Na sjednici Općinskog vijeća Općine Povljana održanoj 23. travnja 2024. godine usvojena je Odluka o dodjeli priznanja Općine Povljana. Priznanja su dobili dr. sc. Radomir Jurić za višegodišnja arheološka istraživanja, zaštitu i afirmaciju kulturne baštine Općine Povljana i Mladen Škoda za postignuća i doprinos u boćanju te unaprijeđenje i razvoj sporta i tjelesne kulture Općine Povljana.

Na svečanoj sjednici Općinskog vijeća, u sklopu obilježavanja Dana Općine Povljana, priznanja su im uručili Nikola Škoda, predsjednik Općinskog vijeća i Predrag Rukavina, načelnik Općine Povljana.

Na Sveučilištu u Zadru održani su tradicionalni XVII. Dani povijesti, u organizaciji Udruge studenata povijesti ISHA Zadar i Odjela za povijest Sveučilišta. Kvaliteta manifestacije konstantno se povećava, kao i broj događanja i sudionika, a ove godine na njemu su sudjelovali ogranci ISHA-a iz Osijeka, Pule i Mostara, Klub studenata povijesti Hrvatskog katoličkog sveučilišta “Homo volans”, Društvo studenata povijesti “Ivan Lučić-Lucius”, Klub Studenata Istorije Ostrogorski iz Beograda i Klub istoričara i studenata istorije ,,11. januar“ iz Niša

Ove godine tema je bila “Povijest na filmskoj vrpci” uz radionice o propagandi, razvitku filmske industrije, utjecaju novinskih medija te usporedbi fikcije i realnosti. Uvodno predavanje „Društvo i mediji u posthladnoratovskom svijetu“ održao je doc. dr. sc. Branko Kasalo s Odjela za povijest Sveučilišta u Zadru. On je istaknuo kako oni koji koriste informacije više nisu vezani za tradicionalne medije poput novina ili televizije, pa čak niti za neko mjesto i stolno računalo, već preko mobilnih telefona imaju izravan pristup internetu i društvenim mrežama. Zbog promjene načina konzumacije medijskih sadržaja, stari formati gube utjecaj i doseg. Demografskom promjenom te odlaskom starije populacije, koja je bila naslonjena na televiziju i novine, disbalans će bit još veći.

– Posljedica ovih promjena je demokratizacija medijskog prostora. Prije interneta i digitalnih tehnologija monopol na informacije i kontrolu javnog narativa imali su veliki medijski sustavi, koji su proizvodili sadržaj. To postoji i danas no mogućnost ulaska u medijski prostor radikalno se promijenila. Pisanjem blogova, pa čak i komentara na društvenim mrežama, čitatelji zapravo i sami objavljuju medijski sadržaj, što je jedan oblik izdavaštva. Ranije se čitalo i gledalo sadržaje koje je predao urednik s druge strane, sada druga strana oblikuje sadržaj prema reakcijama publike i taj proces postaje dvosmjeran, rekao je Kasalo.

Loše strane su otvaranje prostora za širenje rubnih ideja, čija je paradigma agenda o Zemlji kao ravnoj ploči. Takva ideja u etabliranim medijima prije nije mogla doći do objave. Pozitivan aspekt nove situacije je što će one ideje koje su dobre, ali revolucionarne i radikalne, sada doći do javnog prostora, a ranije bi bile eliminirane.

– Izazov pred nama je informacijsko preopterećenje i kakofonija u javnom prostoru. Ljudi su npr. u 19. stoljeću mjesecima pratili jedan sudski spor u Francuskoj, a sada jedna vijest ne preživi od jutra do večeri. Teško je donijeti listu prioriteta i vidjeti što je relevantno. Također, mediji su nekada bili način okupljanja zajednice, susjedstva, oko jednog ili dva prijemnika i isto toliko programa. Danas algoritam na mobitelu svakome nudi vijesti iz njegovog interesa i mi zapravo živimo jedni pored drugih, rekao je Kasalo.

Neslućene promjene donosi umjetna inteligencija i teško je provjeriti kako će to utjecati na kulturni prostor u kojemu živimo.

U radionici Propaganda raspravljalo se o dječjoj propagandi na filmu, duhanskoj industriji u SAD-u i nacističkoj propagandi na OI 1936. godine, u NDH te propagandi u Srbiji u vrijeme Domovinskog rata. Radionice „Slovo na papiru“ ponudile su razmatranja o narodnom pokretu 1903. u zadarskom tisku, Supilovom Novom listu, katastrofi razarača Ljubljana, Hollywoodu, jugoslavenskim vesternima, japanskom filmu… U usporedbi fikcije i realnosti usporedilo se viđenja Aleksandra Velikog danas i nekada, kostimima u Gladijatoru Ridleya Scotta, Staljinu, Divljem Zapadu, Lady Di… Bogati program zaključen je obilaskom grada i partyjem u Studentskom klubu Božo Lerotić.

6. 5. – 6. 8. 2024.

Muzej antičkog stakla u Zadru bogatom programu obilježavanja 15. godina od otvorenja dodaje i izložbu Helmi Remes i Slate Grove “Odjeci priča / Nadahnuće iz Finske”. To je izložba dvoje umjetnika iz Finske, Helmi Remes, rođene Finkinje i Slate Grovea, Amerikanca koji živi u Finskoj.

U dosadašnjem radu Muzeja jedna je od zapaženijih međunarodnih suradnji bila organizacija izložbe „Dodir stakla / Izložba suvremenog nordijskog stakla“ 2015. godine. Među autorima radova izloženih u Muzeju te 2015. godine svoj rad je izlagala i Helmi Remes. Kako su uistinu posebne veze svih onih koji osjećaju i vole staklo kao umjetnički medij, a posebno unutar ovako sveobuhvatne i proaktivne institucije kao što je Muzej antičkog stakla u Zadru, Helmi Remes je prepoznata kao umjetnica koja će na izložbi u Zadru sa svojim umjetničkim i životnim partnerom Slateom Groveom prikazati svu ljepotu života u Finskoj, povezanost s prirodom i tradicijom kroz suvremene staklene umjetničke forme.

Helmi Remes i Slate Grove mladi su ljudi, životni partneri, školovani staklopuhači, umjetnici koji žive suvremeni život u skladu s finskim načinom života, povezanosti s prirodom i u privatnom i u umjetničkom smislu. Remes i Grove samostalni su umjetnici, koji po prvi put u Zadru, u Muzeju antičkog stakla predstavljaju svoje radove na zajedničkoj izložbi “Odjeci priča / Nadahnuće iz Finske”. Zajednički koncept izložbe oboje ih veže da kroz individualne radove u staklu prenesu svoju inspiraciju finskim krajolikom, prirodom, čudesnim izmjenama godišnjih doba, koja neizbježno utječu na način života, ali i na životnu filozofiju. Utkanost tradicije u svakodnevni život, otkrivanje finske povijesti, baštine, mitova i legendi, potrage za svjetlom, tako važnim za život, tog balansa između tame u zimskim danima i neprekidnog dana u ljetu, donose čudesne radove u staklu ovo dvoje umjetnika, koji svoj zajednički izlagački koncept po prvi put prikazuju daleko od Finske, na Mediteranu, u Zadru i Muzeju koji baštini antičkog staklo, staklo prepuno priča i tradicije, univerzalni materijal koji ne poznaje granice, posebno granice umjetničke inspiracije.

Izložba se otvara u ponedjeljak 6. 5. 2024. godine u velikoj izložbenoj dvorani Muzeja. Kustosica izložbe i autorica kataloga je Jadranka Belevski, muzejska savjetnica dokumentaristica Muzeja antičkog stakla u Zadru.