Connect with us

Hrvatska

Koliko nam je ljudi umrlo s koronom, a koliko od korone? Objavljeni podaci

Objavljeno

5 godina prije

-

Iz Ministarstva zdravstva Indexu su poslali tablicu iz koje je vidljivo koliko je, prema novoj metodologiji, u zadnjih mjesec dana u Hrvatskoj ljudi preminulo s covidom, a koliko od covida.

Naime, u zadnjih mjesec dana počela se koristiti nova metodologija kojom se utvrđuje koji je od dnevno preminulih pacijenata zaraženih koronavirusom preminuo od direktne posljedice zaraze, a koji je preminuo iz drugih razloga, ali je u isto vrijeme bio zaražen koronavirusom.

Iz tablice je očito da je u zadnjih mjesec dana znatno više preminulih od covida nego onih koji su preminuli s covidom. Konkretno, od 10. siječnja do 8. veljače 1081 osoba je preminulo od covida, a njih 386 s covidom.

Što kažu u Ministarstvu zdravstva?

Pojavom omikrona udio osoba preminulih s covida iznosi 25%, odnosno daleko više od udjela koji je bio zabilježen tijekom 2020. i 2021. godine, čime je nužna podjela smrtnih ishoda na smrti sa covidom i smrti od covida, navode u Ministarstvu zdravstva. 

Podatak o broju preminulih u bolnicama u posljednjih 24 sata sa covidom-19 i dalje je potrebno prikazivati radi cjelovite slike utjecaja pandemije na bolnički sustav, ali ne kao pokazatelja smrtnosti od covida, dodaju iz Ministarstva.

To znači da pojavom omikrona ubrajanje ovih smrtnih ishoda u ukupnu covid smrtnost dovodi do neopravdanog odstupanja i iskrivljavanja podataka o smrtnosti od covida, kažu u Beroševom ministarstvu.

“Računica nije tako jednostavna”

Smrtnost tijekom epidemiološkog razdoblja nije tako jednostavna računica da bi se na osnovu jednog parametra vjerno prikazala na rang listi preminulih u Europi ili svijetu. Moramo biti svjesni šireg konteksta i određenih činjenica koje variraju od države do države, navode u ministarstvu, pa dodaju da u Hrvatskoj imamo niz pokazatelja koji uzročno-posljedično utječu na smrtnost naših građana.

Niska procijepljenost

Imamo nisku procijepljenost unatoč tome što je cijepljenje dokazano najefikasnija mjera protiv hospitalizacija, teških oblika bolesti i smrtnih ishoda naših građana. Od zemalja EU samo u Slovačkoj, Rumunjskoj i Bugarskoj manje je osoba završilo primarno cijepljenje nego u Hrvatskoj, navode iz Ministarstva zdravstva.

Starija populacija

Zemlja smo koja ima staru populaciju te smo sedmi po redu od 35 zemalja Europe po udjelu starijih od 65 godina – odnosno oko 20% stanovništva starije je od 65 godina, navode.

Nezdrave životne navike, viša smrtnost i prije epidemije

Imamo visoku prisutnost rizičnih faktora poput prekomjerne težine, pušenja i konzumacije alkohola koji dovode do toga da imamo vrlo visoku prisutnost rizika za smrtnost od korone, stoji u priopćenju.

Prisutnost visokog mortaliteta evidentirana je i prije pojave epidemije i to posebice u bolestima koje su ujedno rizični čimbenici teških oblika covida i stoga smrtnosti od covida, navode

Neusklađeno praćenje smrtnosti između zemalja

Rang-ljestvice mortaliteta na razini svake države imale bi smisla tek onda kada bi sve zemlje imale jednake sustave bilježenja smrtnosti, posebno smrtnosti od covida, tvrde u ministarstvu, pa dodaju da i sam ECDC navodi da su podaci o smrtnim ishodima covida, prema kojima neki uspoređuju zemlje na dnevnoj ili tjednoj razini razini, zapravo preliminarni podaci čime su moguća veća odstupanja u odnosu na različite metodologije između zemalja.

Usporediv način prikupljanja podataka o smrtnosti zasniva se na potvrdama o smrti koje imaju međunarodno propisan medicinski dio koji popunjavaju mrtvozornici prema preciznoj metodologiji Svjetske zdravstvene organizacije, kažu u ministarstvu.

Takve informacije dostupne su samo za godine prije pandemije, primjerice za većinu EU zemalja dostupni su podaci za 2019. godinu uključujući i Hrvatsku, za Njemačku i Dansku dostupni su podaci za 2018., a za Francusku za 2017. godinu, navode u ministarstvu.

“Usporedba smrtnosti među državama nema previše smisla”

Od trenutne smrtnosti, koja ovisi o fazi epidemije, daleko je važnija kumulativna smrtnost od početka epidemije, kažu u Ministarstvu zdravstva, pa dodaju da ttoga usporedba trenutne smrtnosti među različitim državama nema previše smisla.

Po kumulativnoj stopi smrtnosti pojedine zemlje iz okruženja su i u nepovoljnijoj situaciji od Hrvatske, a to su Bugarska, Bosna i Hercegovina, Mađarska, Crna Gora i Češka, kažu u ministarstvu

“Evidentna povezanost visoke smrtnosti i niže procijepljenosti stanovništva”

Broj umrlih u odnosu na broj zaraženih je niži od brojnih zemalja u svijetu te je podjednak s letalitetom za cijelu Europu, kažu u ministarstvu, pa dodaju da, kada se u navedeni omjer uključi i razina procijepljenosti, je evidentna je povezanost visokog letaliteta i niže procijepljenog stanovništva.

Ako se promatraju navedena tri parametra, tada možemo zaključiti da zemlje koje imaju nižu procijepljenost i starije stanovništvo poput Bugarske i Hrvatske, imaju višu ukupnu smrtnost, stoji u priopćenju. Sve ostale zemlje EU koje imaju nižu ukupnu smrtnost od Hrvatske imaju ili manji udio starijeg stanovništva ili viši cjepni obuhvat ili oboje, dodaje se.

Zbog velikih razlika u populacijama, sam broj viška smrtnih slučajeva nije usporediv među različitim zemljama, navode.

“Ne zatvaramo oči pred stvarnošću”

Navedenim argumentima ne zatvaramo oči pred realnošću, tvrde u Beroševom ministarstvu, pa dodaju kako je stvar “upravo suprotna”.

“Suočavamo se s ovim trendom, ali znanstveno utemeljenim činjenicama, ne miješajući kruške i jabuke. Vjerujemo da nam je svima cilj svjedočiti što rjeđim smrtnim ishodima, a to jedino možemo postići utemeljenim razgovorom bez politiziranja i parcijalnih zaključaka koje samo idu na štetu našim građanima”, navodi se u priopćenju Ministarstva zdravstva.

No votes yet.
Please wait...
Povezane teme :
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Nevrijeme stiže u Hrvatsku: Snimljene pijavice, ulice pod vodom, izdana upozorenja

Objavljeno

1 dan prije

-

17. rujna 2026.

By

Tmurnije je na zapadu zemlje, u odnosu na jug i istok. Oblaci se navlače, narednih sati se već očekuje oborina, najprije na sjevernom Jadranu i u Gorskom kotaru gdje mjestimice može biti obilnijih pljuskova s grmljavinom, na što upozorava sustav Meteoalarm Državnog hidrometeorološkog zavoda.

U nastavku četvrtka oborina će se širiti prema središnjoj Hrvatskoj i istoku, sjevernoj Dalmaciji, dok će na jugu ostati većinom suho. Bit će svježije u odnosu na jučer.

Petak će biti nestabilan, s kišom i pljuskovima s grmljavinom, koji mogu lokalno biti izraženiji, prije svega duž Jadrana i uz Jadran.

Za vikend također nestabilno, osobito u subotu, kad će još često biti pljuskova, najviše ujutro. U nedjelju stabilnije, uz tek rijetku oborinu, stoga će biti i toplije.

Za riječku regiju u četvrtak je na snazi narančasto upozorenje Meteoalarma zbog opasnosti od grmljavinskog nevremena.

BUDITE SPREMNI na jača grmljavinska nevremena koja mogu prouzročiti veliku štetu i zaštitite se od munja. Moguća su oštećenja na imovini te na drveću. Moguće su lokalne bujične poplave, olujni udari vjetra i tuča. Mogući su prekidi u aktivnostima na otvorenom te u prometu, navodi DHMZ.

