Connect with us

Hrvatska

Klimatologinja za N1: “Naša obala bit će ugrožena dubokim ciklonama”

Objavljeno

-

Izvor: N1

Klimatologinja Državnog hidrometeorološkog zavoda Lidija Srnec bila je gošća Klimatske budućnosti i govorila je o sve ekstremnijim vremenskim prilikama koje su posljedica klimatskih promjena.

Kako govori, analiziraju se sve vremenske pojave koje se bilježe u Hrvatskoj.

“Na primjer, 2020. smo u Hrvatskoj imali u Zagrebu urbanu poplavu i svakom meteorologu/klimatologu su takve pojave interesantne. Mi ih analiziramo uzročno-posljedično kako bi vidjeli zašto do njih dolazi, a isto tako i kakve posljedice one mogu izazvati. Sve te vremenske pojave koje nam donose materijalne štete, a ponekad nažalost i ljudske žrtve su vrlo bitne kako bi znali prepoznati te njihove uzroke i kako bismo ih znali prognozirati. Tako da je spomenuta poplava u Zagrebu 2020. godine obrađena s hidrološkog stajališta, klimatološkog, sinoptičkog i svi ti rezultati su publicirani kasnije u međunarodnom časopisu Natural Hazards”, rekla je Srnec.

Objašnjava da se sve te vremenske pojave analiziraju, ali ako ih žele dovesti u vezu s klimatskim promjenama treba analizirati ne samo pojavu u tom kontekstu kad se ona dogodila i koji je uzrok, nego je potrebno analizirati i druge nizove i češće takve vremenske pojave kako bi se vidjelo jesu li one posljedica klimatskih promjena.

Izvještaj međuvladinog panela za klimatske promjene

Izvještaj međuvladinog panela za klimatske promjene nije pretjerano optimističan, u njemu je preporuka da se porast temperature zadrži na maksimalno 1,5 stupanj.

“Dosta je diskutabilno možemo li zadržati porast temperature do te granice jer prošla godina 2021. je bila 1,1 stupanj toplija od predindustrijskog razdoblja. Međutim, ono što je još bitno je što je nedavno svjetska meteorološka organizacija objavila da je posljednjih sedam najtoplijih godina upravo zadnjih sedam godina otkad postoje mjerenja. Vidimo da nam temperature rastu i da su one skoncetrirane u ovom našem zadnjem razdoblju.

Svjetska meteorološka organizacija je objavila i da je 50 posto vjerojatnosti da će se u sljedećih pet godina premašiti ta granica barem jednom. Naravno, neće svih tih pet godina biti uzastopno toplije s istim iznosom. Međutim, da će skinuti s ljestvice najtopliju godinu 2016. Teško je očekivati da ćemo uspjeti zaustaviti porast temperature”, objasnila je.

Kakvi nas potencijalni scenariji očekuju kad je riječ o zagrijavanju?

Klimatologinja pojašnjava da zagrijavanje, odnosno projekcije klimatskih modela jako ovise o emisijama i koncetracijama stakleničkih plinova.

“One nam rastu i upravo o brojkama stakleničkih emisija ovisi koji ćemo mi scenarij klimatskih promjena imati u budućnosti. Postoji laički rečeno tzv. optimistični pa onda neke srednje razine i pesimistički scenariji. Oni variraju u brojkama. Kako će se te emisije u budućnosti razvijati, upravo o njima ovisi koliko ćemo bilježiti porast temperature zraka. Poznato je da svi ti scenariji pokazuju porast temperature zraka i to globalno posvuda na zemaljskoj kugli, međutim ne u istom iznosu. Ovi pesimistični daju doista veliki porast i ja se nadam da se oni neće ostvariti”, kazala je Srnec.

Ekstremni vremenski događaji

Objasnila je i što bi se moglo učestalije događati ako ta temperatura prijeđe dva stupnja.

