ZADAR / ŽUPANIJA
LIJEPA PRIČA IZ SV. FILIPA I JAKOVA: Mladi poljoprivrednik Ivan Majica (23) planira ulagati u mehanizaciju jer je radna snaga “skupa, a neučinkovita”
Vidjeti danas mladića da ore odavno je vijest koja zaslužuje pozornost, a još kada se to događa na njivama turističkog mjesta u Dalmaciji, tema je koja zaslužuje novinarski tekst, piše portal Lider. Tekst donosimo u nastavku:
“Mjesto radnje – Sv. Filip i Jakov, nedaleko Biograda na moru, vrijeme radnje – rano proljeće 2022. Na novinarsko pitanje ‘tko’ odgovor je Ivan Majica, 23 godine, vrijedan, veseo i nasmijan, i toliko uvjeren da je to što radi njegov poziv, a ne samo posao.
Ivan kaže da nikada nije ni pomišljao da bi otišao u inozemstvo ili radio bilo što drugo, iako ima završenu srednju ekonomsku školu. Odlučio je ostati na zemlji, ali, zapravo, to i nije bila odluka, jer nikada nije ni bila dilema. Znatiželja o njemu raste kada vidite njegovu samouvjerenost i osmijeh, uz kojeg, na pitanje, ima li uz posao neki hobi, spremno ogovara da mu je hobi posao, jer opušta se, upravo uz ono što radi.
Zemlja, sunce, priroda, život u slobodi i na zraku nešto je što ne bi mijenjao ni za koji drugi posao na svijetu, kaže naš sugovornik. Jer, sam je sebi šef, sam sebi zadaje tempo, iako se cijela obitelj bavi poljoprivredom, uzgojem janjadi i proizvodnjom i prodajom povrća od čega, ne samo pristojno, nego i vrlo lijepo žive.
Ivan uz sve poslove i obaveze na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu ore zemlju i za susjede, malobrojne stanovnike mjesta na moru, koji su odlučili, unatoč turizmu, ne zapustiti, uglavnom naslijeđenu zemlju, nego na njoj uzgajaju tradicionalne kulture.
– Najveći prihod trenutačno ostvarujemo od uzgoja mrkve, a uzgajamo i krumpir, kapulu, papriku, rajčicu i kupus. Bavimo se i uzgojem janjadi i za njih sami proizvodimo hranu – žito, zob i djetelinu. Ukupno obrađujemo 30 hektara zemlje, od čega je pola vlastite, a polovicu uzimamo u najam. Uz sedam hektara žitarica i sedam hektara djeteline za stoku, imamo 170 stabala maslina, pašnjak za ovce, a ostalo je pod povrtnim kulturama. Nemam ni dana radnog staža nigdje drugdje nego na zemlji, a to mi je plan i ubuduće – uz osmjeh kaže Ivan.
Lijepo je i rijetko vidjeti takvo zadovoljstvo životom, a sve je rjeđe čuti da cijela obitelj složno radi – otac, majka, Ivanov dvadesetogodišnji brat i sedamnaestogodišnja sestra, Roko i Ivana. Iako se ne namjeravaju baviti poljoprivredom, jer Roko studira građevinu, a Ivana pohađa medicinsku školu, pomažu na poljoprivrednom gospodarstvu u vrijeme najvećih radova, kad god stignu, a u poslu im pomaže i teta.
Ivana pokušavam isprovocirati, pitam ga što je presudilo u njegovoj odluci da se, iako živi na moru, bavi zemljom, je l’ to bila lijenost i nedostatak volje da se započne bilo što drugo, ali on spremno odgovara da je presudila ljubav.
– Volim ovce, životinje, zemlju, sve što ima veze sa poljoprivredom, jednostavno, volim. Imamo sedamdesetak ovaca, a godišnje uzgojimo oko 150 janjadi – kaže Majica mlađi.
Pitam ga, bojažljivo, jeli mu žao kad dođe sezona, odnosno, vrijeme klanja, na što spremno odgovara – nije, to je sve prirodno, kad srasteš s tim i to radiš odmalena, to postaje sasvim normalno, dio života.
Radni dan za njega ne počinje u cik zore, naprotiv, ustaje oko 7.30 i prvo počinje sa čišćenjem štale, ovcama daje hranu, nakon toga ide ‘marendati’ i onda put polja.
– Cijelu zimu imam posla oko mrkve. U polju sam zimi do pred mrak, ali najčešće sam gotov oko četiri sata, a potom još jednom obilazim i hranim životinje. Navečer, nađem se s prijateljima i to je otprilike to – zadovoljno svoj život opisuje Ivan.
Očekuje da će ove godine ubrati oko 100 tona mrkve koju plasira kupcima na malo u Splitu i Zagrebu. Mrkvu planira izvaditi i prodati do sredine svibnja, a onda odmah nakon nje stiže i krumpir kojeg vade sve do sredine rujna. Tijekom ljeta dozrijevaju paprika, rajčica i lubenice, koje u tom kraju nazivaju ćetruni, a Majice ih uzgajaju samo za svoj banak odnosno štandove na placu u Ogulinu i Gospiću, gdje prodaju njegovi roditelji, srijedom i petkom. Mama Mirjana i tata Branimir, uz prodaju na štandu obilaze i lička sela, noseći mještanima robu, tako da je posla za cijelu obitelj i više nego dovoljno, ali i prihoda, jer ništa ne plasiraju trgovačkim lancima, nego trgovcima na malo ili krajnjim kupcima, što im omogućava da ostvare i bolju cijenu.
– Planiram kupiti novi traktor, pokušat ću kao mladi poljoprivrednik dobiti poticaj iz EU fondova za tu investiciju. Iako imam tri traktora, želim novoga, jer nam se u posljednjih pet godina povećao obujam posla i površina koje obrađujemo – kaže ovaj vrijedni mladi Dalmatinac.
Na pitanje ima li curu i kako ga one doživljavaju kada kaže da se bavi poljoprivredom, te jeli to u njihovim očima prednost ili nedostatak, Ivan odgovara da trenutačno nije u vezi i da curama činjenica da je poljoprivrednik nikada nije smetala, te da su je prihvaćale, kako kaže, bez predrasuda. Iako je na svom području jedini mladi čovjek koji se bavi poljoprivredom i svi njegovi prijatelji su prihvatili njegovo zanimanje kao i činjenicu da ne može uvijek biti na raspolaganju.
– Nemam u planu proširenje proizvodnje, ali želja mi je dodatno ulagati u mehanizaciju, kako bi mogao raditi sa što manje radne snage, jer radnici su skupi, a nisu previše učinkoviti – kaže Ivan sa odlučnošću menadžera.
Sadilicu već ima, kao i sijačicu mrkve, peršina i špinata, dvije freze, skupljačicu sijena, kosu, malčer, presu, čak i kombajn za žitarice.
– Jako dobro od ovog posla mogu živjeti, mogu napredovati, sebi priuštiti jedno lijepo putovanje godišnje. Bio sam u Španjolskoj, Njemačkoj, Austriji, Bugarskoj, na Visu, a čim se pandemija smiri planiram obići i neke daleke zemlje – kaže naš sugovornik.
Ne zamara ga želi li se njegova buduća supruga baviti poljoprivredom ili ne, to će prepustiti njoj na volju. Iako za sada živi s roditeljima, od poljoprivrede su Majice kupili i dvije kuće, koje iznajmljuju, tako da mjesta za novu mladu obitelj ima, samo kad se pojavi ‘ona prava’. A i Mercedes C klase, kojeg je kupio čim je napunio 18 godina, nije zanemariv prilog Ivanovu šarmu.”
(Izvor: Lider Media)
ZADAR / ŽUPANIJA
“ZA DOMOVINU KROZ KRIŽ I RAT” / U crkvi Sv. Frane predstavljanje knjige o franjevcu Karlu Bošnjaku i njegovom nećaku
U crkvi sv. Frane, u ponedjeljak 22. lipnja, poslije sv. mise u 20 sati u bit će predstavljena knjiga „Za domovinu kroz križ i rat”, nakladnika Tomislava Perovića, a priređivača Bernarda Kotlara i Bernarda Paleke.
Knjiga govori o franjevcu fra Karlu Bošnjaku i njegovu nećaku koji je poginuo u domovinskom ratu.
Kratku recenziju napisao je fra Stipe Nosić:
“Priča o dva nesebična čovjeka
Knjiga Za domovinu kroz križ i rat donosi potresna svjedočanstva o sudbinama dva međusobno povezana čovjeka – mladog hrvatskog vojnika i njegova strica franjevca – čije su živote obilježili vjera, ljubav prema domovini i osobna žrtva.
Prvi je Mladen, mladi hrvatski vojnik koji po svojoj naravi nije bio ratnik, ali je stao u obranu napadnute domovine. Njegova osjećajnost i dobrota posebno dolaze do izražaja u nesebičnom činu u kojem je izgubio život pomažući ženi na neprijateljskoj strani. Časna sestra Stela zato je za njega mogla zapisati: „Dobrota je drugo Mladenovo ime.” Upravo zbog tog iznimno humanog čina njegova žrtva dobiva još dublje značenje – dao je život za bližnjega, slijedeći evanđeoski ideal ljubavi. U toj nesebičnoj i hrabroj gesti očitovala se zasigurno i njegova ljubav prema supruzi te sinu kojega, nažalost, nikada nije upoznao.
Drugi čovjek je njegov stric, franjevac fra Karlo, čiji je život bio obilježen brojnim križevima – obiteljskim, domovinskim, samostanskim i tamničkim. Križ ga je pratio od trenutka kada je 22. listopada 1944., zajedno s trojicom kolega, potajno u samostanskoj kapelici Male braće u Dubrovniku zaređen za svećenika. Nekoliko dana kasnije saznao je da su partizani na Daksi bez suđenja ubili četvoricu njihovih profesora franjevaca. Među njima je bio i fra Marijan Blažić, koji je molio biskupa Pavla Butorca da njih ranije zaredi kako bi izbjegli opasnost da budu regrutirani u vojsku. Istoga dana saznao je i za ubojstvo glazbenika fra Bernardina Sokola na Badiji, kojega su partizani ubili kao prvog hrvatskog svećenika mjesec dana ranije, 28. rujna 1944. godine.
Fra Karlo i njegovi kolege zaređeni su ranije upravo zbog opravdanog straha za život. Taj se strah pokazao utemeljenim jer su partizani kasnije tražili fra Karlova kolegu fra Lina Pedišića, koji se bijegom spasio i kasnije emigrirao u Argentinu, gdje je proveo ostatak života. I fra Karlo je, premda nevin, proveo godinu i pol dana u zatvoru u Staroj Gradiški. Njegov kolega fra Ivo Peran, zaređen godinu dana ranije, danas sluga Božji, bio je osuđen na smrt i proveo je pet godina u zatvoru. Isto toliko robijao je i fra Marijan Zlovečera, od čega četiri godine na Golom otoku. Mnogi drugi franjevci također su godinama trpjeli u komunističkim tamnicama.
Nakon smrti svoga brata, uz dopuštenje poglavara, fra Karlo je pet godina živio s bratovom brojnom obitelji u Hrvacama. Iako vezan franjevačkim pravilima, iz ljubavi prema obitelji i rodnom mjestu zaželio je biti pokopan među svojima na mjesnom groblju, što su poglavari također dopustili.
Ova dva čovjeka povezivala je krvna veza, ljubav prema domovini i obitelji, ali i križ – trpljenje zbog uvjerenja i vjernosti vlastitim stavovima. Njihovu povezanost dodatno oslikavaju dirljive riječi Mladenove supruge, koje otkrivaju njezinu duboku bol, ali i ponos.
Nakladnik knjige, Tomislav Perović, potaknut dugogodišnjim prijateljstvom s fra Karlom Bošnjakom i „dvorom Pešića”, prepoznao je vrijednost svjedočanstava ova dva čovjeka, pa ih je trajno sačuvao u ovom dokumentarnom djelu, povezujući tako sudbine obitelji i mjesta u snažnu priču o vjeri, žrtvi i domoljublju.”
Nakon dva mjeseca radova na uređenju pročelja, skela s Gradske lože danas je uklonjena.
Zabijelila se kamena fasada Gradske lože na Narodnom trgu, i to nakon nešto više od 60 dana koliko su trajali radovi na uređenju pročelja ove građevine.
Radovi na pročeljima uključivali su restauratorske zahvate koji su obuhvaćali uzorkovanje kamena te slanje na mineraloško-petrografsku analizu radi utvrđivanja vrste kamena, pranje vodom pod pritiskom svih površina uz čišćenje loše povezanih sljubnica od morta te uklanjanje svih neadekvatnih krpanja oštećenja mortom.
Tijekom konzervatorsko-restauratorskih radova na kamenom pročelju posebnim tehnikama restauracije uklonjena su sva onečišćenja nakupljena tijekom godina. Uklonjene su cementne zakrpe i veziva te zamijenjene vezivima na bazi vapna, a sanirana su i manja oštećenja na kamenoj strukturi.
Očišćeni su i svi povijesni željezni elementi od hrđe te premazani antikorozivnom zaštitom.
Završetkom radova okončana je druga faza obnove ovog vrijednog kulturno-povijesnog spomenika. Prva faza obuhvatila je sanaciju krovišta i vlagom oštećenih dijelova te postavljanje novih krovnih prozora. U trećoj fazi planirana je zamjena velikih staklenih okana novim staklima podijeljenima u dva ili tri segmenta, čime će se smanjiti mogućnost pucanja stakla te omogućiti bolja prirodna ventilacija unutarnjeg prostora.
Gradska loža kakvu danas poznajemo izgrađena je 1565. godine u kasnorenesansnom stilu prema projektu mletačkog arhitekta Giangirolama Sanmichelija. Izgrađena je kao sjedište gradskog suda na mjestu stare srednjovjekovne lože koja se u povijesnim izvorima spominje još od 1289. godine pod nazivom Velika ili Općinska loža.
Radovi na obnovi njezine fasade započeli su u travnju 2026. godine. Predviđeni rok završetka bio je sredina lipnja, no radovi su neznatno produljeni zbog nekoliko dana nepovoljnih vremenskih uvjeta. Ukupna vrijednost projekta iznosi 47.339,60 eura bez PDV-a. Sredstva za obnovu osigurali su Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske te Narodni muzej Zadar. Radove je izvela zadarska tvrtka Bino Commerce pod strogim nadzorom konzervatora.
905 tisuća eura za obnovu zadarske baštine
U sklopu istog Javnog poziva za predlaganje javnih potreba u kulturi Republike Hrvatske za 2026. godinu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske, osigurano je 600 tisuća eura za izradu projektne dokumentacije i izvođenje radova na sanaciji krovišta crkve sv. Donata u 2026. godini, 22,5 tisuća eura za izradu idejnog rješenja i projekta rekonstrukcije i dogradnje prostora Stalne izložbe crkvene umjetnosti u Zadru, 40 tisuća eura za izradu dokumentacije i građevinsku sanaciju crkve sv. Dominika, 113.300 eura za građevinsku sanaciju i restauratorske radove na crkvi sv. Šimuna te 44.100 eura za građevinsku sanaciju, restauratorske i završne radove na Gradskoj straži, a za građevinsku sanaciju Crkvene općine Zadar Eparhije dalmatinske osigurano je 25.800 eura.
Projekti obnove zadarske baštine tako će ukupno dobiti 905 tisuća eura.
Uređenje građevina u povijesnoj jezgri Zadra
Podsjećamo, u tijeku je i Javni poziv kojim Grad Zadar potiče i pomaže uređenje građevina u povijesnoj jezgri Zadra. Prijave su otvorene do 15. rujna 2026. godine, odnosno do iskorištenja sredstava.
Sufinanciraju se radovi uređenja pročelja i dvorišta, uključujući uklanjanje grafita, čišćenje površina, bojanje, manje zidarske zahvate, kao i druge potrebne radove na pročeljima, dvorišnim fasadama i samim dvorištima.
Grad Zadar sufinancira do 85 % prihvatljivih troškova obnove, a maksimalni iznos potpore po građevini iznosi do 30.000 eura s PDV-om. Sredstva se dodjeljuju bespovratno, a broj sufinanciranih projekata ovisit će o raspoloživim sredstvima u proračunu.
Donosimo raspored rada većih marketa i supermarketa, odnosno trgovačkih lanaca u Zadru u nedjelju 21. lipnja 2026.:
BAUHAUS:
od 09:00 do 14:00 sati
KAUFLAND:
07:00 – 22:00
EUROSPIN:
Ul. Matije Gupca 59 – 08:00 – 22:00
HEY PARK
od 7 do 22
TOMMY
Put Bokanjca 37 – od 7 do 21
Krešimirova obala 47 – od 7 do 21
Put Dikla 60 – od 7 do 21
Bože Peričića 5 – od 8 do 14
Trg pet bunara 1
Krešimirova obala 1 – od 7 do 21
KONZUM:
A.G Matoša 22 – od 7 do 20
Ulica bleiburških žrtava 17 – od 7 do 21
Uvala Bregdetti 23 – od 7 do 13
Josipa Strossmayera 6 – od 7 do 20
Dalmatinskog Sabora 8 – od 7 do 15
LIDL:
od 7 do 22
SPAR
Polačišće 4 – od 7 do 14
Ulica akcije Maslenica 1 – od 8 do 22
PLODINE
ulica Put Cerodola 1 – od 7 do 22
SUPERNOVA:
od 9 do 22
STUDENAC:
Radno vrijeme provjerite OVDJE.
RIBOLA
Put Petrića 51C, Zadar 7:00-21:00
Ulica Andrije Hebranga 10a, Zadar 7:00-21:00
Put Šimunova 2, Zadar 7:00-21:00
Ulica Miroslava Krleže 1A, Zadar 7:00-21:30
Ulica Krste Odaka 5a, Zadar 7:00-21:30
PEVEX
od 8 do 14
METRO
od 7 do 15
EMMEZETA
od 10 do 20
ZADAR SHOPPING CAPITOL
zatvoreno
CITY PARK ZADAR
zatvoreno
“ZA DOMOVINU KROZ KRIŽ I RAT” / U crkvi Sv. Frane predstavljanje knjige o franjevcu Karlu Bošnjaku i njegovom nećaku
Padaju rekordi: Europa pogođena novim toplinskim valom
FOTO / U Preku održan humanitarni turnir Lovre Majera „JAZ 2026.“
Gotovi radovi na uređenju pročelja Gradske lože
GDJE U SPIZU? Donosimo radno vrijeme trgovina u Zadru ove nedjelje…
(VIDEO) NOVA PJESMA ZADARSKOG IZVOĐAČA DUHOVNE GLAZBE / Fra Pavle Ivić predstavio novi singl i videospot “Ne boj se”
JESTE LI SE VEĆ ULOGIRALI? Online usluga „Moja čistoća“ za lakše upravljanje računima i obvezama
FOTOGALERIJA / Leb i sol na Muraju
U ZADRU PREDSTAVLJENA KNJIGA „EVO ME“ / Ksenija Abramović: “Bog ne pokazuje cijeli put, nego sljedeći korak”
FOTOGALERIJA / Đir po gradu sa Sašom Čukom
“MASLINE (SVE U SVOJE VRIME)” / Alenka Milano izvodi novu pjesmu Gorana Kovačevića. Poslušajte…
(VIDEO) NOVA PJESMA ZADARSKOG IZVOĐAČA DUHOVNE GLAZBE / Fra Pavle Ivić predstavio novi singl i videospot “Ne boj se”
(VIDEO) VRIJEDNO PRIZNANJE ZA OB ZADAR / Projekt PATODIGITAL najbolje tehnološko rješenje u zdravstvu 20206. godine!
(VIDEO) “NI NA MAPI SVEMIRA” / Ivan Ive Županović objavio novi singl. Evo kako je njegova životna priča postala pjesma…
(VIDEO) Glazbeni spektakl na ulicama Zadra: Sanella i Denis Dumančić oduševili prolaznike novom pjesmom na mobilnoj pozornici
-
magazin2 dana prije(VIDEO) NOVA PJESMA ZADARSKOG IZVOĐAČA DUHOVNE GLAZBE / Fra Pavle Ivić predstavio novi singl i videospot “Ne boj se”
-
ZADAR / ŽUPANIJA3 dana prijeJESTE LI SE VEĆ ULOGIRALI? Online usluga „Moja čistoća“ za lakše upravljanje računima i obvezama
-
magazin2 dana prijeFOTOGALERIJA / Leb i sol na Muraju
-
magazin4 dana prijeFOTOGALERIJA / Đir po gradu sa Sašom Čukom