Za gospićku regiju izdano je žuto upozorenje.

BUDITE NA OPREZU i svjesni mogućnosti lokaliziranog poplavljivanja manjeg broja građevina uz lokalni prekid aktivnosti na otvorenom. Očekuju se teški uvjeti za vožnju zbog smanjene vidljivosti te mokrih kolnika, navodi se.

Kiša je već potopila ulice u Poreču, javlja Istramet.

Također su na Facebooku objavili i video razvoja superćelije kod Rovinja u sklopu kojeg su se javile pijavice.

Nastavi čitati

Hrvatska

Alarm u hrvatskom zdravstvu: Nedostaje ginekologa, nalaz papa-testa čeka se i do dva mjeseca

Objavljeno

5 dana prije

-

14. rujna 2026.

By

Pixabay

Hrvatska se suočava sa sve ozbiljnijim nedostatkom ginekologa i citologa

Prema podacima Hrvatske liječničke komore, Hrvatskoj bi trebalo 335 ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, a nedostaje ih 110.

‘U Varaždinskoj županiji, Šibensko-kninskoj i Virovitičko-podravskoj nedostaje gotovo 50 posto ginekologa. Situacija nije bolja niti u velikim gradovima. U Zagrebu nedostaje gotovo 40 posto ginekologa’, upozorila je za HRT Vikica Krolo, zamjenica predsjednika Hrvatske liječničke komore.

Problem bi se mogao dodatno pogoršati jer je 40 posto ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti starije od 60 godina.

Jedan ginekolog ima više od 6500 pacijentica

Koliko su ordinacije opterećene pokazuje primjer ginekologa Tomislava Kulaša iz Doma zdravlja Zagrebačke županije u Dugom Selu. Dnevno pregleda dvadesetak žena, a u njegovoj ordinaciji upisano je više od 6500 pacijentica. Na pregled se čeka oko tri tjedna, a na nalaz papa-testa približno mjesec dana.

U suprotnoj smjeni radi drugi tim, ali liječnik u njemu već je umirovljenik.

Problem nisu samo ginekolozi

Usko grlo nastaje i nakon što je papa-test napravljen jer Hrvatskoj nedostaje citologa koji analiziraju uzorke. U laboratoriju Doma zdravlja Zagreb – Centar u Sigetu obrađuju se papa-testovi za 25 ginekoloških ordinacija iz Zagreba te Zagrebačke i Sisačko-moslavačke županije.

Godišnje kroz laboratorij prođe oko 35.000 uzoraka, odnosno približno 3000 mjesečno. Dnevno se obradi između 60 i 70 nalaza. A na raspolaganju imaju samo tri citologa. Jedna od njih je pred mirovinom, ali joj produžuju ugovor jer zasad ne uspijevaju pronaći zamjenu.

Natječaji postoje, kandidata nema

Problem je izražen u cijeloj Hrvatskoj, a posebno u manjim bolnicama i laboratorijima.

‘Najteže stanje je u manjim bolnicama i manjim citološkim laboratorijima koji su izgubili djelatnike koji su otišli u veće centre ili imaju otvorene natječaje, ali se ljudi na specijalizaciju ne javljaju’, upozorila je predsjednica Hrvatskog društva za kliničku citologiju Dinka Šundov.

Nedostaje i citoskrinera, a broj novih citologa dodatno se smanjuje nakon što su 2015. spojene specijalizacije iz citologije i patologije.

Za pacijentice bi posljedice mogle biti još dulje čekanje ne samo na papa-testove nego i na nalaze biopsija.

Nastavi čitati

Hrvatska

Uskoro nova pravila za najam: Evo što se sve mijenja

Objavljeno

6 dana prije

-

13. rujna 2026.

By

Novi zakon o najmu trebao bi donijeti jasnija pravila i bolje urediti odnose između najmodavaca i najmoprimaca.

“Došlo je vrijeme da se napravi potpuno novi zakon, s novim saznanjima, s novim pokazateljima, u okviru Nacionalnog plana stambene politike. To je osmi zakon i s njime zaključujemo cijeli sustav priuštivog stanovanja“, kazao je Željko Uhlir, državni tajnik u Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine za HRT.

