ZADAR / ŽUPANIJA
LIJEPA PRIČA IZ SV. FILIPA I JAKOVA: Mladi poljoprivrednik Ivan Majica (23) planira ulagati u mehanizaciju jer je radna snaga “skupa, a neučinkovita”
Vidjeti danas mladića da ore odavno je vijest koja zaslužuje pozornost, a još kada se to događa na njivama turističkog mjesta u Dalmaciji, tema je koja zaslužuje novinarski tekst, piše portal Lider. Tekst donosimo u nastavku:
“Mjesto radnje – Sv. Filip i Jakov, nedaleko Biograda na moru, vrijeme radnje – rano proljeće 2022. Na novinarsko pitanje ‘tko’ odgovor je Ivan Majica, 23 godine, vrijedan, veseo i nasmijan, i toliko uvjeren da je to što radi njegov poziv, a ne samo posao.
Ivan kaže da nikada nije ni pomišljao da bi otišao u inozemstvo ili radio bilo što drugo, iako ima završenu srednju ekonomsku školu. Odlučio je ostati na zemlji, ali, zapravo, to i nije bila odluka, jer nikada nije ni bila dilema. Znatiželja o njemu raste kada vidite njegovu samouvjerenost i osmijeh, uz kojeg, na pitanje, ima li uz posao neki hobi, spremno ogovara da mu je hobi posao, jer opušta se, upravo uz ono što radi.
Zemlja, sunce, priroda, život u slobodi i na zraku nešto je što ne bi mijenjao ni za koji drugi posao na svijetu, kaže naš sugovornik. Jer, sam je sebi šef, sam sebi zadaje tempo, iako se cijela obitelj bavi poljoprivredom, uzgojem janjadi i proizvodnjom i prodajom povrća od čega, ne samo pristojno, nego i vrlo lijepo žive.
Ivan uz sve poslove i obaveze na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu ore zemlju i za susjede, malobrojne stanovnike mjesta na moru, koji su odlučili, unatoč turizmu, ne zapustiti, uglavnom naslijeđenu zemlju, nego na njoj uzgajaju tradicionalne kulture.
– Najveći prihod trenutačno ostvarujemo od uzgoja mrkve, a uzgajamo i krumpir, kapulu, papriku, rajčicu i kupus. Bavimo se i uzgojem janjadi i za njih sami proizvodimo hranu – žito, zob i djetelinu. Ukupno obrađujemo 30 hektara zemlje, od čega je pola vlastite, a polovicu uzimamo u najam. Uz sedam hektara žitarica i sedam hektara djeteline za stoku, imamo 170 stabala maslina, pašnjak za ovce, a ostalo je pod povrtnim kulturama. Nemam ni dana radnog staža nigdje drugdje nego na zemlji, a to mi je plan i ubuduće – uz osmjeh kaže Ivan.
Lijepo je i rijetko vidjeti takvo zadovoljstvo životom, a sve je rjeđe čuti da cijela obitelj složno radi – otac, majka, Ivanov dvadesetogodišnji brat i sedamnaestogodišnja sestra, Roko i Ivana. Iako se ne namjeravaju baviti poljoprivredom, jer Roko studira građevinu, a Ivana pohađa medicinsku školu, pomažu na poljoprivrednom gospodarstvu u vrijeme najvećih radova, kad god stignu, a u poslu im pomaže i teta.
Ivana pokušavam isprovocirati, pitam ga što je presudilo u njegovoj odluci da se, iako živi na moru, bavi zemljom, je l’ to bila lijenost i nedostatak volje da se započne bilo što drugo, ali on spremno odgovara da je presudila ljubav.
– Volim ovce, životinje, zemlju, sve što ima veze sa poljoprivredom, jednostavno, volim. Imamo sedamdesetak ovaca, a godišnje uzgojimo oko 150 janjadi – kaže Majica mlađi.
Pitam ga, bojažljivo, jeli mu žao kad dođe sezona, odnosno, vrijeme klanja, na što spremno odgovara – nije, to je sve prirodno, kad srasteš s tim i to radiš odmalena, to postaje sasvim normalno, dio života.
Radni dan za njega ne počinje u cik zore, naprotiv, ustaje oko 7.30 i prvo počinje sa čišćenjem štale, ovcama daje hranu, nakon toga ide ‘marendati’ i onda put polja.
– Cijelu zimu imam posla oko mrkve. U polju sam zimi do pred mrak, ali najčešće sam gotov oko četiri sata, a potom još jednom obilazim i hranim životinje. Navečer, nađem se s prijateljima i to je otprilike to – zadovoljno svoj život opisuje Ivan.
Očekuje da će ove godine ubrati oko 100 tona mrkve koju plasira kupcima na malo u Splitu i Zagrebu. Mrkvu planira izvaditi i prodati do sredine svibnja, a onda odmah nakon nje stiže i krumpir kojeg vade sve do sredine rujna. Tijekom ljeta dozrijevaju paprika, rajčica i lubenice, koje u tom kraju nazivaju ćetruni, a Majice ih uzgajaju samo za svoj banak odnosno štandove na placu u Ogulinu i Gospiću, gdje prodaju njegovi roditelji, srijedom i petkom. Mama Mirjana i tata Branimir, uz prodaju na štandu obilaze i lička sela, noseći mještanima robu, tako da je posla za cijelu obitelj i više nego dovoljno, ali i prihoda, jer ništa ne plasiraju trgovačkim lancima, nego trgovcima na malo ili krajnjim kupcima, što im omogućava da ostvare i bolju cijenu.
– Planiram kupiti novi traktor, pokušat ću kao mladi poljoprivrednik dobiti poticaj iz EU fondova za tu investiciju. Iako imam tri traktora, želim novoga, jer nam se u posljednjih pet godina povećao obujam posla i površina koje obrađujemo – kaže ovaj vrijedni mladi Dalmatinac.
Na pitanje ima li curu i kako ga one doživljavaju kada kaže da se bavi poljoprivredom, te jeli to u njihovim očima prednost ili nedostatak, Ivan odgovara da trenutačno nije u vezi i da curama činjenica da je poljoprivrednik nikada nije smetala, te da su je prihvaćale, kako kaže, bez predrasuda. Iako je na svom području jedini mladi čovjek koji se bavi poljoprivredom i svi njegovi prijatelji su prihvatili njegovo zanimanje kao i činjenicu da ne može uvijek biti na raspolaganju.
– Nemam u planu proširenje proizvodnje, ali želja mi je dodatno ulagati u mehanizaciju, kako bi mogao raditi sa što manje radne snage, jer radnici su skupi, a nisu previše učinkoviti – kaže Ivan sa odlučnošću menadžera.
Sadilicu već ima, kao i sijačicu mrkve, peršina i špinata, dvije freze, skupljačicu sijena, kosu, malčer, presu, čak i kombajn za žitarice.
– Jako dobro od ovog posla mogu živjeti, mogu napredovati, sebi priuštiti jedno lijepo putovanje godišnje. Bio sam u Španjolskoj, Njemačkoj, Austriji, Bugarskoj, na Visu, a čim se pandemija smiri planiram obići i neke daleke zemlje – kaže naš sugovornik.
Ne zamara ga želi li se njegova buduća supruga baviti poljoprivredom ili ne, to će prepustiti njoj na volju. Iako za sada živi s roditeljima, od poljoprivrede su Majice kupili i dvije kuće, koje iznajmljuju, tako da mjesta za novu mladu obitelj ima, samo kad se pojavi ‘ona prava’. A i Mercedes C klase, kojeg je kupio čim je napunio 18 godina, nije zanemariv prilog Ivanovu šarmu.”
(Izvor: Lider Media)
ZADAR / ŽUPANIJA
(VIDEO/FOTO) DOVRŠENA OBNOVA PEDIJATRIJE / Ministrica Hrstić pohvalila OB Zadar: “Završite jedan projekt i već znate koji je sljedeći”
Ministrica zdravstva Republike Hrvatske Irena Hrstić boravila je danas u radnom posjetu Općoj bolnici Zadar, tijekom kojeg je obišla Odjel za pedijatriju kako bi se upoznala s tijekom projekta energetske obnove i unutarnjeg uređenja Odjela.
Ravnatelj Opće bolnice Zadar prim. Željko Čulina, dr. med., tom je prilikom istaknuo kako je zadarska Pedijatrija najbolji primjer koliko se jedna postojeća bolnička zgrada može promijeniti kada se spoje ulaganje, znanje, zajednički rad i jasna vizija razvoja. „U Pedijatriju je, u ovom investicijskom ciklusu, uloženo, odnosno ugovoreno, više od 5,2 milijuna eura. Riječ je o cjelovitoj obnovi koja ne podrazumijeva samo energetsku obnovu zgrade, nego i kompletnu unutarnju adaptaciju. Sada smo dobili energetski učinkovitiji i kvalitetniji prostor za djecu, roditelje i naše djelatnike. Kada unutarnje uređenje bude završeno, dobit ćemo praktički potpuno transformiran Odjel. Ono što posebno želim naglasiti jest da ovakav projekt nije rezultat samo jednog izvora financiranja. On je rezultat sinergije Ministarstva zdravstva i Vlade Republike Hrvatske, europskih sredstava, vlastitih sredstava Opće bolnice Zadar i naših donatora. Svima njima želim zahvaliti“, naglasio je ravnatelj.

Govoreći o budućnosti Opće bolnice Zadar, ravnatelj je posebno istaknuo projekt Centralnog operacijskog bloka s helidromom, koji za našu bolnicu predstavlja važan korak u dovršetku funkcionalne reorganizacije bolničkog kompleksa. „Centralni operacijski blok za nas nije samo još jedna nova zgrada. To je projekt kojim želimo završiti funkcionalnu reorganizaciju bolnice i koji bi nam omogućio da ključne akutne, kirurške i intervencijske djelatnosti objedinimo u jednoj funkcionalnoj cjelini. U tom projektu posebno mjesto ima i helidrom na krovu. On za nas nije pitanje prestiža, nego pitanje vremena. Mi želimo na najbolji mogući način organizirati sustav za pacijenta“, kazao je dr. Čulina.

Posebno zadovoljan danas je bio voditelj Odjela za pedijatriju, Tomislav Ledenko, dr. med. Tijekom tri ljetna mjeseca njegov je tim obradio čak 5 360 pacijenata, bili su u podstanarstvu u zgradi Dnevnih bolnica i odradili preseljenje, odnosno povratak u svoju zgradu. Bez prekida rada, čitavo vrijeme na usluzi djeci!
„Ovo je veliki korak za naš Odjel i za sve naše pacijente. Dobit ćemo prostor koji će biti funkcionalniji, sigurniji i ugodniji za djecu i njihove roditelje, ali i za sve djelatnike koji u njemu rade“, kazao je dr. Ledenko.

Gradonačelnik Grada Zadra Šime Erlić istaknuo je kako se ljestvica kvalitete u Općoj bolnici Zadar posljednjih deset godina kontinuirano podiže te zahvalio Vladi Republike Hrvatske i ravnateljstvu bolnice na dosadašnjim ulaganjima i razvoju. „U očekivanju smo trajnog rješenja, a to je Centralni operacijski blok s helidromom. Za ovim vapimo, a ministrica je pokazala potpuno razumijevanje za to. Postoji mogućnost da se već do iduće sezone napravi konkretan pomak oko organizacije helikopterske službe“, kazao je Erlić.

Župan Zadarske županije Josip Bilaver poručio je kako je Županija na raspolaganju za daljnje opremanje Odjela za pedijatriju, ali i za realizaciju drugih važnih projekata Opće bolnice Zadar. „Na djecu smo svi posebno osjetljivi, ali i za sve ostale važne projekte smo tu. Čestitam ravnatelju i cijelom timu na pripremi svih ovih važnih ulaganja, a ministrici i Vladi Republike Hrvatske zahvaljujem na potpori i praćenju tih projekata“, kazao je Bilaver. Župan je istaknuo i kako ga veseli najava Centralnog operacijskog bloka s helidromom, kao i činjenica da je Opća bolnica Zadar sve privlačnije mjesto za rad, razvoj i profesionalno napredovanje mladih zdravstvenih djelatnika.

Ministrica zdravstva Irena Hrstić zahvalila je na pozivu te istaknula kontinuitet ulaganja i razvoja Opće bolnice Zadar. „Hvala što ste me pozvali da danas ovdje budem s vama. U Općoj bolnici Zadar drugi sam put u svom mandatu. Prvi put sam bila kada ste puštali u rad linearni akcelerator i mogu reći kako svake godine želite nešto novo. Čestitam na upornosti jer realizirate sve što smatrate da je potrebno pacijentima zadarskog kraja“, poručila je ministrica.
Dodala je kako Opća bolnica Zadar završetkom jednog projekta već promišlja sljedeći korak. „Završite jedan projekt i već znate gdje želite ići u drugom koraku, a sada idemo prema Centralnom operacijskom bloku s helidromom. Kada razmišljate kao jedno, postižete kvalitetne ciljeve“, kazala je Hrstić.
Ministrica je posebno zahvalila djeci, pobjednicima likovnog natječaja „Crtež ponesi i radost donesi“, koja su svojim crtežima uljepšala prostor Pedijatrije, kao i Dječjem zboru Libretići na glazbenom nastupu kojim je započeo današnji program.

Radni posjet ministrice zdravstva Općoj bolnici Zadar zaključen je obilaskom Odjela za pedijatriju te Odjela za neonatologiju i Odjela rodilišta i rađaone pri Službi za ginekologiju i opstetriciju, gdje je ministrica, zajedno s ostalim uzvanicima, imala priliku vidjeti obnovljene prostore.
Niže pogledajte film o obnovi Odjela za pedijatriju:



















ZADAR / ŽUPANIJA
FOTOGALERIJA / Sedam desetljeća anglistike u Zadru: humanističke znanosti imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije
međunarodnim znanstvenim skupom „Contemporary Horizons in English Studies“ (Suvremeni horizonti u anglistici), koji je jutros otvoren u Svečanoj dvorani, Odjel za anglistiku Sveučilišta u Zadru obilježava 70 godina postojanja i djelovanja.
Povijest anglistike u Zadru seže u 1956. godinu, kada je Odjel osnovan kao dio tadašnjeg Filozofskog fakulteta u Zadru. U početnom nastavnom programu engleski jezik i književnost poučavali su se u okviru dvopredmetnog studija germanistike. Istaknuta znanstvenica Mira Janković odigrala je važnu ulogu u određivanju njegove akademske misije, a sljedeća važna etapa nastupila je u akademskoj godini 1975./76., kada je tadašnji Filozofski fakultet u Zadru, nakon integracije provedene 1974. godine, postao sastavni dio Sveučilišta u Splitu. Sveučilište u Zadru u svojem današnjem obliku osnovano je 2002. godine, a 2009. godine Odjel za engleski jezik i književnost službeno je postao Odjel za anglistiku.
– Sedam desetljeća akademskog rada predstavlja mnogo više od institucionalnog kontinuiteta. Ona predstavljaju generacije nastavnika, istraživača, studenata, ideja, suradnji i intelektualnih postignuća koja su pomogla oblikovati i Odjel i samo Sveučilište. Sveučilišta su ustanove duboko ukorijenjene u tradiciju, ali ne mogu ostati nepromijenjena. Umjetna inteligencija već sada mijenja način na koji pišemo, prevodimo, istražujemo, poučavamo i komuniciramo. Ona donosi iznimne mogućnosti, ali i značajne izazove. Za sveučilišta su ti izazovi posebno važni. Ako umjetna inteligencija može u nekoliko sekundi generirati eseje, prijevode, analize pa čak i kreativne tekstove, moramo se zapitati što to znači za obrazovanje. Vjerujem da humanističke znanosti, a posebno anglistika, imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije. Odgovor ne može biti jednostavno pružanje otpora tehnološkim promjenama. Budućnost anglistike ovisit će ne samo o očuvanju ustaljenih tradicija nego i o pronalaženju novih načina da se pokaže zašto je humanističko znanje i dalje važno, istaknuo je u pozdravnoj riječi prorektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Marko Lukić.
Pročelnica Odjela za anglistiku prof. dr. sc. Sanja Škifić predstavila je njegovu povijest te razvoj koji je bio moguć prije svega zahvaljujući predanosti i znanstvenom radu generacija nastavnika. Rana povijest anglistike u Zadru usko je povezana sa znanstvenicima poput Rudolfa Filipovića, Mire Janković, Damira Kalogjere, Dore Maček, Stipe Grgasa i drugih.
– Raznolikost istraživačkih interesa jedno je od temeljnih obilježja našega Odjela. Naši znanstvenici istražuju raznovrsna područja i pristupe, od suvremenoga diskursa i kulturalnih studija, suvremene književnosti, prevođenja, medija i filma, videoigara, roda i popularne kulture, jezikoslovlja, psiholingvistike, usvajanja drugoga jezika, poučavanja jezika te dobrobiti nastavnika. Ovaj širok istraživački profil odražava kako međunarodni razvoj discipline tako i dugogodišnju predanost Odjela akademskoj otvorenosti i suradnji, istaknula je pročelnica Škifić.
U povodu 70. obljetnice Odjela za anglistiku pozvani su znanstvenici i stručnjaci čiji se rad temelji na različitim područjima kao što su jezikoslovlje, primijenjeno jezikoslovlje, usvajanje drugog jezika, književnost, kultura, mediji, film, književno prevođenje i translatologija, kako bi istražili promjenjive granice i nove smjerove koji oblikuju područje anglistike. Tema konferencije odražava ono što Odjel danas predstavlja: anglistiku koja je raznolika, interdisciplinarna, međunarodno povezana i otvorena prema novim pristupima.
Plenarni predavači su prof. emeritus Stipe Grgas, koji je veliki dio svog radnog vijeka proveo baš na Odjelu za anglistiku, te prof. Christina Gkonou (Sveučilište u Essexu). Izlaganja tijekom dva dana bave se suvremenim raspravama i istražuju inovativne pristupe iz područja britanske i američke književnosti, književne i kulturne teorije, postkolonijalnih studija, rodnih studija, književnog prevođenja, višejezičnosti itd.
ZADAR / ŽUPANIJA
DANAS NESTABILNIJE / Stižu kiša i pljuskovi s grmljavinom, evo što nas čeka za vikend
Zadar i zadarsko područje
Danas promjenjivije vrijeme nego proteklih dana. Bit će izmjene oblaka i sunčanih razdoblja, a mjestimice treba računati na kišu i pljuskove, lokalno i praćene grmljavinom, osobito tijekom dana. Puhat će jugo i južni vjetar, uz prolazno okretanje vjetra.
Temperatura u Zadru oko 19 do 26 °C. Prema vikendu slijedi postupno smirivanje, a nedjelja bi trebala biti pretežno sunčana i suha.
Hrvatska
U većem dijelu zemlje promjenjivo sa sunčanim razdobljima, ali uz mjestimičnu kišu.
Najnestabilnije će biti na Jadranu i u područjima uz njega, gdje su mogući izraženiji pljuskovi s grmljavinom, dok je početkom dana kiša moguća i na istoku zemlje.
Na kopnu će vjetar uglavnom biti slab, a na Jadranu umjereno jugo i južni vjetar, prolazno bura i sjeverozapadnjak. Jutarnje temperature od 11 do 15 °C, na Jadranu od 17 do 23 °C, a najviše dnevne uglavnom 21 do 26 °C, na jugu do 29 °C.




