Visoke ljetne temperature već su u punom mahu, a još nas čeka i nekoliko toplinskih valova. Stoga je važno biti spreman i upoznati se s najvažnijim uputama za zaštitu od vrućine i svih posljedica koje toplinski valovi mogu ostaviti, a posebno od toplinskog udara. HZJZ savjetuje što napraviti.

Što je toplinski udar?

Toplinski udar (hipertermija) je najteži oblik poremećaja organizma uslijed dugotrajnog i prekomjernog izlaganja jakim vrućinama te nefunkcioniranja termoregulacijskih mehanizama. Očituje se kao iznenadni sistemski upalni odgovor organizma.

Razlikujemo dva oblika toplinskih udara – klasični i naporom izazvani toplinski udar. Klasični toplinski udar nastaje prilikom duljeg izlaganja vrućini, a uglavnom se javlja u ljetnim mjesecima i kod starijih, posebno slabo pokretnih osoba. Toplinski udar izazvan naporom karakterističan je za zdrave i aktivne ljude, konkretnije, posebne skupine poput sportaša, građevinskih ili drugih radnika na otvorenom.

Simptomi toplinskog udara

Crvena i vruća koža

Glavobolja

Smušenost

Grčevi u mišićima

Mučnina

Malaksalost

Razdražljivost

Ubrzani puls (rad srca)

Ubrzano disanje

Nesvjestica

Tjelesna temperatura iznad 40°C

Tko je u najvećem riziku?

Kronični bolesnici, posebno oni koji boluju od kardiovaskularnih bolesti. Osobe starije od 65 godina. Djeca. Radnici na otvorenom, sportaši, vojnici…

Što se događa u našem tijelu prilikom velikih vrućina?

Krvne žile se šire (vazodilatacija), zbog čega se tlak snižava. Promjena krvnog tlaka može uzrokovati slabost i nesvjesticu.

Srce ubrzano kuca pa može doći i do infarkta. Smanjuje se cirkulatorni volumen, a krv postaje gušća što može uzrokovati trombozu. Hlađenjem tijela, odnosno znojenjem, iz tijela se gube tekućina i elektroliti, a intenzivno znojenje može uzrokovati toplinske grčeve i iscrpljenost. UV zračenje može uzrokovati nastanak zloćudnih novotvorina na koži (npr. melanom). UV zračenje može uzrokovati razvoj mrene na oku, poručuje HZJZ.

Kako se ponašati za vrijeme velikih vrućina?

Prilikom velikih vrućina, odnosno za vrijeme ljetnih mjeseci, važno je biti oprezan i pravilno zaštititi zdravlje sebe i svojih bližnjih. Potrebno je poduzeti adekvatne mjere i to:

Izbjegavajte izlaganje direktnoj sunčevoj svjetlosti, posebno u razdoblju između 10 i 17 sati – ovo osobito vrijedi za osobe u povećanom riziku od toplinskog udara. Izbjegavajte izlazak u najtoplijem dijelu dana. Pijte dovoljno tekućine, odnosno negazirane vode ili niskokaloričnih pića bez kofeina, alkohola i šećera. Važno je konstantno unositi tekućinu, a ne tek kad se pojavi osjećaj žeđi.

Nosite laganu i široku odjeću svijetlih boja i prirodnih materijala. Ne zaboravite na pokrivala za glavu (šeširi, kape) te sunčane naočale. Jedite više manjih obroka bogatih svježim povrćem i voćem. Tuširajte se mlakom vodom, a možete stavljati i hladne obloge. Ako radite ili trenirate na otvorenom uzimajte češće pauze u hladu i pijte više tekućine – 1.5 čašu svakih 30 minuta.

Također, važno je prilagoditi i temperaturu prostora u kojem boravite. Sobnu temperaturu preporučljivo je održavati ispod 32°C danju i 24°C noću. Danju zatvorite prozore i spustite rolete, naročito one koji su okrenuti prema suncu. Zatvorite sva umjetna svjetla i isključite što je više moguće električnih uređaja u svom domu. Noću rastvorite što je više moguće prozora kako bi svježiji noćni zrak ušao u prostor.

Pri ekstremnim vrućinama možete rasprostrijeti mokre ručnike, ali pripazite jer se tako povećava vlažnost zraka. Prilikom klimatizacije prostora pazite da tražena temperatura ne bude niža od 7°C od vanjske. Električne ventilatore najbolje je koristiti u večernjim satima kako bi se pospješila cirkulacija svježeg zraka. Birajte najhladniju prostoriju za boravak.

Ostale preporuke

Izbjegavajte naporan fizički rad. Ako morate naporno raditi, činite to u najhladnije doba dana, što je obično ujutro između 4 i 7 sati i poslijepodne nakon 17 sati. Potražite hlad. Ne ostavljajte djecu niti životinje u parkiranom vozilu. Redovito koristite sredstva sa zaštitnim faktorom od štetnog UV zračenja. Djecu je posebno potrebno zaštititi – za njih treba koristiti zaštitna sredstva s najvećim faktorom (50+) i odjenuti ih u laganu odjeću koja ih također štiti od UV zraka. Prilagodite svoje izlaganje sunčevom UV zračenju uvažavajući dnevne promjene vrijednosti UV indeksa.

Ako vozite, izbjegavajte putovanja u najtoplijem dijelu dana. Informirajte se o nastupanju toplinskih valova na službenim stranicama Državnog hidrometeorološkog zavoda. U posebnom riziku od posljedica viskih temperatura su kronični bolesnici.

Na što trebaju paziti kronični bolesnici?

Redovito uzimajte propisanu terapiju. Lijekove držite na temperaturi nižoj od 25°C ili u hladnjaku (pročitajte upute o skladištenju lijeka u uputi o lijeku). Tražite savjet liječnika ako imate neku kroničnu bolest ili uzimate više lijekova, pogotovo one za pojačano mokrenje i snižavanje tlaka. Ako ste srčani bolesnik, nastojte izlaziti samo ujutro i navečer, odnosno onda kada su temperature niže, a tijekom dana boravite u klimatiziranim prostorijama na temperaturama između 22 i 24°C. ipak, ne zaboravite da razlika u temperaturi u kući/stanu i vani ne bi smjela biti veća od 7°C.

Svako pogoršanje zdravstvenog stanja obavezno prijavite svom liječniku. Kontrolirajte i češće mjerite krvni tlak te vodite dnevnik tlaka. Bubrežni bolesnici također trebaju biti na oprezu – povišena temperatura dodatno opterećuje rad bubrega.

Ako imate akutnu infekciju ili ste preboljeli neku akutnu bolest ili pak bili na operaciji, trebali biste izbjegavati izlaganje toplini.

Pijte dovoljno tekućine. Jedite umjereno, a neka vaša prehrana bude bazirana na sezonskom povrću i voću.