Hrvatska
Božinović: “Suočit ćemo se s valom izbjeglica kakav nije viđen od Drugog svjetskog rata”
Potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović gostovao je u emisiji Hrvatskoga radija “A sada Vlada”.
– Po svemu što vidimo i čujemo, teško je očekivati da će se Rusija u ovom trenutku zaustaviti, po svemu što pratimo, oni pokreću veću eskalaciju poput napada na Kijev, Harkiv, Mariupolj. Pregovori će se održati, ali nisam optimist da će to donijeti nešto, nažalost. Situacija na terenu je sve, samo ne dobra, ističe ministar unutarnjih poslova Davor Božinović.
Dodaje da je demokratski svijet uveo vrlo ozbiljne sankcije Rusiji.
– One će sigurno imati dugoročne posljedice, no na kratak rok, sigurno da oni koji su pripremali invaziju na teritorij suverene države, sigurno su s time kalkulirali. Ipak, mislim da nisu računali na takav unisoni stav Zapada, očekivali su da će se podijeliti, no to se nije dogodilo. Europa odavna nije govorila jednim glasom kako govori u ovoj krizi.
Što se tiče Vlade, pozicija je jasna od prvog dana, ističe Božinović.
– Jedan od prvih posjeta Andreja Plenkovića bio je upravo Ukrajini. To je samo jedan znak poznavanja situacije, važnosti Ukrajine i za europsku arhitekturu i za naše bilateralne odnose. Tu je sada i humanitarna pomoć, perspektiva naših odnosa je odlična. Jednom kada ovaj rat dođe svom kraju, a svaki rat prije ili kasnije dođe svom kraju, tu je pozicija Hrvatske vrlo jasna. Pokazala se i u ovoj krizi, mi smo bili među prvim zemljama koje su reagirale.
“Događa se ono što je do prije 10-ak dana bilo nezamislivo”
O statusu Ukrajine kao kandidatkinje za ulazak u EU, Božinović kaže da oni podržavaju europski put Ukrajine.
– Ukrajina vidi gdje je perspektiva za njih i za njihov narod. No, prije nego se to dogodi, mi prolazimo jednu tešku situaciju, a oni prolaze jednu kalvariju.
Dodaje Božinović da je sinoć krenuo prvi konvoj pomoći Ukrajini iz Hrvatske.
– Bitno je da se to radi na sustavan način, kroz institucije. Vlada je osnovala posebnu međuresornu skupinu kada govorimo o pomoći i prihvatu izbjeglica.
Hrvatska će uputiti vojnu pomoć vrijednu 124 milijuna kuna, no Rusija je zaprijetila da svima koji će vojno pomagati Ukrajinu “da će snositi odgovornost”.
– Ukazao bih tu na činjenicu da su se na pomoć odlučile i zemlje, ne samo članice NATO saveza, već države koje su neutralne poput Finske, Švedske… Ono što je do prije 10-ak dana izgledalo nezamislivo, danas je sve to već činjenica. Svjedočimo jednoj promjeni paradigme i jednoj odlučnosti. Europa je uz SAD u zadnjih 70-ak godina postala najrazvijeniji dio svijeta. Područje u kojem se štite ljudska prava, u kojem napreduje tehnologija i životni standard. A ako to netko pokuša ugroziti, a ovo je ugroza, onda se suočiti s jasnim i oštrim europskim odgovorom. Europa nema alternativu nego braniti svoje vrijednosti.
O izbjeglicama
Vijeće ministara unutarnjih poslova sastaje se ponovno sutra.
– Našli smo se u nedjelju, sutra je Vijeće u Bruxellesu. Očekujemo da se dogovorimo oko izbjeglica i humanitarne pomoći. Suočit ćemo se s valom izbjeglica koji nije viđen na području Europe od Drugog svjetskog rata. Prema zadnjim analizama, više od 600 tisuća Ukrajinaca prešlo je na teritorij EU-a, a ne možemo reći da se radi o velikim valovima. Procjenjuje se da bi oko 5 milijuna ljudi moglo napustiti Ukrajinu. Humanitarna situacija koja poprima elemente dramatičnosti, niti jedna zemlja se sama s time ne može nositi, no možemo svi zajedno. Treba riješiti pitanje statusa tih ljudi. Regule koje su do sada vrijedile, sada ne vrijede, morat ćemo te ljude brzo integrirati. Ovo je jedan takav egzodus na koji će trebati naći adekvatan odgovor. Do jutros je u Hrvatsku stiglo 545 ukrajinskih izbjeglica. Ipak, ponavljam, to još nije krenulo u većem broju, međutim na to se moramo pripremiti. U Mađarsku je ušlo gotovo 100 tisuća ljudi. Sve naše sastavnice sustava se moraju pripremiti kako bi sve prošlo bez poteškoća, a vidimo da su teškoće prisutne u susjednim zemljama. U Bruxellesu raspravljamo o cijelom nizu pitanja, a to uključuje i pitanje kontrole vanjskih granica EU-a, i prije ovoga smo bili suočeni s ilegalnim pokušajima ulaska.
Božinović dodaje da će ljudi iz prihvatnih centara odlaziti prema trajnijim lokacijama za smještaj.
– Postoji cijeli niz objekata u vlasništvu države, a ovisno o brojkama i dinamici ćemo morati kapacitete proširivati. Uključit ćemo i nevladine udruge, tu je i Hrvatski Crveni križ, zatim i Caritas. Bitno nam je da sve to iskoordiniramo kako bismo imali čisti pregled situacije.
“Poslane poruke zemljama u regiji – siguran sam da će dobro razmisliti o njima”
Strahuje se da bi ovu situaciju neki mogli iskoristiti za moguću destabilizaciju na jugoistoku Europe.
– Uvijek postoje oni koji su zainteresirani za destabilizaciju, oni koji imaju jedini adut, ili misle da ga imaju u nekakvoj sili i naoružanju. Njima stabilnost ne odgovara. Što se tiče regije, mislim da su poruke svim zemljama u regiji poslane s bitnih adresa, ja sam siguran da će oni dobro razmisliti o njima.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić odbija uvesti sankcije Rusiji, EU parlament zbog toga je izrazio duboko željenje. Vučić također za pritisak optužuje Hrvatsku, medije, političare…
– To je jedna retorika na koju smo navikli. Ja bih ponovio da je ovo trenutak da države donesu dugoročno dobre odluke za svoju budućnost, za budućnost svojih građana. Biti u Europi, a ne ići prema europskim integracijama, mislim da to nije najpametnija odluka.
Davor Božinović osvrnuo se i na skidanje imuniteta ministru Josipu Aladroviću. Ostaje li on ministar?
– Kao što je rekao glasnogovornik Vlade, Vlada će razmotriti taj zahtjev. To je procedura da Vlada sa svih aspekata razmotri o zahtjevu DORH-a, zaključuje.
Govoreći o koronakrizi, Božinović je rekao da ćemo danas imati oko 2500 novooboljelih što je nekih 33, 34% manje nego prije tjedan dana.
– Trend izrazitog smanjenja se nastavlja. Pratit ćemo dalje situaciju, ako se trendovi nastave, razmotrit ćemo i o daljnjim popuštanjima. Ovaj trend mislim da je dobar, imamo i smanjenje broja hospitaliziranih i umrlih.
Hrvatska
Nevrijeme stiže u Hrvatsku: Snimljene pijavice, ulice pod vodom, izdana upozorenja
Tmurnije je na zapadu zemlje, u odnosu na jug i istok. Oblaci se navlače, narednih sati se već očekuje oborina, najprije na sjevernom Jadranu i u Gorskom kotaru gdje mjestimice može biti obilnijih pljuskova s grmljavinom, na što upozorava sustav Meteoalarm Državnog hidrometeorološkog zavoda.
U nastavku četvrtka oborina će se širiti prema središnjoj Hrvatskoj i istoku, sjevernoj Dalmaciji, dok će na jugu ostati većinom suho. Bit će svježije u odnosu na jučer.
Petak će biti nestabilan, s kišom i pljuskovima s grmljavinom, koji mogu lokalno biti izraženiji, prije svega duž Jadrana i uz Jadran.
Za vikend također nestabilno, osobito u subotu, kad će još često biti pljuskova, najviše ujutro. U nedjelju stabilnije, uz tek rijetku oborinu, stoga će biti i toplije.
