Klimatologinja Državnog hidrometeorološkog zavoda Lidija Srnec bila je gošća Klimatske budućnosti i govorila je o sve ekstremnijim vremenskim prilikama koje su posljedica klimatskih promjena.

Kako govori, analiziraju se sve vremenske pojave koje se bilježe u Hrvatskoj.

“Na primjer, 2020. smo u Hrvatskoj imali u Zagrebu urbanu poplavu i svakom meteorologu/klimatologu su takve pojave interesantne. Mi ih analiziramo uzročno-posljedično kako bi vidjeli zašto do njih dolazi, a isto tako i kakve posljedice one mogu izazvati. Sve te vremenske pojave koje nam donose materijalne štete, a ponekad nažalost i ljudske žrtve su vrlo bitne kako bi znali prepoznati te njihove uzroke i kako bismo ih znali prognozirati. Tako da je spomenuta poplava u Zagrebu 2020. godine obrađena s hidrološkog stajališta, klimatološkog, sinoptičkog i svi ti rezultati su publicirani kasnije u međunarodnom časopisu Natural Hazards”, rekla je Srnec.

Objašnjava da se sve te vremenske pojave analiziraju, ali ako ih žele dovesti u vezu s klimatskim promjenama treba analizirati ne samo pojavu u tom kontekstu kad se ona dogodila i koji je uzrok, nego je potrebno analizirati i druge nizove i češće takve vremenske pojave kako bi se vidjelo jesu li one posljedica klimatskih promjena.

Izvještaj međuvladinog panela za klimatske promjene

Izvještaj međuvladinog panela za klimatske promjene nije pretjerano optimističan, u njemu je preporuka da se porast temperature zadrži na maksimalno 1,5 stupanj.

“Dosta je diskutabilno možemo li zadržati porast temperature do te granice jer prošla godina 2021. je bila 1,1 stupanj toplija od predindustrijskog razdoblja. Međutim, ono što je još bitno je što je nedavno svjetska meteorološka organizacija objavila da je posljednjih sedam najtoplijih godina upravo zadnjih sedam godina otkad postoje mjerenja. Vidimo da nam temperature rastu i da su one skoncetrirane u ovom našem zadnjem razdoblju.

Svjetska meteorološka organizacija je objavila i da je 50 posto vjerojatnosti da će se u sljedećih pet godina premašiti ta granica barem jednom. Naravno, neće svih tih pet godina biti uzastopno toplije s istim iznosom. Međutim, da će skinuti s ljestvice najtopliju godinu 2016. Teško je očekivati da ćemo uspjeti zaustaviti porast temperature”, objasnila je.

Kakvi nas potencijalni scenariji očekuju kad je riječ o zagrijavanju?

Klimatologinja pojašnjava da zagrijavanje, odnosno projekcije klimatskih modela jako ovise o emisijama i koncetracijama stakleničkih plinova.

“One nam rastu i upravo o brojkama stakleničkih emisija ovisi koji ćemo mi scenarij klimatskih promjena imati u budućnosti. Postoji laički rečeno tzv. optimistični pa onda neke srednje razine i pesimistički scenariji. Oni variraju u brojkama. Kako će se te emisije u budućnosti razvijati, upravo o njima ovisi koliko ćemo bilježiti porast temperature zraka. Poznato je da svi ti scenariji pokazuju porast temperature zraka i to globalno posvuda na zemaljskoj kugli, međutim ne u istom iznosu. Ovi pesimistični daju doista veliki porast i ja se nadam da se oni neće ostvariti”, kazala je Srnec.

Ekstremni vremenski događaji

Objasnila je i što bi se moglo učestalije događati ako ta temperatura prijeđe dva stupnja.

“Recimo, za porast temperature od 2 stupnja može se reći da će biti ćešći i intenzivniji ekstremni događaji. Isto tako, globalno zagrijavanje nam podiže razinu mora, tako da će tu biti otočne zemlje u Pacifiku vrlo ugrožene. I naša obala je ugrožena i bit će još više ugrožena. S jedne strane imamo sreću što je naš Jadran zatvoren bazen unutar Sredozemlja i tu taj trend porasta razine mora nije baš toliko izražen kao što je to u nekim većim morima.

Međutim, ono što već sad vidimo, a možemo očekivati još više u budućnosti da će naša obala biti ugrožena i s brojnim jakim ciklonama, dubokim ciklonama koje su praćene jugom. Dakle, podizanjem valova i plimnih valova koji će ugrožavati našu obalu. Veliki je broj rizika koji nas očekuju ukoliko pređemo tu granicu. Možda laički da kažemo – očekuje nas više energije u atmosferi i veći kaos”, kazala je Srnec.