“Recimo, za porast temperature od 2 stupnja može se reći da će biti ćešći i intenzivniji ekstremni događaji. Isto tako, globalno zagrijavanje nam podiže razinu mora, tako da će tu biti otočne zemlje u Pacifiku vrlo ugrožene. I naša obala je ugrožena i bit će još više ugrožena. S jedne strane imamo sreću što je naš Jadran zatvoren bazen unutar Sredozemlja i tu taj trend porasta razine mora nije baš toliko izražen kao što je to u nekim većim morima.

Međutim, ono što već sad vidimo, a možemo očekivati još više u budućnosti da će naša obala biti ugrožena i s brojnim jakim ciklonama, dubokim ciklonama koje su praćene jugom. Dakle, podizanjem valova i plimnih valova koji će ugrožavati našu obalu. Veliki je broj rizika koji nas očekuju ukoliko pređemo tu granicu. Možda laički da kažemo – očekuje nas više energije u atmosferi i veći kaos”, kazala je Srnec.

No votes yet.
Please wait...
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

PROGNOZA / Kratko smirivanje vremena: Evo kada slijedi novo pogoršanje

Objavljeno

-

By

foto: Saša Čuka

Nakon burne nedjelje s obilnom kišom, na Jadranu uz puno vjetra i valova, ponedjeljak nam ipak nosi mirnije vremenske prilike.

Utjecaj jučerašnje ciklone slabi pa jutros mjestimične kiše ima uglavnom na Jadranu i krajevima uz Jadran. U Gorskom kotaru, Lici i dijelovima Korduna ponegdje ima i poledice zbog kiše koja se smrzava na tlu. Prijepodne ostaje slično, a poslijepodne se na Jadranu očekuje razvedravanje, najprije na sjevernom i srednjem dijelu, dok u srednjoj i južnoj Dalmaciji pljuskova može biti do večeri. Na kopnu općenito puno oblaka, mjestimice malo kiše, većinom u gorskoj Hrvatskoj gdje prijepodne još postoji opasnost od poledice.

Poslijepodne i na kopnu sve više suhog vremena uz mogućnost za koju zraku sunca. Vjetar u unutrašnjosti slab. Na sjevernom i srednjem Jadranu umjerena bura i sjeverozapadnjak, na jugu još uvijek jako jugo i jugozapadnjak. Najviša temperatura između 3 i 8°C, u Slavoniji ponegdje oko 10, a na Jadranu od 10 do 14 Celzijevih stupnjeva.

Sutra miran i suh dan. Na Jadranu većinom sunčano, a na kopnu će ujutro i prijepodne mjestimice biti magle i niskih oblaka, zatim i nešto sunca. Temperatura se neće bitnije mijenjati u odnosu na današnju, možda u unutrašnjosti danju bude toplije.

Novo pogoršanje vremena s obilnijom kišom i olujnim jugom zahvatit će Jadran već u srijedu od jutra, a kako dan odmiče proširit će se i na unutrašnjost zemlje. U četvrtak će kiša oslabjeti i prestati pa bi prema kraju tjedna trebalo biti više suhog vremena.

Nastavi čitati

Hrvatska

PROGNOZA / Nestabilan vikend: Obilna kiša i jugo, evo kada slijedi smirivanje vremena

Objavljeno

-

By

foto: Saša Čuka

Subota nam donosi puno oblaka, osobito na Jadranu na čijem sjevernom dijelu već od jutra ima kiše. Tijekom dana kiša će biti sve češća i raširenija, najprije duž Jadrana i u krajevima uz Jadran, a poslijepodne i navečer će je mjestimice biti i u nizinama unutrašnjosti.

Vjetar na kopnu slab do umjeren južnih smjerova, a na Jadranu će puhati umjereno, u Dalmaciji i jako jugo. Temperatura zraka u unutrašnjosti od 1 do 7, u Slavoniji ponegdje i viša. Duž obale između 11 i 15 Celzijevih stupnjeva.

Nedjelja će biti još nepovoljnija. Na Jadranu obilna kiša, osobito u Dalmaciji gdje su lokalno mogući izraženiji grmljavinski pljuskovi. Kiše će biti i na kopnu, osobito u drugom dijelu dana. U najvišem gorju može biti susnježice i snijega. Puhat će slab do umjeren vjetar južnih smjerova, na Jadranu umjereno i jako jugo, u Dalmaciji s olujnim udarima. Poslijepodne će jugo oslabjeti i kratkotrajno okrenuti na jugozapadni i sjeverozapadni vjetar. Temperatura na kopnu od 2 do 7, na istoku ponegdje viša, a na Jadranu između 9 i 14 Celzijevih stupnjeva.

ponedjeljak i utorak prolazno smirivanje vremena, a nova ciklona s oborinama nam dolazi u srijedu.

Nastavi čitati

Hrvatska

Nastavnici upozoravaju na totalni gubitak autoriteta u učionicama: “Postali smo životinje za odstrel”

Objavljeno

-

By

Hrvatsko školstvo sve se češće opisuje kao zemlja odlikaša, no iza izvrsnih prosjeka krije se sustav u kojem su ocjene izgubile stvarnu vrijednost, upozoravaju nastavnici, profesori i psiholozi

Sugovornici HRT-a slažu se da je autoritet škole ozbiljno narušen, kriteriji su sniženi, a pritisak roditelja i administracije sve veći. Loša ocjena, koja je nekad bila poticaj za veći trud, danas je, kažu, povod za sukobe s roditeljima i prijave inspekcijama.

Nema više nastavničkog autoriteta

Profesor hrvatskog jezika Žarko Gazzari ističe da je nastavnički autoritet sustavno potkopan. „Nekad je loša ocjena bila signal djetetu da mora više raditi. Danas roditelji idu u otvoreni sukob s nastavnicima i posežu za inspekcijama“, rekao je, dodajući da je sustav postavljen tako da se nezadovoljstvo roditelja mora izbjeći po svaku cijenu, a nastavnik ostaje nezaštićen.

Slična iskustva ima i profesor Danijel Tomašić iz Gornjogradske gimnazije, koji upozorava da učenici dolaze s izvrsnim ocjenama, ali slabijim znanjem i radnim navikama. „Paralelno s rastom prosjeka dolazi do stalnog snižavanja kriterija jer se svaki ozbiljniji zahtjev brzo doživljava kao nepravda“, kaže Tomašić, upozoravajući i na strah od inspekcija koje zbog goleme administracije „uvijek mogu nešto pronaći“.

‘Životinje za odstrel’

Učiteljica razredne nastave Vlatka Baković podsjeća da nekad ni odlični učenici nisu imali samo petice. „Danas se učiteljske odluke redovito preispituju, a djecu se navikava da dobivaju ono što nisu zaslužila“, ističe, upozoravajući na društvenu glorifikaciju izvrsnosti i iluziju uspjeha.

Jedan od najbolnijih opisa stanja dala je profesorica engleskog jezika Ana Majnarić. „Nastavnici su postali životinje za odstrel. Sustav se administrativnim opterećenjima i inspekcijama sustavno okreće protiv njih“, poručila je, dodajući da se svaka ocjena ispod petice doživljava kao povod za pritisak roditelja, a ne kao prilika da se djetetu pomogne.

Psihologinja Nataša Jokić Begić s Filozofskog fakulteta u Zagrebu upozorava da takav sustav ostavlja ozbiljne posljedice na mentalno zdravlje djece. „Petica više nije ocjena, nego propusnica za daljnje školovanje. U savjetovališta dolaze izvrsni učenici s tjeskobom, perfekcionizmom pa čak i samoozljeđivanjem zbog ‘neuspjeha’ poput četvorke“, navodi.

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu