Connect with us

Hrvatska

Plenković: “Nema zabrane pobačaja, to nije političko nego zdravstveno pitanje”

Objavljeno

-

U središnjici HDZ-a održana je sjednica Predsjedništva i Nacionalnog vijeća HDZ-a. Izjavu nakon sjednice dao je predsjednik Vlade Andrej Plenković.

Na početku se osvrnuo na uvođenje eura, očekuje da se u petak izglasa zakon o uvođenju eura.

“Što se tiče rebalansa, uspjeli smo pokriti sve zahtjeve do sada. Idemo u rebalans na Vladi u četvrtak, to uzima u obzir ovu krizu, zahtjeve sindikata…”, kazao je premijer.

“Što se tiče energenata, da nije bilo Vladinih mjera, eurosuper bi bio skuplji kunu i 2 lipa, dizel skoro dvije kune. Vidjet ćemo može li se tu još nešto učiniti pošto bilježimo rast zadnjih tjedana”, rekao je.

Posjet Ukrajini

Komentirao je i svoj posjet Kijevu te rekao da je prošao jako dobro.

Rekao je da se za sada razgovara s ukrajinskom stranom, a “dalje će ministarstvo vanjskih poslova odlučiti”. Kaže da dijalog postoji stalno s Moskvom. “Da smo prekinuli diplomatske odnose, sigurno bi nam bilo teško”, rekao je kratko Plenković.

Dodao je da se nastavlja pomoć Ukrajini.

Najavio je da će u subotu biti obilježena stota obljetnica rođenja Franje Tuđmana.

“Zadovoljni smo rejtingom stranke, u šestoj godini mandata imamo uvjerljivu potporu, to je jako dobro”, istaknuo je premijer.

Komentirao je i svoj posjet Irpinju i Buči.

Posjet Ukrajini je, rekao je premijer, bio pažljivo planiran. “Nije bilo svejedno kakvu poruku upućujemo, namjerno smo došli 8. svibnja”, rekao je premijer.

Irpinj i Buča su, usporedio je, kao udaljenost između Zagreba, Velike Gorice i Zaprešića.

“Pokazali su nam masovnu grobnicu u Buči, takav zločin je zastrašujuć. Podsjeća na Domovinski rat. Vrlo je teško zamisliti da se takvo nešto događa 2022. na europskom području”, istaknuo je Plenković.

Kažu da su im te informacije bile jako korisne kako bi upotpunili saznanja. “Rusija je pogazila sve vrijednosti međunarodnog prava”, rekao je.

Plenković je upitan što se može očekivati nakon Putinovog govora u Moskvi. “Nisam stigao čuti govor, vidio sam kratko naslove. Ne bih ga sad komentirao, nije na meni da komentiram nijanse. Cijenio bih da se povuku ruske trupe”, kazao je Plenković.

Milanović i sjednica Vijeća za nacionalnu sigurnost

Novinari su ga pitali i o predsjedniku Milanoviću i sazivanju sjednice Vijeća za nacionalnu sigurnost.

“Odgovorit ćemo kad procijenimo da je vrijeme”, rekao je.

Rekao je da očekuje pisano izvješće o padu drona u Zagrebu. “Oni kao i do sada kažu da ga nisu lansirale ukrajinske snage”, ističe.

Situacija s izborima u Bosni i Hercegovini

Komentirao je situaciju u Bosni i Hercegovini. “Ministar Grlić Radman je redovito u BiH. Ursula von der Leyen nikada nije trebala ići u Mostar. HNS BiH je odlučio sudjelovati u izborima. Hrvati trebaju birati svoje predstavnike i zato to želimo učiniti kroz dijalog, a ne kroz otuđivanje partnera i Bošnjaka. Ne može jedna strana nametnuti nova rješenja”, kazao je premijer.

“Nisam optimist, ja sam realist. Hrvati u BiH su nerijetko žrtve izbornog inženjeringa i to se ne smije dogoditi”, naglasio je.

Slučaj Čavajda

Osvrnuo se na izjavu ministra Vilija Beroša o slučaju trudnice Čavajde. “Ministar je rekao sve, nemam što dodati. Ne bih se lovio za njegovu izjavu, struka mora biti u prvom planu”, rekao je Plenković

Dodao je da bi se u novom zakonu samo radilo o tome da bude manje pobačaja, ali da nema riječi o zabrani. “Ne možemo ovaj slučaj uspoređivati s temeljnim pitanjem koje se sad javlja. Ovo je osjetljivo, teško, nisam liječnik, svaka moja izjava bi bila pogrešna. Ja to ne želim dalje komentirati”, rekao je.

“Ovo nije političko nego zdravstveno pitanje”, rekao je.