Novim zakonom jasnije će se urediti prava i obveze stranaka te ubrzati postupci u slučaju sporova.

“U njemu uređujemo temeljna pitanja – jasnije prava i obveze, koja moraju biti uravnotežena. Uslijedit će ubrzavanje sudskih postupaka putem solemnizacije i ovršnih klauzula u ugovorima koji će biti obvezni te bolje povezivanje s Poreznom upravom. Bit je da je sve puno jasnije nego u starom zakonu, kazao je.

“Jasnija pravila za iseljenje najmoprimca”

Jedna od važnijih promjena odnosi se na situacije kada treba doći do iseljenja najmoprimca, pri čemu bi se trebali jasno definirati rokovi i postupci.

“Propisuju se jasni rokovi i postupanja, potpuno jasna postupanja. Nema proizvoljnosti. Dakle, svaki korak je propisan – kada dođe do te situacije, kada se kreće u iseljenje, pojašnjava.

Posebno se ističe mogućnost bržeg iseljenja ako najmoprimac ne postupi po opomeni.

“Ovršnost samoga ugovora znači da se bez suda ide putem javnog bilježnika u iseljenje ako dođe do te situacije, a tome prethodi jedan korak – opomena. Ako opomena ne urodi plodom, tek onda ide iseljenje. Iseljenje treba biti ovršno i tada je ono vrlo brzo. Imamo iskustva s državnim stanovima da to funkcionira u našoj državi i ovaj put uvodimo kao obavezni sastavni dio ugovora, apostrofirao je.

“Trošak solemnizacije na najmodavcu”

Tko će snositi trošak obvezne solemnizacije ugovora, jasno je propisano novim zakonom.

“Zakon jasno propisuje da je to obveza najmodavca. Najmodavac koji će svaki mjesec uprihoditi pet do šest puta više od onoga što će jednom platiti za solemnizaciju trebao bi imati interes to učiniti. Možda mnogi nisu ni znali za tu mogućnost, pojašnjava.

Solemnizacija, dodaje, donosi veću sigurnost objema stranama, ali i povezuje ugovore o najmu s Poreznom upravom.

“Kada se dolazi kod javnog bilježnika, on obje stranke upućuje u odredbe ugovora, tako da svima same odredbe postaju jasnije. S druge strane, povećava se sigurnost i jedne i druge strane, a treći element je neposredno povezivanje s Poreznom upravom, kazao je Uhlir.

“Više prijavljenih ugovora o najmu”

Kad je riječ o neprijavljenom najmu, Uhlir smatra da je porez na nekretnine već potaknuo dio vlasnika da svoje ugovore prijave i prijeđu na legalno tržište.

“Apsolutno uređenje tržišta nekretnina vrlo je teško i komplicirano. Ovisi prvenstveno o različitim inspekcijskim službama i djelovanju Porezne uprave, koja je zadužena za ubiranje poreza. Sam porez na nekretnine već je uputio dio onih koji su bili na crnom tržištu da im se više isplati biti legalan, imati ugovor sa svojim najmoprimcem i plaćati redovan porez nego onaj porez koji bi bio na prazan stan, kazao je.

Dodaje da se već bilježi znatan rast broja prijavljenih ugovora o najmu.

“Nekoliko je tu elemenata koji usmjeravaju cijelo tržište nekretnina i mi sada već imamo rezultate da je od 2024., kada su krenule izmjene svih tih zakona, do 2025. povećan broj ugovora o najmu za 75 tisuća u našoj državi, ustvrdio je.

U programu priuštivog stanovanja dosad je povezano 96 stanova s potencijalnim najmoprimcima, a sada slijede potpisivanje ugovora i useljenja.

“U ovom trenutku imamo 96 spajanja stanova s najmoprimcima. Slijede potpisivanja ugovora i useljenja, a neki su već i potpisali ugovore. Tijekom ljeta nismo mogli sve realizirati jer su ljudi bili na godišnjim odmorima. Sada je jesen, svi su tu i procedura će se ubrzati, a tijekom jeseni ponovno ćemo raspisati javni poziv za novi ciklus, zaključio je.

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu