Connect with us

ZADAR / ŽUPANIJA

OGLASIO SE I NADBISKUP PULJIĆ “Nadam se da ljudi u Ukrajini neće biti napušteni kao što smo mi u Hrvatskoj bili”

Objavljeno

-

Predsjednik HBK, zadarski nadbiskup Želimir Puljić, sudjeluje na susretu „Mediteran – granica mira” koji se od 23. do 27. veljače održava u Firenzi. U telefonskom razgovoru za IKA-u, nadbiskup Puljić komentirao je ratno stanje u Ukrajini i u kontekstu mirnodopske teme toga susreta na kojemu će u nedjelju 27. veljače sudjelovati i papa Franjo.

„Zaista nas je sve potresao napad na Ukrajinu da smo odmah uputili apel i pismo dvojici biskupa u Ukrajini, koji predstavljaju rimokatolike i grkokatolike. To su dvije velike zajednice katolika u Ukrajini. Htjeli smo im pokazati da smo blizu njima, da s njima suosjećamo i da molimo za završetak tih strašnih, strašnih događaja u Ukrajini. Jedan od tih biskupa trebao je biti s nama na zasjedanju u Firenzi. Ispričao se za nedolazak baš radi toga što je bilo nesigurno“ rekao je mons. Puljić.

Nadbiskup je rekao da je „bolno“ doživjeti kako je opet narušen mir u Europi, nakon što u Europi desetljećima nije bilo rata. Podsjetio je na poslijeratni dogovor trojice katolika, od kojih je Robert Schumann i kandidat za oltar, da učine korake da se zemlje Europe približe. „Pa su zajedno osnovali zajedništvo zemalja radi čelika, jer čelik je bio sredstvo razaranja. Stvorila se široka zajednica država u Europskoj uniji koja ima neke svoje dobre principe: zaštitu dostojanstva ljudi, zaštitu prava, pravnog sustava. I to je dosad funkcioniralo, jer rata nije bilo. Nikad Europa nije imala tako dugo razdoblje bez ratovanja“ rekao je mons. Puljić, istaknuvši kako smo „mi u Hrvatskoj bili prvi koji smo osjetili rat“ u Europi nakon Drugog svjetskog rata.

„Tada sam se pitao, pa gdje su ti zauzeti ljudi, moćnici, da zaustave ruku koja ubija, kako je Ivan Pavao II. govorio. Ljutio sam se. U jednom razgovoru sam rekao: ‘Ako ova naša žrtva bude kao žrtva da bi se druge poštedjelo od toga, neka Bog prihvati našu žrtvu, a druge nagradi mirom’. No, opet je buknuo rat, bojim se njegovih većih razmjera. Zato smo se odmah s ovog susreta u Firenzi javili braći biskupima i javnosti i sve pozvali na molitvu i post. Odazvat ćemo se Papinom pozivu da nam ova Pepelnica bude obilježena molitvom i pokorom za mir“ rekao je mons. Puljić.

Drugog dana svoga susreta, 24. veljače, biskupi su imali molitveni dio na nakanu mira u Ukrajini i Europi te su u crkvi Santa Maria Novella gdje se održava susret molili u tišini i sabranosti.

„Kad je rat, treba djelovati na nekoliko frontova. Pregovarati, moliti kao što je Ivan Pavao II. neumorno molio. U našem slučaju u Domovinskom ratu, zaista, da nije bilo njega, Bog zna koliko bi ljudi bili pasivni, a na kraju se ipak pokrenula neka strategija pa je došlo i do prekida rata“ rekao je mons. Puljić. Izrazio je nadu da ljudi u Ukrajini „neće biti napušteni kao što smo mi u Hrvatskoj bili. Kod nas je u ratu bila i napuštenost i zabrana nabave oružja. A kako se braniti bez oružja? Tada je Europa donijela zabranu i prodavanja oružja, oni su rekli, „zaraćenim stranama“. A znalo se tko je bio naoružan, a tko nije imao ništa“ rekao je mons. Puljić.

„Naš čovjek koji je pretrpio sve nevolje, suosjeća s pogođenim Ukrajincima. Vjerujem da će ljudi moliti, poduzimati i da će političari činiti što se može s njihove strane. Sve me to podsjeća na naše stanje u Hrvatskoj. Nama je u ono vrijeme bila velika utjeha stav sv. Ivana Pavla II. koji je svaku prigodu koristio da se zaustavi rat. Molio je, ‘zaustavite rat, zaustavite ruku koja ubija’. Činjenica da je Ivan Pavao II. bio među prvima da prizna nezavisnost Hrvatske je znak da se baš dobo umiješao u borbu za mir. Mislim da je to zadaća Crkve – smirivati, pregovarati, tješiti i molitveno se zauzimati za zaustavljanje toga zla“ poručio je nadbiskup Puljić.

Zadarski nadbiskup i osobno poznaje neke biskupe iz Ukrajine koji su dolazili na odmor u duhovni centar u Lovranu. Riječki nadbiskup Ivan Devčić vodio je hodočašće u njihovo nacionalno marijansko svetište u Ukrajini. Nadbiskup Svjatoslav Ševčuk, poglavar Ukrajinske grkokatoličke Crkve, pozvao je nadbiskupa Puljića prije dvije godine da predvodi to nacionalno hodočašće u Gospino svetište u Ukrajini, ali zbog pandemije mons. Puljić nije mogao poći. Nadbiskup ističe da je Ukrajincima značio dolazak biskupa iz Italije, Francuske, Njemačke i Hrvatske.

„Održavamo te veze i održavat ćemo i sada, pogotovo u ovoj nevolji. Mons. Gintaras Grušas, nadbiskup Vilniusa i predsjednik Vijeća europskih biskupskih konferencija (CCEE), rekao nam je kako najavljuju dolazak stotine i stotine izbjeglica u Litvu jer su neki Ukrajinci već radili u Litvi pa ih rodbina zove da se sklone kod njih u zemlju. Tako i u Poljskoj. Razumljivo je da će se ljudi morati sklanjati, iz straha. Pokušat ćemo i u tom smislu pomoći“ rekao je mons. Puljić.

U nedjelju, 27. veljače, zadnjeg dana susreta u Firenzi na kojem sudjeluje 60 biskupa, misno slavlje za sudionike će predvoditi papa Franjo. Toga dana doći će u Firenzu i 20 talijanskih biskupa.

U veljači 2020. god. bio je održan ovakav susret biskupa u Bariju na kojem su bili biskupi iz više od 20 zemalja mediteranskog podneblja. U subotu, 26. veljače biskupi će se susresti i s gradonačelnicima iz zemalja odakle su biskupi sudionici. Papa Franjo će susresti i gradonačelnike.

„Susret u Firenzi je korak naprijed u odnosu na prvi takav susret u Bariju. Ne samo da biskupi razmišljaju o miru, nego je želja da se sastanu i oni koji su u ime naroda izabrani, da razmišljaju što se može učiniti na području oko Sredozemnog mora“ rekao je mons. Puljić.

U tom kontekstu, podsjetio je na značaj angažiranog kršćanina Giorgia La Pire, koji je bio gradonačelnik Firenze od 1951. do 1957. i od 1961. do 1965. godine. La Piru je papa Franjo proglasio 2018. Slugom Božjim i nazvao ga „suvremenim prorokom nade u službi općeg dobra“.

„Kad je bio Hladni rat, La Pira je u ono vrijeme 1950.-ih godina u Europi i svijetu činio sve da okupi ljude u Firenzi ili da sam ide na mjesta gdje je ugrožena sloboda. Išao je u Egipat, Svetu Zemlju, Jeruzalem, Moskvu, Peking, na sve krajeve svijeta, da potakne ljude na mir. Bio je baš Božji čovjek, sav je bio zauzet za mir, a osobito je bio zauzet za mir u Sredozemlju. Za njega je Sredozemlje bilo „sveta zemlja“, tu se i Bog rodio. To je kraj gdje žive kršćani, Židovi i muslimani, to su jednobožanske religije, svi se pozivaju na Božju objavu. La Pira je Sredozemlje gledao kao Tiberijadsko jezero oko kojega je Isus činio najviše čudesa i oko kojega je Isus započeo svoju misiju. Stoga je u zauzimanju za mir La Pira u Firenzi okupljao predstavnike kulture, javnog života, gradonačelnike. Tako je i ovaj sadašnji susret s gradonačelnicima u Firenzi u duhu toga La Pirinog sna da svi zajedno učinimo nešto za mir u Europi i u Sredozemlju“ rekao je predsjednik HBK, nadbiskup Želimir Puljić.

No votes yet.
Please wait...
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

ZADAR / ŽUPANIJA

NOĆ ISTRAŽIVAČA 2026.: Novi kampus 25.9.2026. od 17:00 do 22:00. Donosimo program…

Objavljeno

-

By

U ovogodišnjoj Noći istraživača 2026. najmlađe posjetitelje očekuje posebno bogat i uzbudljiv program ispunjen pokusima, igrama i istraživačkim izazovima. Djeca će se moći okušati u BattleBot robotskim izazovima, promatrati kako crta robotska ruka, upoznati različite robotičke setove te uz pomoć instruktora virtualno upravljati letjelicom u simulatoru letenja.

Ljubitelji svemira moći će promatrati Sunce, Mjesec i druge vidljive objekte na nebu kroz teleskope, dok će mali istraživači prirode otkrivati tragove životinja, istraživati morska staništa, slušati neobične zvukove iz morskih dubina i zaviriti u svijet koji nije vidljiv golim okom.

Posebno će atraktivni biti znanstveni pokusi u kojima će djeca sama izazvati erupciju malog vulkana, izraditi lava lampu, promatrati dugine boje u mlijeku te otkriti kako se iz banane može izdvojiti DNA. Očekuju ih i istraživanje uzoraka pod mikroskopom, izrada vlastitog filtra za vodu te brojne druge aktivnosti koje spajaju znanost, kreativnost i zabavu.

Posjetitelji će izbliza moći razgledati vatrogasna vozila i opremu, upoznati se s radom policije i kriminalističke tehnike te istražiti opremu koja se upotrebljava u speleologiji. Oni nešto hrabriji moći će se okušati u speleološkom izazovu, a svi zainteresirani na medicinskim će lutkama moći naučiti osnovne postupke oživljavanja.

Djeca će tako tijekom cijele večeri moći istraživati, postavljati pitanja, izvoditi pokuse i nakratko postati pravi mali znanstvenici.

Uz brojne znanstvene i istraživačke sadržaje, posjetitelje očekuje i raznovrstan izvedbeni program. Na pozornici će se predstaviti Udruga za kulturu i umjetnost u pokretu In Flux, Studio 8, Sportsko-plesni klub Bellus, Glazbena škola Blagoja Berse, OŠ Filip i Jakov, Plesna grupa Gesta te Glazbeni studio Libreto.

Poseban trenutak programa bit će atraktivan prelet Krila Oluje, a večer ćemo zaključiti tombolom. Pozivamo sve posjetitelje da podrže naše izvođače i zajedno s nama uživaju u večeri znanosti, glazbe, plesa i zabave!

Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

(VIDEO/FOTO) DOVRŠENA OBNOVA PEDIJATRIJE / Ministrica Hrstić pohvalila OB Zadar: “Završite jedan projekt i već znate koji je sljedeći”

Objavljeno

-

By

Ministrica zdravstva Republike Hrvatske Irena Hrstić boravila je danas u radnom posjetu Općoj bolnici Zadar, tijekom kojeg je obišla Odjel za pedijatriju kako bi se upoznala s tijekom projekta energetske obnove i unutarnjeg uređenja Odjela.

Ravnatelj Opće bolnice Zadar prim. Željko Čulina, dr. med., tom je prilikom istaknuo kako je zadarska Pedijatrija najbolji primjer koliko se jedna postojeća bolnička zgrada može promijeniti kada se spoje ulaganje, znanje, zajednički rad i jasna vizija razvoja. „U Pedijatriju je, u ovom investicijskom ciklusu, uloženo, odnosno ugovoreno, više od 5,2 milijuna eura. Riječ je o cjelovitoj obnovi koja ne podrazumijeva samo energetsku obnovu zgrade, nego i kompletnu unutarnju adaptaciju. Sada smo dobili energetski učinkovitiji i kvalitetniji prostor za djecu, roditelje i naše djelatnike. Kada unutarnje uređenje bude završeno, dobit ćemo praktički potpuno transformiran Odjel. Ono što posebno želim naglasiti jest da ovakav projekt nije rezultat samo jednog izvora financiranja. On je rezultat sinergije Ministarstva zdravstva i Vlade Republike Hrvatske, europskih sredstava, vlastitih sredstava Opće bolnice Zadar i naših donatora. Svima njima želim zahvaliti“, naglasio je ravnatelj.

Govoreći o budućnosti Opće bolnice Zadar, ravnatelj je posebno istaknuo projekt Centralnog operacijskog bloka s helidromom, koji za našu bolnicu predstavlja važan korak u dovršetku funkcionalne reorganizacije bolničkog kompleksa. „Centralni operacijski blok za nas nije samo još jedna nova zgrada. To je projekt kojim želimo završiti funkcionalnu reorganizaciju bolnice i koji bi nam omogućio da ključne akutne, kirurške i intervencijske djelatnosti objedinimo u jednoj funkcionalnoj cjelini. U tom projektu posebno mjesto ima i helidrom na krovu. On za nas nije pitanje prestiža, nego pitanje vremena. Mi želimo na najbolji mogući način organizirati sustav za pacijenta“, kazao je dr. Čulina.

Posebno zadovoljan danas je bio voditelj Odjela za pedijatriju, Tomislav Ledenko, dr. med. Tijekom tri ljetna mjeseca njegov je tim obradio čak  5 360 pacijenata, bili su u podstanarstvu u zgradi Dnevnih bolnica i odradili preseljenje, odnosno povratak u svoju zgradu. Bez prekida rada, čitavo vrijeme na usluzi djeci!

„Ovo je veliki korak za naš Odjel i za sve naše pacijente. Dobit ćemo prostor koji će biti funkcionalniji, sigurniji i ugodniji za djecu i njihove roditelje, ali i za sve djelatnike koji u njemu rade“, kazao je dr. Ledenko.

Gradonačelnik Grada Zadra Šime Erlić istaknuo je kako se ljestvica kvalitete u Općoj bolnici Zadar posljednjih deset godina kontinuirano podiže te zahvalio Vladi Republike Hrvatske i ravnateljstvu bolnice na dosadašnjim ulaganjima i razvoju. „U očekivanju smo trajnog rješenja, a to je Centralni operacijski blok s helidromom. Za ovim vapimo, a ministrica je pokazala potpuno razumijevanje za to. Postoji mogućnost da se već do iduće sezone napravi konkretan pomak oko organizacije helikopterske službe“, kazao je Erlić.

Župan Zadarske županije Josip Bilaver poručio je kako je Županija na raspolaganju za daljnje opremanje Odjela za pedijatriju, ali i za realizaciju drugih važnih projekata Opće bolnice Zadar. „Na djecu smo svi posebno osjetljivi, ali i za sve ostale važne projekte smo tu. Čestitam ravnatelju i cijelom timu na pripremi svih ovih važnih ulaganja, a ministrici i Vladi Republike Hrvatske zahvaljujem na potpori i praćenju tih projekata“, kazao je Bilaver. Župan je istaknuo i kako ga veseli najava Centralnog operacijskog bloka s helidromom, kao i činjenica da je Opća bolnica Zadar sve privlačnije mjesto za rad, razvoj i profesionalno napredovanje mladih zdravstvenih djelatnika.

Ministrica zdravstva Irena Hrstić zahvalila je na pozivu te istaknula kontinuitet ulaganja i razvoja Opće bolnice Zadar. „Hvala što ste me pozvali da danas ovdje budem s vama. U Općoj bolnici Zadar drugi sam put u svom mandatu. Prvi put sam bila kada ste puštali u rad linearni akcelerator i mogu reći kako svake godine želite nešto novo. Čestitam na upornosti jer realizirate sve što smatrate da je potrebno pacijentima zadarskog kraja“, poručila je ministrica.

Dodala je kako Opća bolnica Zadar završetkom jednog projekta već promišlja sljedeći korak. „Završite jedan projekt i već znate gdje želite ići u drugom koraku, a sada idemo prema Centralnom operacijskom bloku s helidromom. Kada razmišljate kao jedno, postižete kvalitetne ciljeve“, kazala je Hrstić.

Ministrica je posebno zahvalila djeci, pobjednicima likovnog natječaja „Crtež ponesi i radost donesi“, koja su svojim crtežima uljepšala prostor Pedijatrije, kao i Dječjem zboru Libretići na glazbenom nastupu kojim je započeo današnji program.

Radni posjet ministrice zdravstva Općoj bolnici Zadar zaključen je obilaskom Odjela za pedijatriju te Odjela za neonatologiju i Odjela rodilišta i rađaone pri Službi za ginekologiju i opstetriciju, gdje je ministrica, zajedno s ostalim uzvanicima, imala priliku vidjeti obnovljene prostore.

Niže pogledajte film o obnovi Odjela za pedijatriju: 

Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

FOTOGALERIJA / Sedam desetljeća anglistike u Zadru: humanističke znanosti imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije 

Objavljeno

-

By

međunarodnim znanstvenim skupom „Contemporary Horizons in English Studies“ (Suvremeni horizonti u anglistici), koji je jutros otvoren u Svečanoj dvorani, Odjel za anglistiku Sveučilišta u Zadru obilježava 70 godina postojanja i djelovanja.

Povijest anglistike u Zadru seže u 1956. godinu, kada je Odjel osnovan kao dio tadašnjeg Filozofskog fakulteta u Zadru. U početnom nastavnom programu engleski jezik i književnost poučavali su se u okviru dvopredmetnog studija germanistike. Istaknuta znanstvenica Mira Janković odigrala je važnu ulogu u određivanju njegove akademske misije, a sljedeća važna etapa nastupila je u akademskoj godini 1975./76., kada je tadašnji Filozofski fakultet u Zadru, nakon integracije provedene 1974. godine, postao sastavni dio Sveučilišta u Splitu. Sveučilište u Zadru u svojem današnjem obliku osnovano je 2002. godine, a 2009. godine Odjel za engleski jezik i književnost službeno je postao Odjel za anglistiku.

– Sedam desetljeća akademskog rada predstavlja mnogo više od institucionalnog kontinuiteta. Ona predstavljaju generacije nastavnika, istraživača, studenata, ideja, suradnji i intelektualnih postignuća koja su pomogla oblikovati i Odjel i samo Sveučilište. Sveučilišta su ustanove duboko ukorijenjene u tradiciju, ali ne mogu ostati nepromijenjena. Umjetna inteligencija već sada mijenja način na koji pišemo, prevodimo, istražujemo, poučavamo i komuniciramo. Ona donosi iznimne mogućnosti, ali i značajne izazove. Za sveučilišta su ti izazovi posebno važni. Ako umjetna inteligencija može u nekoliko sekundi generirati eseje, prijevode, analize pa čak i kreativne tekstove, moramo se zapitati što to znači za obrazovanje. Vjerujem da humanističke znanosti, a posebno anglistika, imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije. Odgovor ne može biti jednostavno pružanje otpora tehnološkim promjenama. Budućnost anglistike ovisit će ne samo o očuvanju ustaljenih tradicija nego i o pronalaženju novih načina da se pokaže zašto je humanističko znanje i dalje važno, istaknuo je u pozdravnoj riječi prorektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Marko Lukić.

Pročelnica Odjela za anglistiku prof. dr. sc. Sanja Škifić predstavila je njegovu povijest te razvoj koji je bio moguć prije svega zahvaljujući predanosti i znanstvenom radu generacija nastavnika. Rana povijest anglistike u Zadru usko je povezana sa znanstvenicima poput Rudolfa Filipovića, Mire Janković, Damira Kalogjere, Dore Maček, Stipe Grgasa i drugih.

– Raznolikost istraživačkih interesa jedno je od temeljnih obilježja našega Odjela. Naši znanstvenici istražuju raznovrsna područja i pristupe, od suvremenoga diskursa i kulturalnih studija, suvremene književnosti, prevođenja, medija i filma, videoigara, roda i popularne kulture, jezikoslovlja, psiholingvistike, usvajanja drugoga jezika, poučavanja jezika te dobrobiti nastavnika. Ovaj širok istraživački profil odražava kako međunarodni razvoj discipline tako i dugogodišnju predanost Odjela akademskoj otvorenosti i suradnji, istaknula je pročelnica Škifić.

U povodu 70. obljetnice Odjela za anglistiku pozvani su znanstvenici i stručnjaci čiji se rad temelji na različitim područjima kao što su jezikoslovlje, primijenjeno jezikoslovlje, usvajanje drugog jezika, književnost, kultura, mediji, film, književno prevođenje i translatologija, kako bi istražili promjenjive granice i nove smjerove koji oblikuju područje anglistike. Tema konferencije odražava ono što Odjel danas predstavlja: anglistiku koja je raznolika, interdisciplinarna, međunarodno povezana i otvorena prema novim pristupima.

Plenarni predavači su prof. emeritus Stipe Grgas, koji je veliki dio svog radnog vijeka proveo baš na Odjelu za anglistiku, te prof. Christina Gkonou (Sveučilište u Essexu). Izlaganja tijekom dva dana bave se suvremenim raspravama i istražuju inovativne pristupe iz područja britanske i američke književnosti, književne i kulturne teorije, postkolonijalnih studija, rodnih studija, književnog prevođenja, višejezičnosti itd.

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu