Hrvatska
Zašto ljudi u vrijeme pandemije masovno daju otkaze?
Tijekom pandemije koronavirusa, s kojom se svijet bori već dvije godine, pojavio se zanimljiv fenomen – masovni otkazi. Neizvjesnost u kojoj živimo u svakoj bi nas drugoj situaciji nagnali na sigurnost posla, no to se nije dogodilo. U SAD-u je u studenom rekordnih 4,5 milijuna zaposlenika dala otkaz čime je stopa otkaza povećana na 3 posto. O ovom fenomenu u emisiji “Studio 4” govorio je Zvonimir Galić, s Katedre za psihologiju rada Filozofskog fakulteta u Zagrebu.
– Obično se za vrijeme krize javlja anksioznost, želite se držati posla. Ono što se dogodilo u SAD-u je nevjerojatno. Ukupni broj ljudi koji su dali otkaz je preko 30 milijuna, to je ogroman broj, rekao je Galić te dodao da je počeo dobivati pozive naših organizacija koje su zabilježile sličan fenomen.
Galić je rekao da su dvije stvari važne.
– Jedna je povećani udio rada od kuće, a drugi je izgaranje jer smo svi ili većina radili u specifičnim okolnostima koje je karakterizirala briga.
Istaknuo je kako je makroekonomska situacija generalno dobra – plaće rastu, a na tržištu nedostaje radne snage.
– Dogodilo se nešto u načinu na koji ljudi poimaju poslove. Za dio ljudi pandemija je bila okidač da razmisle kuda idu sa svojim životom i onda su se odlučili na otkaz. Ekonomija je dobra pa možete jer imate alternativu. Druga komponenta je rad od kuće koji je promijenio prirodu posla, način na koji izgleda naša svakodnevica, rekao je Galić.
Burnout ili izgaranje je psihološko stanje u koje se dovedete kada radite dugo u stresnim uvjetima.
– To nije zezancija. Prepoznat ćemo ga po kroničnom osjećaju nezadovoljstvu – ako ste stalno niskog raspoloženja, ništa vas ne veseli na poslu, ne vidite smisao u onome što radite i cinični ste, pojasnio je Galić dodajući da je izgaranje zeznuto jer je posljedica ozbiljnih stanja.
Suština je, poručio je, da moramo upravljati stresom na radnom mjestu.
– Za vrijeme pandemije to dijelom nije bilo moguće. Svatko od nas mora paziti da se psihološki obnavlja. Ako te dugo iscrpljuje i opterećuje posao to će završiti burnoutom i depresijom, rekao je.Gdje je točka ‘pucanja’ prije davanja otkaza
Rad od kuće je promijenio tržište rada
Galić je rekao kako je jedno istraživanje pokazalo da je na početku pandemije oko 30 posto ljudi povremeno radilo od kuće, a tek 20 do 25 posto stalno.
– Pratili smo ih jedno vrijeme, zanimalo nas je o čemu će ovisiti njihovo zadovoljstvo i produktivnost? Ljudi su bili zadovoljniji i uspješniji. Muškarcima je bilo lakše jer je na žene pao veći teret usklađivanja obiteljskog i poslovnog života. Dvije su se stvari pokazale kao važne. Jedna je koliko ste uspjeli strukturirati radni dan? Ljudi su bili zadovoljniji i uspješni u stupnju koliko su uspjeli napraviti si radno vrijeme i odvojiti ga od privatnog života. Druga stvar, koja je povezana i s burnoutom, je da su bili zadovoljniji i uspješniji u stupnju u kojem su se kod kuće uspijevali psihološki odvojiti od posla, rekao je Galić.
Istaknuo je kako su tijekom pandemije mnogima pukle veze s kolegama s posla te način na koji obavljamo posao.
– Iskustvo rada se jako suzi, odrađujete radne zadatke, ali nemate komponente rada koje su ljudima važne, recimo druženje s kolegama. Kad radite od kuće nemate jasnu povratnu informaciju. Odnos koji imamo prema poslu postao je transakcijski – prodajemo svoj rad za više novca i gledamo kako ćemo bolje proći na tržištu, rekao je Galić.
Nakon pandemije će, istaknuo je, ostati dva trenda. Jedna stvar je online kupovina gdje je Hrvatska dosta zaostajala, a druga je rad od kuće.
– Ne mislim da će biti u punom opsegu, ali fleksibilnost koju rad od kuće pruža je stvar od koje radnici neće lako odustati, rekao je Galić.
– Jedna od stvari na koje će poslodavci biti prisiljeni je upravljanje kvalitetom poslova. Suvremene tehnologije su utjecale na to da su ljudi stalno dostupni. To je loše za radnike, ali i poslodavce. Ljudi koji su kontinuirano dostupni, ne mogu biti dugoročno dobri radnici i to je prepoznato. Ako želite imati kontinuirano visoko motivirane radnike morate paziti da oni ne izgore. Svak posao troši i nosi sa sobom kronični stres. Kako se ljudi od toga oporavljaju – odvajanjem od posla, poručio je.
Nakon burne nedjelje s obilnom kišom, na Jadranu uz puno vjetra i valova, ponedjeljak nam ipak nosi mirnije vremenske prilike.
Utjecaj jučerašnje ciklone slabi pa jutros mjestimične kiše ima uglavnom na Jadranu i krajevima uz Jadran. U Gorskom kotaru, Lici i dijelovima Korduna ponegdje ima i poledice zbog kiše koja se smrzava na tlu. Prijepodne ostaje slično, a poslijepodne se na Jadranu očekuje razvedravanje, najprije na sjevernom i srednjem dijelu, dok u srednjoj i južnoj Dalmaciji pljuskova može biti do večeri. Na kopnu općenito puno oblaka, mjestimice malo kiše, većinom u gorskoj Hrvatskoj gdje prijepodne još postoji opasnost od poledice.
Poslijepodne i na kopnu sve više suhog vremena uz mogućnost za koju zraku sunca. Vjetar u unutrašnjosti slab. Na sjevernom i srednjem Jadranu umjerena bura i sjeverozapadnjak, na jugu još uvijek jako jugo i jugozapadnjak. Najviša temperatura između 3 i 8°C, u Slavoniji ponegdje oko 10, a na Jadranu od 10 do 14 Celzijevih stupnjeva.
Sutra miran i suh dan. Na Jadranu većinom sunčano, a na kopnu će ujutro i prijepodne mjestimice biti magle i niskih oblaka, zatim i nešto sunca. Temperatura se neće bitnije mijenjati u odnosu na današnju, možda u unutrašnjosti danju bude toplije.
Novo pogoršanje vremena s obilnijom kišom i olujnim jugom zahvatit će Jadran već u srijedu od jutra, a kako dan odmiče proširit će se i na unutrašnjost zemlje. U četvrtak će kiša oslabjeti i prestati pa bi prema kraju tjedna trebalo biti više suhog vremena.
Subota nam donosi puno oblaka, osobito na Jadranu na čijem sjevernom dijelu već od jutra ima kiše. Tijekom dana kiša će biti sve češća i raširenija, najprije duž Jadrana i u krajevima uz Jadran, a poslijepodne i navečer će je mjestimice biti i u nizinama unutrašnjosti.
Vjetar na kopnu slab do umjeren južnih smjerova, a na Jadranu će puhati umjereno, u Dalmaciji i jako jugo. Temperatura zraka u unutrašnjosti od 1 do 7, u Slavoniji ponegdje i viša. Duž obale između 11 i 15 Celzijevih stupnjeva.
Nedjelja će biti još nepovoljnija. Na Jadranu obilna kiša, osobito u Dalmaciji gdje su lokalno mogući izraženiji grmljavinski pljuskovi. Kiše će biti i na kopnu, osobito u drugom dijelu dana. U najvišem gorju može biti susnježice i snijega. Puhat će slab do umjeren vjetar južnih smjerova, na Jadranu umjereno i jako jugo, u Dalmaciji s olujnim udarima. Poslijepodne će jugo oslabjeti i kratkotrajno okrenuti na jugozapadni i sjeverozapadni vjetar. Temperatura na kopnu od 2 do 7, na istoku ponegdje viša, a na Jadranu između 9 i 14 Celzijevih stupnjeva.
U ponedjeljak i utorak prolazno smirivanje vremena, a nova ciklona s oborinama nam dolazi u srijedu.
Hrvatska
Nastavnici upozoravaju na totalni gubitak autoriteta u učionicama: “Postali smo životinje za odstrel”
Hrvatsko školstvo sve se češće opisuje kao zemlja odlikaša, no iza izvrsnih prosjeka krije se sustav u kojem su ocjene izgubile stvarnu vrijednost, upozoravaju nastavnici, profesori i psiholozi
Sugovornici HRT-a slažu se da je autoritet škole ozbiljno narušen, kriteriji su sniženi, a pritisak roditelja i administracije sve veći. Loša ocjena, koja je nekad bila poticaj za veći trud, danas je, kažu, povod za sukobe s roditeljima i prijave inspekcijama.
Nema više nastavničkog autoriteta
Profesor hrvatskog jezika Žarko Gazzari ističe da je nastavnički autoritet sustavno potkopan. „Nekad je loša ocjena bila signal djetetu da mora više raditi. Danas roditelji idu u otvoreni sukob s nastavnicima i posežu za inspekcijama“, rekao je, dodajući da je sustav postavljen tako da se nezadovoljstvo roditelja mora izbjeći po svaku cijenu, a nastavnik ostaje nezaštićen.
Slična iskustva ima i profesor Danijel Tomašić iz Gornjogradske gimnazije, koji upozorava da učenici dolaze s izvrsnim ocjenama, ali slabijim znanjem i radnim navikama. „Paralelno s rastom prosjeka dolazi do stalnog snižavanja kriterija jer se svaki ozbiljniji zahtjev brzo doživljava kao nepravda“, kaže Tomašić, upozoravajući i na strah od inspekcija koje zbog goleme administracije „uvijek mogu nešto pronaći“.
‘Životinje za odstrel’
Učiteljica razredne nastave Vlatka Baković podsjeća da nekad ni odlični učenici nisu imali samo petice. „Danas se učiteljske odluke redovito preispituju, a djecu se navikava da dobivaju ono što nisu zaslužila“, ističe, upozoravajući na društvenu glorifikaciju izvrsnosti i iluziju uspjeha.
Jedan od najbolnijih opisa stanja dala je profesorica engleskog jezika Ana Majnarić. „Nastavnici su postali životinje za odstrel. Sustav se administrativnim opterećenjima i inspekcijama sustavno okreće protiv njih“, poručila je, dodajući da se svaka ocjena ispod petice doživljava kao povod za pritisak roditelja, a ne kao prilika da se djetetu pomogne.
Psihologinja Nataša Jokić Begić s Filozofskog fakulteta u Zagrebu upozorava da takav sustav ostavlja ozbiljne posljedice na mentalno zdravlje djece. „Petica više nije ocjena, nego propusnica za daljnje školovanje. U savjetovališta dolaze izvrsni učenici s tjeskobom, perfekcionizmom pa čak i samoozljeđivanjem zbog ‘neuspjeha’ poput četvorke“, navodi.
REZERVNI PLAN? / Župan Bilaver: “Naši rukometaši dobrodošli su u Zadarskoj županiji!”
FOTO / Bokanjac prikupio 5.000 € za komunikatore djece Udruge ZARATINIĆI
(FOTO) OKRUGLI STOL U ZADRU / Ramljak: Strašno je što prijatelj može napraviti prijatelju; Braš: Ovisnost o digitalnom svijetu teža je od ovisnosti o heroinu
TRIBINA U POMORSKOJ ŠKOLI: Kako tinejdžeru biti roditelj
PROGNOZA / Stiže jugo, temperature rastu i do 15 °C: U nekim krajevima i do 50 litara kiše
ŠPICA!
FIBA WORLD TOUR / Hrvatska i Zadar postaju svjetska pozornica košarke! U naš grad stiže 14 najboljih 3×3 ekipa svijeta
FOTO / Na Ražovljevoj glavici odana počast Draganu Gulanu i Denisu Špiki
ĐIR PO GRADU sa Sašom Čukom
OBAVIJEST IZ VODOVODA: Danas bez vode dio Kožina, u petak “suša” u sedam ulica u Zadru!
(VIDEO) “PITI, JEST PIT!” / Zadarski autorski bend Elkan Florida ima novi singl
VIDEO / Zadarski blues rock trio Rich Man predstavlja debitantski album “Sound Attack”
VIDEO / Najduži most na svijetu: Pogledajte kako izgleda ovo svjetsko čudo i zašto vozači dobivaju napade panike
FOTO/VIDEO: Ines Jozić i Lovre Antišin pobjednici polumaratona Maslenica 2026
