Hrvatska
Božinović: “Suočit ćemo se s valom izbjeglica kakav nije viđen od Drugog svjetskog rata”
Potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović gostovao je u emisiji Hrvatskoga radija “A sada Vlada”.
– Po svemu što vidimo i čujemo, teško je očekivati da će se Rusija u ovom trenutku zaustaviti, po svemu što pratimo, oni pokreću veću eskalaciju poput napada na Kijev, Harkiv, Mariupolj. Pregovori će se održati, ali nisam optimist da će to donijeti nešto, nažalost. Situacija na terenu je sve, samo ne dobra, ističe ministar unutarnjih poslova Davor Božinović.
Dodaje da je demokratski svijet uveo vrlo ozbiljne sankcije Rusiji.
– One će sigurno imati dugoročne posljedice, no na kratak rok, sigurno da oni koji su pripremali invaziju na teritorij suverene države, sigurno su s time kalkulirali. Ipak, mislim da nisu računali na takav unisoni stav Zapada, očekivali su da će se podijeliti, no to se nije dogodilo. Europa odavna nije govorila jednim glasom kako govori u ovoj krizi.
Što se tiče Vlade, pozicija je jasna od prvog dana, ističe Božinović.
– Jedan od prvih posjeta Andreja Plenkovića bio je upravo Ukrajini. To je samo jedan znak poznavanja situacije, važnosti Ukrajine i za europsku arhitekturu i za naše bilateralne odnose. Tu je sada i humanitarna pomoć, perspektiva naših odnosa je odlična. Jednom kada ovaj rat dođe svom kraju, a svaki rat prije ili kasnije dođe svom kraju, tu je pozicija Hrvatske vrlo jasna. Pokazala se i u ovoj krizi, mi smo bili među prvim zemljama koje su reagirale.
“Događa se ono što je do prije 10-ak dana bilo nezamislivo”
O statusu Ukrajine kao kandidatkinje za ulazak u EU, Božinović kaže da oni podržavaju europski put Ukrajine.
– Ukrajina vidi gdje je perspektiva za njih i za njihov narod. No, prije nego se to dogodi, mi prolazimo jednu tešku situaciju, a oni prolaze jednu kalvariju.
Dodaje Božinović da je sinoć krenuo prvi konvoj pomoći Ukrajini iz Hrvatske.
– Bitno je da se to radi na sustavan način, kroz institucije. Vlada je osnovala posebnu međuresornu skupinu kada govorimo o pomoći i prihvatu izbjeglica.
Hrvatska će uputiti vojnu pomoć vrijednu 124 milijuna kuna, no Rusija je zaprijetila da svima koji će vojno pomagati Ukrajinu “da će snositi odgovornost”.
– Ukazao bih tu na činjenicu da su se na pomoć odlučile i zemlje, ne samo članice NATO saveza, već države koje su neutralne poput Finske, Švedske… Ono što je do prije 10-ak dana izgledalo nezamislivo, danas je sve to već činjenica. Svjedočimo jednoj promjeni paradigme i jednoj odlučnosti. Europa je uz SAD u zadnjih 70-ak godina postala najrazvijeniji dio svijeta. Područje u kojem se štite ljudska prava, u kojem napreduje tehnologija i životni standard. A ako to netko pokuša ugroziti, a ovo je ugroza, onda se suočiti s jasnim i oštrim europskim odgovorom. Europa nema alternativu nego braniti svoje vrijednosti.
O izbjeglicama
Vijeće ministara unutarnjih poslova sastaje se ponovno sutra.
– Našli smo se u nedjelju, sutra je Vijeće u Bruxellesu. Očekujemo da se dogovorimo oko izbjeglica i humanitarne pomoći. Suočit ćemo se s valom izbjeglica koji nije viđen na području Europe od Drugog svjetskog rata. Prema zadnjim analizama, više od 600 tisuća Ukrajinaca prešlo je na teritorij EU-a, a ne možemo reći da se radi o velikim valovima. Procjenjuje se da bi oko 5 milijuna ljudi moglo napustiti Ukrajinu. Humanitarna situacija koja poprima elemente dramatičnosti, niti jedna zemlja se sama s time ne može nositi, no možemo svi zajedno. Treba riješiti pitanje statusa tih ljudi. Regule koje su do sada vrijedile, sada ne vrijede, morat ćemo te ljude brzo integrirati. Ovo je jedan takav egzodus na koji će trebati naći adekvatan odgovor. Do jutros je u Hrvatsku stiglo 545 ukrajinskih izbjeglica. Ipak, ponavljam, to još nije krenulo u većem broju, međutim na to se moramo pripremiti. U Mađarsku je ušlo gotovo 100 tisuća ljudi. Sve naše sastavnice sustava se moraju pripremiti kako bi sve prošlo bez poteškoća, a vidimo da su teškoće prisutne u susjednim zemljama. U Bruxellesu raspravljamo o cijelom nizu pitanja, a to uključuje i pitanje kontrole vanjskih granica EU-a, i prije ovoga smo bili suočeni s ilegalnim pokušajima ulaska.
Božinović dodaje da će ljudi iz prihvatnih centara odlaziti prema trajnijim lokacijama za smještaj.
– Postoji cijeli niz objekata u vlasništvu države, a ovisno o brojkama i dinamici ćemo morati kapacitete proširivati. Uključit ćemo i nevladine udruge, tu je i Hrvatski Crveni križ, zatim i Caritas. Bitno nam je da sve to iskoordiniramo kako bismo imali čisti pregled situacije.
“Poslane poruke zemljama u regiji – siguran sam da će dobro razmisliti o njima”
Strahuje se da bi ovu situaciju neki mogli iskoristiti za moguću destabilizaciju na jugoistoku Europe.
– Uvijek postoje oni koji su zainteresirani za destabilizaciju, oni koji imaju jedini adut, ili misle da ga imaju u nekakvoj sili i naoružanju. Njima stabilnost ne odgovara. Što se tiče regije, mislim da su poruke svim zemljama u regiji poslane s bitnih adresa, ja sam siguran da će oni dobro razmisliti o njima.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić odbija uvesti sankcije Rusiji, EU parlament zbog toga je izrazio duboko željenje. Vučić također za pritisak optužuje Hrvatsku, medije, političare…
– To je jedna retorika na koju smo navikli. Ja bih ponovio da je ovo trenutak da države donesu dugoročno dobre odluke za svoju budućnost, za budućnost svojih građana. Biti u Europi, a ne ići prema europskim integracijama, mislim da to nije najpametnija odluka.
Davor Božinović osvrnuo se i na skidanje imuniteta ministru Josipu Aladroviću. Ostaje li on ministar?
– Kao što je rekao glasnogovornik Vlade, Vlada će razmotriti taj zahtjev. To je procedura da Vlada sa svih aspekata razmotri o zahtjevu DORH-a, zaključuje.
Govoreći o koronakrizi, Božinović je rekao da ćemo danas imati oko 2500 novooboljelih što je nekih 33, 34% manje nego prije tjedan dana.
– Trend izrazitog smanjenja se nastavlja. Pratit ćemo dalje situaciju, ako se trendovi nastave, razmotrit ćemo i o daljnjim popuštanjima. Ovaj trend mislim da je dobar, imamo i smanjenje broja hospitaliziranih i umrlih.
Hrvatska
PROGNOZA / Pola Hrvatske pod crvenim meteoalarmom: Temperature rastu i do 40 stupnjeva
Sunčano i vrlo vruće. Ponegdje mala i umjerena naoblaka, a popodne u Gorskom kotaru i u unutrašnjosti Istre mala vjerojatnost za lokalni pljusak ili malo kiše. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren jugoistočni. Na Jadranu sredinom dana i popodne slab do umjeren jugozapadnjak, a ujutro i navečer ponegdje bura. Najviša dnevna temperatura od 34 do 40 °C, prognoza je DHMZ-a za subotu.
Sunčano i u većini krajeva vrlo vruće bit će i u nedjelju. Ponegdje mala do umjerena naoblaka, u unutrašnjosti Dalmacije mala vjerojatnost za popodnevni pljusak. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren sjeveroistočni, na istoku jugoistočni. Na Jadranu u prvom dijelu dana slaba i umjerena bura, uglavnom na sjevernom dijelu s jakim udarima, a popodne slab do umjeren jugozapadnjak. Najniža jutarnja temperatura između 14 i 20, na Jadranu od 24 do 29 °C. Najviša dnevna temperatura većinom između 33 i 39 °C, piše DHMZ.
Upozorenja za subotu
Crveni meteoalarm upaljen je za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku, karlovačku i gospićku regiju.

Upozorenje za nedjelju
Crveni meteoalarm upaljen je i u nedjelju za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku i karlovačku regiju, a za gospićku regiju žuto upozorenje.

Hrvatska
MUP upozorava: Ove osobne iskaznice više neće vrijediti od ponedjeljka
Zbog primjene Uredbe Vijeća (EU) 2025/1208, osobnim iskaznicama izdanim prije 1. siječnja 2003. godine s trajnim rokom važenja, važenje ističe 3. kolovoza 2026. godine. Građani koji su u posjedu navedenih osobnih iskaznica, obvezni su podnijeti zahtjev za izdavanje nove osobne iskaznice.
Razlog tome je što takve osobne iskaznice više ne zadovoljavaju ni minimalne sigurnosne standarde protiv krivotvorenja.
Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, ukupno 13.277 osoba ima izdane osobne iskaznice kojima rok važenja istječe 3. kolovoza 2026. godine.
Kako se uglavnom radi o građanima starije životne dobi, bolesnim, slabije pokretnim ili nepokretnim osobama, koje ne koriste ili vrlo rijetko koriste Internet, svakoj osobi bit će upućena obavijest na kućnu adresu o isteku osobne iskaznice i potrebi podnošenja zahtjeva za izdavanje nove.
Također, u slučajevima kada osoba neće moći osobno pristupiti u policijsku upravu/postaju radi podnošenja zahtjeva, organizirat će se izlazak službenih osoba na kućnu adresu. Članovi obitelji ili osobe koje brinu o njima trebaju dogovoriti termin dolaska službene osobe radi zaprimanja zahtjeva za izdavanje osobne iskaznice i njezina preuzimanja.
Detaljne informacije vezane uz izradu osobne iskaznica nalaze se na Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske – Osobna iskaznica (eOI).
Hrvatska
Sve ih je više u Jadranu: Ove otrovne vrste izazivaju zabrinutost
Sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu.
Posljednjih mjeseci srebrnopruga je napuhača, kako se čini, sve češće viđena i u Jadranskom moru. Ta je invazivna vrsta stigla preko Mediterana i Sueskog kanala, ali nije usamljena. Više je tisuća invazivnih vrsta u Mediteranu, mahom tropskih, i njihovo je širenje posljedica rasta temperatura, prenosi Dnevnik.hr.
Srebrnopruga napuhača, osim što je otrovna, snažnom čeljusti lomi školjke i pregriza ribarske mreže. Grčka, Turska i Cipar daju nagrade za njezin izlov. No, tu je i otrovna riba lav, također doseljenik u Mediteran. Štete koje invazivne vrste izazivaju su goleme.
“Za neke skupine vrsta već smo izgubili većinu bioraznolikosti. Mekušci, na primjer, neke studije su pokazale da je istočni Mediteran već izgubio 93 posto vrsta mekušaca u plitkim vodama”, upozorio je morski biolog Ernesto Azzurro.
“Riba lav golem je problem za bioraznolikost. Domaće vrste ne prepoznaju ribu lava kao grabežljivca. Stoga joj je vrlo lako vrebati domaće vrste, posebno mlade jedinke”, dodao je.
Stručnjaci su istaknuli da sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu – i to ne samo onih invazivnih. Primjerice, portugalska galija ili modri loptaš vrsta je nalik meduzi, čiji žarnjaci mogu biti smrtonosni čak i za ljude. Američki plavi rak uništava uzgajališta školjaka. Već se proširio i Jadranom.
-
magazin6 dana prijeVitamini B kompleksa: Koje su prednosti i kako se točno uzimaju?
-
Sport6 dana prijeMladi Zadrani i dvije bivše igračice ŽKK Zadar Plus osvojili PRO 3×3 turnir u Šibeniku
-
magazin6 dana prijeHoroskop za 27. srpnja 2026.
-
magazin6 dana prijeFOTOGALERIJA / Rockatansky Band rasplesao Dračevac i otvorio “Lito u Dračevcu 2.0.”




