Connect with us

Hrvatska

Objavljeno stanje robnih zaliha: Stotine tona mesa, konzervi, mesnog doručka…

Objavljeno

-

U strateškim i tržišnim robnim zalihama posljednjeg dana prošle godine čuvale su se robe vrijedne 553 milijuna kuna, što je u odnosu na godinu ranije više za 5.3 posto, navodi se u vladinu Izvješću o robnim zalihama za 2021. U strateškim zalihama, koje čine prehrambeni i neprehrambeni proizvodi čuvalo se 50.836 tona pšenice, 26.521 tona kukuruza, 912 tona ječma, 73 tone tjestenine, 40 tona pšenice.

Na policama je bilo i 475 tona svinjskog i 1014 tona junećeg mesa, 405 tona mesnih i 219 tona ribljih konzervi, 14 tona mlijeka u prahu, 5830 tona šećera, 494 tone kuhinjske soli, 24 tone jaja u prahu. Od neprehrambenih proizvoda, u zalihama je bilo 1154 kontejnera, 1629 šatora, 264 mobilne kućice, 9.7 milijuna litara eurodiesela, 5.5 milijuna litara eurosupera 95.

Strateške se zalihe stvaraju kako bi se zajamčila osnovna opskrba stanovništva u slučaju rata ili velikih prirodnih ili tehnoloških nepogoda i katastrofa i trebaju osigurati osnovnu opskrbu 50-ak tisuća građana na razdoblje od 15 do 60 dana.

Nabavljene robe vrijedne 44.3 milijuna, najviše išlo na cisterne za vodu

Radi popune Bilance strateških zaliha lani su nabavljene robe vrijedne 44.3 milijuna kuna. Za nabavu brašna, kukuruza, tjestenine, sira u listićima, CSO paketa, džema, mesnog doručka,  jaja u prahu, ribljih konzervi i riže utrošeno je 19.3 milijuna, a gotovo 25 milijuna za nabavu deset neprehrambenih proizvoda. Najviše se, 21 milijun kuna, utrošilo za nabavku 14 višenamjenskih autocisterni za prijevoz vode.

Popis roba u strateškim zalihama obavljen je na 236 lokacija, a usporedba sa stanjem u robnom knjigovodstvu pokazala je inventurni manjak od 8.5 milijuna kuna i to mlijeka u prahu, šećera i vode za piće. Manjak prvih dviju roba utvrđen je već kod popisa koncem 2017. godine. Tvrtka je u postupku predstečajne nagodbe i manjak se rješava kroz predstečajnu nagodbu. Manjak vode za piće nastao je zbog problema u pakiranju vode od pet litara, manjak je namiren u siječnju ove godine, što je utvrđeno i kontrolom.

U 2021. godini nije bilo prodaje roba strateških robnih zaliha.

Žurna nabava bez javne nabave

I lani je država značajna sredstva utrošila u borbu s koronavirusom pri čemu je žurna nabava zaštitne i druge opreme i roba izuzeta od primjene Zakona o javnoj nabavi. Vrijednost tako nabavljenih roba iznosila je 144 milijuna kuna, čemu treba dodati i troškove usluga prijevoza, špediterskih usluga, popravka kontejnera od 2.3 milijuna kuna.

Nabavljena roba isporučena je Ravnateljstvu civilne zaštite, Klinici za infektivne bolesti Dr. Fran Mihaljević ili Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo, a ukupno je vrijedna 142.5 milijuna kuna. Za potrebe bolnica, trijaže i sličnih usluga, na korištenju se nalaze 182 kontejnera, a još 76 koristilo ih se za zbrinjavanje stanovništva u Zagrebu i općini Marija Bistrica.

Za sanaciju posljedica potresa koji je pogodio Sisačko-moslavačku te Zagrebačku i Karlovačku županiju nabavljene su robe vrijedne 76 milijuna kuna, a uz nabavljene, u Sisačko-moslavačku županiju ukupno je lani isporučena roba u vrijednosti 104 milijuna kuna.

Manjak od 15.9 milijuna, visoki troškovi održavanja skladišta

Ravnateljstvo za robne zalihe prošlu je godinu zaključilo s manjkom od 15.9 milijuna kuna, no zahvaljujući viškovima iz prethodnog razdoblja, u ovu je godinu ušlo s viškom od 53 milijuna kuna.

Održavanje vlastitih skladišta Ravnateljstvo je lani stajalo 4.8 milijuna kuna, što je 62 posto više u odnosu na 2020. godinu. Stoga, naglasak u daljnjem poslovanju treba staviti na osiguranje sredstava za nabavu roba i na daljnju modernizaciju vlastitog skladišnog prostora, navodi se u Izvješću.

No votes yet.
Please wait...
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

PROGNOZA / Kratko smirivanje vremena: Evo kada slijedi novo pogoršanje

Objavljeno

-

By

foto: Saša Čuka

Nakon burne nedjelje s obilnom kišom, na Jadranu uz puno vjetra i valova, ponedjeljak nam ipak nosi mirnije vremenske prilike.

Utjecaj jučerašnje ciklone slabi pa jutros mjestimične kiše ima uglavnom na Jadranu i krajevima uz Jadran. U Gorskom kotaru, Lici i dijelovima Korduna ponegdje ima i poledice zbog kiše koja se smrzava na tlu. Prijepodne ostaje slično, a poslijepodne se na Jadranu očekuje razvedravanje, najprije na sjevernom i srednjem dijelu, dok u srednjoj i južnoj Dalmaciji pljuskova može biti do večeri. Na kopnu općenito puno oblaka, mjestimice malo kiše, većinom u gorskoj Hrvatskoj gdje prijepodne još postoji opasnost od poledice.

Poslijepodne i na kopnu sve više suhog vremena uz mogućnost za koju zraku sunca. Vjetar u unutrašnjosti slab. Na sjevernom i srednjem Jadranu umjerena bura i sjeverozapadnjak, na jugu još uvijek jako jugo i jugozapadnjak. Najviša temperatura između 3 i 8°C, u Slavoniji ponegdje oko 10, a na Jadranu od 10 do 14 Celzijevih stupnjeva.

Sutra miran i suh dan. Na Jadranu većinom sunčano, a na kopnu će ujutro i prijepodne mjestimice biti magle i niskih oblaka, zatim i nešto sunca. Temperatura se neće bitnije mijenjati u odnosu na današnju, možda u unutrašnjosti danju bude toplije.

Novo pogoršanje vremena s obilnijom kišom i olujnim jugom zahvatit će Jadran već u srijedu od jutra, a kako dan odmiče proširit će se i na unutrašnjost zemlje. U četvrtak će kiša oslabjeti i prestati pa bi prema kraju tjedna trebalo biti više suhog vremena.

Nastavi čitati

Hrvatska

PROGNOZA / Nestabilan vikend: Obilna kiša i jugo, evo kada slijedi smirivanje vremena

Objavljeno

-

By

foto: Saša Čuka

Subota nam donosi puno oblaka, osobito na Jadranu na čijem sjevernom dijelu već od jutra ima kiše. Tijekom dana kiša će biti sve češća i raširenija, najprije duž Jadrana i u krajevima uz Jadran, a poslijepodne i navečer će je mjestimice biti i u nizinama unutrašnjosti.

Vjetar na kopnu slab do umjeren južnih smjerova, a na Jadranu će puhati umjereno, u Dalmaciji i jako jugo. Temperatura zraka u unutrašnjosti od 1 do 7, u Slavoniji ponegdje i viša. Duž obale između 11 i 15 Celzijevih stupnjeva.

Nedjelja će biti još nepovoljnija. Na Jadranu obilna kiša, osobito u Dalmaciji gdje su lokalno mogući izraženiji grmljavinski pljuskovi. Kiše će biti i na kopnu, osobito u drugom dijelu dana. U najvišem gorju može biti susnježice i snijega. Puhat će slab do umjeren vjetar južnih smjerova, na Jadranu umjereno i jako jugo, u Dalmaciji s olujnim udarima. Poslijepodne će jugo oslabjeti i kratkotrajno okrenuti na jugozapadni i sjeverozapadni vjetar. Temperatura na kopnu od 2 do 7, na istoku ponegdje viša, a na Jadranu između 9 i 14 Celzijevih stupnjeva.

ponedjeljak i utorak prolazno smirivanje vremena, a nova ciklona s oborinama nam dolazi u srijedu.

Nastavi čitati

Hrvatska

Nastavnici upozoravaju na totalni gubitak autoriteta u učionicama: “Postali smo životinje za odstrel”

Objavljeno

-

By

Hrvatsko školstvo sve se češće opisuje kao zemlja odlikaša, no iza izvrsnih prosjeka krije se sustav u kojem su ocjene izgubile stvarnu vrijednost, upozoravaju nastavnici, profesori i psiholozi

Sugovornici HRT-a slažu se da je autoritet škole ozbiljno narušen, kriteriji su sniženi, a pritisak roditelja i administracije sve veći. Loša ocjena, koja je nekad bila poticaj za veći trud, danas je, kažu, povod za sukobe s roditeljima i prijave inspekcijama.

Nema više nastavničkog autoriteta

Profesor hrvatskog jezika Žarko Gazzari ističe da je nastavnički autoritet sustavno potkopan. „Nekad je loša ocjena bila signal djetetu da mora više raditi. Danas roditelji idu u otvoreni sukob s nastavnicima i posežu za inspekcijama“, rekao je, dodajući da je sustav postavljen tako da se nezadovoljstvo roditelja mora izbjeći po svaku cijenu, a nastavnik ostaje nezaštićen.

Slična iskustva ima i profesor Danijel Tomašić iz Gornjogradske gimnazije, koji upozorava da učenici dolaze s izvrsnim ocjenama, ali slabijim znanjem i radnim navikama. „Paralelno s rastom prosjeka dolazi do stalnog snižavanja kriterija jer se svaki ozbiljniji zahtjev brzo doživljava kao nepravda“, kaže Tomašić, upozoravajući i na strah od inspekcija koje zbog goleme administracije „uvijek mogu nešto pronaći“.

‘Životinje za odstrel’

Učiteljica razredne nastave Vlatka Baković podsjeća da nekad ni odlični učenici nisu imali samo petice. „Danas se učiteljske odluke redovito preispituju, a djecu se navikava da dobivaju ono što nisu zaslužila“, ističe, upozoravajući na društvenu glorifikaciju izvrsnosti i iluziju uspjeha.

Jedan od najbolnijih opisa stanja dala je profesorica engleskog jezika Ana Majnarić. „Nastavnici su postali životinje za odstrel. Sustav se administrativnim opterećenjima i inspekcijama sustavno okreće protiv njih“, poručila je, dodajući da se svaka ocjena ispod petice doživljava kao povod za pritisak roditelja, a ne kao prilika da se djetetu pomogne.

Psihologinja Nataša Jokić Begić s Filozofskog fakulteta u Zagrebu upozorava da takav sustav ostavlja ozbiljne posljedice na mentalno zdravlje djece. „Petica više nije ocjena, nego propusnica za daljnje školovanje. U savjetovališta dolaze izvrsni učenici s tjeskobom, perfekcionizmom pa čak i samoozljeđivanjem zbog ‘neuspjeha’ poput četvorke“, navodi.

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu