Tijekom pandemije koronavirusa, s kojom se svijet bori već dvije godine, pojavio se zanimljiv fenomen – masovni otkazi. Neizvjesnost u kojoj živimo u svakoj bi nas drugoj situaciji nagnali na sigurnost posla, no to se nije dogodilo. U SAD-u je u studenom rekordnih 4,5 milijuna zaposlenika dala otkaz čime je stopa otkaza povećana na 3 posto. O ovom fenomenu u emisiji “Studio 4” govorio je Zvonimir Galić, s Katedre za psihologiju rada Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

– Obično se za vrijeme krize javlja anksioznost, želite se držati posla. Ono što se dogodilo u SAD-u je nevjerojatno. Ukupni broj ljudi koji su dali otkaz je preko 30 milijuna, to je ogroman broj, rekao je Galić te dodao da je počeo dobivati pozive naših organizacija koje su zabilježile sličan fenomen.

Galić je rekao da su dvije stvari važne.

– Jedna je povećani udio rada od kuće, a drugi je izgaranje jer smo svi ili većina radili u specifičnim okolnostima koje je karakterizirala briga. 

Istaknuo je kako je makroekonomska situacija generalno dobra – plaće rastu, a na tržištu nedostaje radne snage.

– Dogodilo se nešto u načinu na koji ljudi poimaju poslove. Za dio ljudi pandemija je bila okidač da razmisle kuda idu sa svojim životom i onda su se odlučili na otkaz. Ekonomija je dobra pa možete jer imate alternativu. Druga komponenta je rad od kuće koji je promijenio prirodu posla, način na koji izgleda naša svakodnevica, rekao je Galić.

Burnout ili izgaranje je psihološko stanje u koje se dovedete kada radite dugo u stresnim uvjetima.

– To nije zezancija. Prepoznat ćemo ga po kroničnom osjećaju nezadovoljstvu – ako ste stalno niskog raspoloženja, ništa vas ne veseli na poslu, ne vidite smisao u onome što radite i cinični ste, pojasnio je Galić dodajući da je izgaranje zeznuto jer je posljedica ozbiljnih stanja.

Suština je, poručio je, da moramo upravljati stresom na radnom mjestu. 

– Za vrijeme pandemije to dijelom nije bilo moguće. Svatko od nas mora paziti da se psihološki obnavlja. Ako te dugo iscrpljuje i opterećuje posao to će završiti burnoutom i depresijom, rekao je.Gdje je točka ‘pucanja’ prije davanja otkaza

Rad od kuće je promijenio tržište rada

Galić je rekao kako je jedno istraživanje pokazalo da je na početku pandemije oko 30 posto ljudi povremeno radilo od kuće, a tek 20 do 25 posto stalno. 

– Pratili smo ih jedno vrijeme, zanimalo nas je o čemu će ovisiti njihovo zadovoljstvo i produktivnost? Ljudi su bili zadovoljniji i uspješniji. Muškarcima je bilo lakše jer je na žene pao veći teret usklađivanja obiteljskog i poslovnog života. Dvije su se stvari pokazale kao važne. Jedna je koliko ste uspjeli strukturirati radni dan? Ljudi su bili zadovoljniji i uspješni u stupnju koliko su uspjeli napraviti si radno vrijeme i odvojiti ga od privatnog života. Druga stvar, koja je povezana i s burnoutom, je da su bili zadovoljniji i uspješniji u stupnju u kojem su se kod kuće uspijevali psihološki odvojiti od posla, rekao je Galić.

Istaknuo je kako su tijekom pandemije mnogima pukle veze s kolegama s posla te način na koji obavljamo posao.

– Iskustvo rada se jako suzi, odrađujete radne zadatke, ali nemate komponente rada koje su ljudima važne, recimo druženje s kolegama. Kad radite od kuće nemate jasnu povratnu informaciju. Odnos koji imamo prema poslu postao je transakcijski – prodajemo svoj rad za više novca i gledamo kako ćemo bolje proći na tržištu, rekao je Galić.

Nakon pandemije će, istaknuo je, ostati dva trenda. Jedna stvar je online kupovina gdje je Hrvatska dosta zaostajala, a druga je rad od kuće.

– Ne mislim da će biti u punom opsegu, ali fleksibilnost koju rad od kuće pruža je stvar od koje radnici neće lako odustati, rekao je Galić.

– Jedna od stvari na koje će poslodavci biti prisiljeni je upravljanje kvalitetom poslova. Suvremene tehnologije su utjecale na to da su ljudi stalno dostupni. To je loše za radnike, ali i poslodavce. Ljudi koji su kontinuirano dostupni, ne mogu biti dugoročno dobri radnici i to je prepoznato. Ako želite imati kontinuirano visoko motivirane radnike morate paziti da oni ne izgore. Svak posao troši i nosi sa sobom kronični stres. Kako se ljudi od toga oporavljaju – odvajanjem od posla, poručio je.