašnjost zemlje. U četvrtak će kiša oslabjeti i prestati pa bi prema kraju tjedna trebalo biti više suhog vremena.
Hrvatska
PROGNOZA / Nestabilan vikend: Obilna kiša i jugo, evo kada slijedi smirivanje vremena
Subota nam donosi puno oblaka, osobito na Jadranu na čijem sjevernom dijelu već od jutra ima kiše. Tijekom dana kiša će biti sve češća i raširenija, najprije duž Jadrana i u krajevima uz Jadran, a poslijepodne i navečer će je mjestimice biti i u nizinama unutrašnjosti.
Vjetar na kopnu slab do umjeren južnih smjerova, a na Jadranu će puhati umjereno, u Dalmaciji i jako jugo. Temperatura zraka u unutrašnjosti od 1 do 7, u Slavoniji ponegdje i viša. Duž obale između 11 i 15 Celzijevih stupnjeva.
Nedjelja će biti još nepovoljnija. Na Jadranu obilna kiša, osobito u Dalmaciji gdje su lokalno mogući izraženiji grmljavinski pljuskovi. Kiše će biti i na kopnu, osobito u drugom dijelu dana. U najvišem gorju može biti susnježice i snijega. Puhat će slab do umjeren vjetar južnih smjerova, na Jadranu umjereno i jako jugo, u Dalmaciji s olujnim udarima. Poslijepodne će jugo oslabjeti i kratkotrajno okrenuti na jugozapadni i sjeverozapadni vjetar. Temperatura na kopnu od 2 do 7, na istoku ponegdje viša, a na Jadranu između 9 i 14 Celzijevih stupnjeva.
U ponedjeljak i utorak prolazno smirivanje vremena, a nova ciklona s oborinama nam dolazi u srijedu.
Hrvatska
Nastavnici upozoravaju na totalni gubitak autoriteta u učionicama: “Postali smo životinje za odstrel”
Hrvatsko školstvo sve se češće opisuje kao zemlja odlikaša, no iza izvrsnih prosjeka krije se sustav u kojem su ocjene izgubile stvarnu vrijednost, upozoravaju nastavnici, profesori i psiholozi
Sugovornici HRT-a slažu se da je autoritet škole ozbiljno narušen, kriteriji su sniženi, a pritisak roditelja i administracije sve veći. Loša ocjena, koja je nekad bila poticaj za veći trud, danas je, kažu, povod za sukobe s roditeljima i prijave inspekcijama.
Nema više nastavničkog autoriteta
Profesor hrvatskog jezika Žarko Gazzari ističe da je nastavnički autoritet sustavno potkopan. „Nekad je loša ocjena bila signal djetetu da mora više raditi. Danas roditelji idu u otvoreni sukob s nastavnicima i posežu za inspekcijama“, rekao je, dodajući da je sustav postavljen tako da se nezadovoljstvo roditelja mora izbjeći po svaku cijenu, a nastavnik ostaje nezaštićen.
Slična iskustva ima i profesor Danijel Tomašić iz Gornjogradske gimnazije, koji upozorava da učenici dolaze s izvrsnim ocjenama, ali slabijim znanjem i radnim navikama. „Paralelno s rastom prosjeka dolazi do stalnog snižavanja kriterija jer se svaki ozbiljniji zahtjev brzo doživljava kao nepravda“, kaže Tomašić, upozoravajući i na strah od inspekcija koje zbog goleme administracije „uvijek mogu nešto pronaći“.
‘Životinje za odstrel’
Učiteljica razredne nastave Vlatka Baković podsjeća da nekad ni odlični učenici nisu imali samo petice. „Danas se učiteljske odluke redovito preispituju, a djecu se navikava da dobivaju ono što nisu zaslužila“, ističe, upozoravajući na društvenu glorifikaciju izvrsnosti i iluziju uspjeha.
Jedan od najbolnijih opisa stanja dala je profesorica engleskog jezika Ana Majnarić. „Nastavnici su postali životinje za odstrel. Sustav se administrativnim opterećenjima i inspekcijama sustavno okreće protiv njih“, poručila je, dodajući da se svaka ocjena ispod petice doživljava kao povod za pritisak roditelja, a ne kao prilika da se djetetu pomogne.
Psihologinja Nataša Jokić Begić s Filozofskog fakulteta u Zagrebu upozorava da takav sustav ostavlja ozbiljne posljedice na mentalno zdravlje djece. „Petica više nije ocjena, nego propusnica za daljnje školovanje. U savjetovališta dolaze izvrsni učenici s tjeskobom, perfekcionizmom pa čak i samoozljeđivanjem zbog ‘neuspjeha’ poput četvorke“, navodi.