Za riječku regiju u četvrtak je na snazi narančasto upozorenje Meteoalarma zbog opasnosti od grmljavinskog nevremena.
BUDITE SPREMNI na jača grmljavinska nevremena koja mogu prouzročiti veliku štetu i zaštitite se od munja. Moguća su oštećenja na imovini te na drveću. Moguće su lokalne bujične poplave, olujni udari vjetra i tuča. Mogući su prekidi u aktivnostima na otvorenom te u prometu, navodi DHMZ.
Za gospićku regiju izdano je žuto upozorenje.
BUDITE NA OPREZU i svjesni mogućnosti lokaliziranog poplavljivanja manjeg broja građevina uz lokalni prekid aktivnosti na otvorenom. Očekuju se teški uvjeti za vožnju zbog smanjene vidljivosti te mokrih kolnika, navodi se.
Kiša je već potopila ulice u Poreču, javlja Istramet.
Također su na Facebooku objavili i video razvoja superćelije kod Rovinja u sklopu kojeg su se javile pijavice.
Hrvatska
Alarm u hrvatskom zdravstvu: Nedostaje ginekologa, nalaz papa-testa čeka se i do dva mjeseca
Hrvatska se suočava sa sve ozbiljnijim nedostatkom ginekologa i citologa
Prema podacima Hrvatske liječničke komore, Hrvatskoj bi trebalo 335 ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, a nedostaje ih 110.
‘U Varaždinskoj županiji, Šibensko-kninskoj i Virovitičko-podravskoj nedostaje gotovo 50 posto ginekologa. Situacija nije bolja niti u velikim gradovima. U Zagrebu nedostaje gotovo 40 posto ginekologa’, upozorila je za HRT Vikica Krolo, zamjenica predsjednika Hrvatske liječničke komore.
Problem bi se mogao dodatno pogoršati jer je 40 posto ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti starije od 60 godina.
Jedan ginekolog ima više od 6500 pacijentica
Koliko su ordinacije opterećene pokazuje primjer ginekologa Tomislava Kulaša iz Doma zdravlja Zagrebačke županije u Dugom Selu. Dnevno pregleda dvadesetak žena, a u njegovoj ordinaciji upisano je više od 6500 pacijentica. Na pregled se čeka oko tri tjedna, a na nalaz papa-testa približno mjesec dana.
U suprotnoj smjeni radi drugi tim, ali liječnik u njemu već je umirovljenik.
Problem nisu samo ginekolozi
Usko grlo nastaje i nakon što je papa-test napravljen jer Hrvatskoj nedostaje citologa koji analiziraju uzorke. U laboratoriju Doma zdravlja Zagreb – Centar u Sigetu obrađuju se papa-testovi za 25 ginekoloških ordinacija iz Zagreba te Zagrebačke i Sisačko-moslavačke županije.
Godišnje kroz laboratorij prođe oko 35.000 uzoraka, odnosno približno 3000 mjesečno. Dnevno se obradi između 60 i 70 nalaza. A na raspolaganju imaju samo tri citologa. Jedna od njih je pred mirovinom, ali joj produžuju ugovor jer zasad ne uspijevaju pronaći zamjenu.
Natječaji postoje, kandidata nema
Problem je izražen u cijeloj Hrvatskoj, a posebno u manjim bolnicama i laboratorijima.
‘Najteže stanje je u manjim bolnicama i manjim citološkim laboratorijima koji su izgubili djelatnike koji su otišli u veće centre ili imaju otvorene natječaje, ali se ljudi na specijalizaciju ne javljaju’, upozorila je predsjednica Hrvatskog društva za kliničku citologiju Dinka Šundov.
Nedostaje i citoskrinera, a broj novih citologa dodatno se smanjuje nakon što su 2015. spojene specijalizacije iz citologije i patologije.
Za pacijentice bi posljedice mogle biti još dulje čekanje ne samo na papa-testove nego i na nalaze biopsija.
Hrvatska
Uskoro nova pravila za najam: Evo što se sve mijenja
Novi zakon o najmu trebao bi donijeti jasnija pravila i bolje urediti odnose između najmodavaca i najmoprimaca.
“Došlo je vrijeme da se napravi potpuno novi zakon, s novim saznanjima, s novim pokazateljima, u okviru Nacionalnog plana stambene politike. To je osmi zakon i s njime zaključujemo cijeli sustav priuštivog stanovanja“, kazao je Željko Uhlir, državni tajnik u Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine za HRT.
Novim zakonom jasnije će se urediti prava i obveze stranaka te ubrzati postupci u slučaju sporova.
“U njemu uređujemo temeljna pitanja – jasnije prava i obveze, koja moraju biti uravnotežena. Uslijedit će ubrzavanje sudskih postupaka putem solemnizacije i ovršnih klauzula u ugovorima koji će biti obvezni te bolje povezivanje s Poreznom upravom. Bit je da je sve puno jasnije nego u starom zakonu, kazao je.
“Jasnija pravila za iseljenje najmoprimca”
Jedna od važnijih promjena odnosi se na situacije kada treba doći do iseljenja najmoprimca, pri čemu bi se trebali jasno definirati rokovi i postupci.
“Propisuju se jasni rokovi i postupanja, potpuno jasna postupanja. Nema proizvoljnosti. Dakle, svaki korak je propisan – kada dođe do te situacije, kada se kreće u iseljenje, pojašnjava.
Posebno se ističe mogućnost bržeg iseljenja ako najmoprimac ne postupi po opomeni.
“Ovršnost samoga ugovora znači da se bez suda ide putem javnog bilježnika u iseljenje ako dođe do te situacije, a tome prethodi jedan korak – opomena. Ako opomena ne urodi plodom, tek onda ide iseljenje. Iseljenje treba biti ovršno i tada je ono vrlo brzo. Imamo iskustva s državnim stanovima da to funkcionira u našoj državi i ovaj put uvodimo kao obavezni sastavni dio ugovora, apostrofirao je.
“Trošak solemnizacije na najmodavcu”
Tko će snositi trošak obvezne solemnizacije ugovora, jasno je propisano novim zakonom.
“Zakon jasno propisuje da je to obveza najmodavca. Najmodavac koji će svaki mjesec uprihoditi pet do šest puta više od onoga što će jednom platiti za solemnizaciju trebao bi imati interes to učiniti. Možda mnogi nisu ni znali za tu mogućnost, pojašnjava.
Solemnizacija, dodaje, donosi veću sigurnost objema stranama, ali i povezuje ugovore o najmu s Poreznom upravom.
“Kada se dolazi kod javnog bilježnika, on obje stranke upućuje u odredbe ugovora, tako da svima same odredbe postaju jasnije. S druge strane, povećava se sigurnost i jedne i druge strane, a treći element je neposredno povezivanje s Poreznom upravom, kazao je Uhlir.
“Više prijavljenih ugovora o najmu”
Kad je riječ o neprijavljenom najmu, Uhlir smatra da je porez na nekretnine već potaknuo dio vlasnika da svoje ugovore prijave i prijeđu na legalno tržište.
“Apsolutno uređenje tržišta nekretnina vrlo je teško i komplicirano. Ovisi prvenstveno o različitim inspekcijskim službama i djelovanju Porezne uprave, koja je zadužena za ubiranje poreza. Sam porez na nekretnine već je uputio dio onih koji su bili na crnom tržištu da im se više isplati biti legalan, imati ugovor sa svojim najmoprimcem i plaćati redovan porez nego onaj porez koji bi bio na prazan stan, kazao je.
Dodaje da se već bilježi znatan rast broja prijavljenih ugovora o najmu.
“Nekoliko je tu elemenata koji usmjeravaju cijelo tržište nekretnina i mi sada već imamo rezultate da je od 2024., kada su krenule izmjene svih tih zakona, do 2025. povećan broj ugovora o najmu za 75 tisuća u našoj državi, ustvrdio je.
U programu priuštivog stanovanja dosad je povezano 96 stanova s potencijalnim najmoprimcima, a sada slijede potpisivanje ugovora i useljenja.
“U ovom trenutku imamo 96 spajanja stanova s najmoprimcima. Slijede potpisivanja ugovora i useljenja, a neki su već i potpisali ugovore. Tijekom ljeta nismo mogli sve realizirati jer su ljudi bili na godišnjim odmorima. Sada je jesen, svi su tu i procedura će se ubrzati, a tijekom jeseni ponovno ćemo raspisati javni poziv za novi ciklus, zaključio je.