“U svakom slučaju, žene imaju pravo, ne možete nikome oduzeti pravo na priziv savjesti. Te dvije stvari postoje istodobno”, rekao je Plenković. “Ovaj slučaj ne možemo staviti u kontekst ove druge teme koja je puno šira, a gdje je Ustavni sud dao okvir”, kazao je Plenković.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Zbog kolektivnog ugovora rastu minimalne plaće u ugostiteljstvu

Objavljeno

-

By

unsplash

Primjenom novog Kolektivnog ugovora ugostiteljstva od 1. svibnja 2024. minimalne plaće povećavaju se prosječno 17 posto za temeljna ugostiteljska zanimanja i odnosi se na sve poslodavce i radnike u RH u djelatnostima pružanja smještaja, pripreme i usluživanja hrane, izvijestili su u četvrtak iz HUP-a.

To je, ističu iz HUP-a (Hrvatske udruge poslodavaca), najveće povećanje minimalnih plaća kroz kolektivni ugovor ugostiteljstva na godišnjoj razini do sada i rezultat odluke o proširenju primjene novog Kolektivnog ugovora ugostiteljstva koju je donijelo Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike.

Uz plaću, poslodavci u turizmu osiguravaju dodatne beneficije, smještaj, prehranu i drugo, pri čemu i oni i sindikati u turizmu poručuju da je ključno da svi dionici u turizmu razmišljaju kako osigurati što konkurentnije uvjete rada u odnosu na zemlje u okruženju.

Iza novog ugovora, kao partneri, osim Ministarstva rada, stoje HUP-ova Udruga ugostiteljstva i turizma te Sindikat turizma i usluga Hrvatske (STUH) i Sindikat Istre, Kvarner i Dalmacije (SIKD).

Povećanja plaća u četiri razreda od 11 do 20 posto važi i za strane i agencijske radnike

Povećanje osnovnih bruto plaća bez dodataka zaposlenih u ugostiteljstvu dogovoreno je u četiri razreda prema složenosti poslova – od najnižeg povećanja od 11 posto do najvišeg od 20 posto.

Tako je za prva dva razreda – jednostavni i manje zahtjevni poslovi poput čistača, spremača, servira, portira, nosača prtljage, odnosno sobarica, pomoćnih konobara, kuhara, recepcionara, slastičara i slično – dogovoreno povećanje bruto plaće za 20 posto te iznosi 840, odnosno 850 eura.

Za konobare, kuhare, slastičare, recepcionare ugovoren je iznos od 880 eura, što je povećanje od 16 posto, a za konobare i kuhare specijaliste povećanje minimalne bruto plaće je za 11 posto, na 980 eura.

Uz povećanje plaća Kolektivnim ugovorom definirana su i druga materijalna prava zaposlenih, kako kažu iz HUP-a “značajno iznad zakonski propisanih, koje turistički sektor prati kroz 20 godina dugu tradiciju uspješnog pregovaranja sindikata i poslodavaca u ovom sektoru”.

Novi Kolektivni ugovor ugostiteljstva u primjeni je od ove godine do kraja 2025., a novost je da je ugovoreno da se primjenjuje i na strane i agencijske radnike te dopune odredbe o rasporedu radnog vremena i odredbe o preraspodjeli.

Povodom proširenja tog Ugovora, predsjednik HUP Udruge ugostiteljstva i turizma Željko Kukurin naglasio je da su ljudi “temelj kvalitetne turističke usluge” te da u Hrvatskoj svi koji rade i odlučuju u turizmu moraju stvarati konkurentne uvjete rada u odnosu na zemlje u okruženju.

“Cijela industrija se trudi kontinuirano unapređivati uvjete rada za zaposlenike, a proširenje Kolektivnog ugovora još je jedan korak u tom smjeru. Sindikati u turizmu važan su partner na tom putu i zato mi je drago da s njima postižemo konsenzus oko važnih pitanja i zajedno unapređujemo sektor u kojem radimo”, zaključio je Kukurin.

Iz HUP-a još ističu da je proširena primjena Kolektivnog ugovora ugostiteljstva posebno važna za ugostitelje poduzetnike jer zbog različitih intenziteta poslovanja i specifičnosti dnevnog i tjednog rasporeda radnog vremena, bez takvog ugovora ne bi mogli koristiti preraspodjele u maksimalnom trajanju od 60 sati unutar 6 mjeseci niti mogućnosti korištenja skraćenog dnevnog odmora od 8 sati, ako nisu članovi HUP-a ili nemaju sklopljen kućni kolektivni ugovor.

Predsjednici sindikata iz sektora Eduard Andrić (STUH) i Marina Cvitić (SIKD) naglašavaju da se novim proširenim ugovorom osiguravaju bolji uvjeti rada i materijalna prava radnicima te da se ugovorenim rastom minimalnih plaća za četiri razreda složenosti poslova sužava prostor za prijavu radnika na niže plaće i isplatu razlike do dogovorene plaće na ruke.

Poručuju i da nastavljaju s poslodavcima pregovarati o povećanju plaća da se približe plaćama u konkurentnim državama EU i zaustavi odljev naših kvalificiranih i iskusnih radnika.

Kažu i da nove plaće još nisu dostatne, ali su zagarantirane, i interes svima mora biti zajednički – zadržavanje kvalitetnih kadrova i povratak onih koji su otišli, što se, po njima, može samo kroz veće plaće i bolje uvjete rada.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Mirovine prvi put premašile 500 eura, ali neće ostati na tome

Objavljeno

-

By

foto: Pixabay

U travnju su umirovljenici dobili 4,19 posto veće mirovine zbog siječanskog usklađivanja po rastu potrošačkih cijena i plaća.

No, u realitetu su one veće za 4,16 posto jer se trenutna vrijednost mirovine ne računa na četiri, već na dvije decimale, piše Mirovina.hr.

Tako je mirovina po prvi put prešla 500 eura i sada za svih 1.227.689 korisnika, među kojima ima i onih po posebnim propisima, iznosi 513 eura. Vrijednost mirovine po godini radnog staža iznosi 12,26 eura.

Ako usporedimo s ožujkom, prosječna mirovina rasla je za 18 eura. S obzirom na to rastao je i udio mirovine u prosječnoj plaći s 44,9 na 46,3 posto. Radi se o najvećem udjelu prosječne mirovine u prosječnoj plaći u posljednjih osam godina.

No ne treba očekivati da će ostati na tome. Prosječna plaća za veljaču iznosi 1248 eura, pokazuju podaci DZS-a. Prosječna plaća za ožujak vjerojatno će biti veća zbog rasta plaća u državnim i javnim službama pa je u stvarnosti udio mirovine u prosječnog plaću manji od navedenog. Službeni podaci to će osvijetliti tek u svibnju.

Također, povećanje od 18 eura “sažvakala” je inflacija. Naime, od 1. siječnja mirovine se usklađuju prema promjenama indeksa cijena i plaća u drugoj polovici prethodne godine, a u odnosu na prvo lanjsko polugodište. S obzirom da je isplata u travnju, umirovljenicima ta razlika kasni devet mjeseci. Potonje je razlog zbog kojeg umirovljenici traže da se mirovine usklađuju tri do četiri puta godišnje.

Starosne mirovine prima više od polovice umirovljenika. Njih 520.820 je s prosjekom primanja od 581 eura bez isplata u inozemstvo. Dodatnih 176.580 ljudi je u prijevremenoj starosnoj mirovini te primaju 531 euro mjesečno. Prijevremenu mirovinu zbog stečaja poslodavca prima 379 umirovljenika.

Obiteljsku mirovinu prima 160.665 građana koji dobivaju 448 eura mjesečno, dok je u invalidskoj mirovini 87.849 ljudi koji primaju 390 eura mjesečno. Više od 99.600 umirovljenika uz osobnu mirovinu prima i dio obiteljske mirovine, a ukupna primanja iznose im prosječnih 605 eura, piše Mirovina.hr.

Najmanje mirovine prima ukupno 265.930 ljudi, a dobivaju isplate koje se računaju samo po godinama radnog staža. Takvi preživljavaju s tek 365 eura mjesečno. No HZMO navodi kako bi njihova mirovina izračunata na temelju plaća i radnog staža bila svega 246 eura.

Raste i broj korisnika takozvanih dvostupnih mirovina. Ukupno 17.000 ljudi iz prvog stupa dobiva 719 eura osnovne mirovine, na koju im se još pribraja i mirovina iz drugog mirovinskog stupa. Radi se uglavnom o umirovljenicima s većim mirovinama kojima se isplatilo uzeti sredstva iz drugog stupa. Njima su mirovine rasle i kroz povećanje dodatka, a ne samo usklađivanjem.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Povlači se proizvod iz Kauflanda, moguće da sadrži mikroplastiku

Objavljeno

-

By

Iz Kauflanda se povlači jedan proizvod.

Kako je objavljeno na web stranici Kauflanda, radi mjera predostrožnosti, a u cilju zaštite potrošača, s tržišta se povlači proizvod:

K Classic Sol morska krupna bočica 110g

GTIN 4063367419300

Najbolje upotrijebiti do: 01.2028. i brojem serije: 401017

Razlog povlačenja proizvoda moguća je prisutnost mikroplastike u proizvodu.

Kupci ne bi trebali konzumirati proizvod, a mogu ga vratiti u bilo kojoj poslovnici u kojoj je kupljen te dobiti povrat novca, za što im nije potreban račun.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu