Hrvatska
Ptičja gripa u Hrvatskoj: Prijeti li nestašica mesa peradi?
Na nekoliko lokacija u Hrvatskoj proteklih je tjedana utvrđena ptičja gripa. Kako bi spriječilo širenje te iznimno opasne bolesti Ministarstvo poljoprivrede pozvalo je sve vlasnike peradi da provode stroge preventivne mjere i perad obvezno drže u zatvorenim nastambama. Da je situacija ozbiljna svjedoče i informacije iz susjedne Mađarske – zbog prodora virusa jedna velika klaonica gusaka je zatvorena, a dvjestotinjak ljudi ostalo je bez posla.
Proljeće i jesen je doba selidbi ptica u tople krajeve. Neke vrste poput velikih labudova koje su novinari HRT-a zatekli kod Preloškog jezera nisu prave selice već jednostavno traže nezaleđene površine. No upravo su oni najčešći prijenosnici ptičje gripe.
– Dolaskom hladnijeg zraka sa Sibira ptice vodarice se sele na jug i sa sobom nose virus, one su prirodni rezervoari bolesti, u kontaktu s domaćom peradi prenose zaraznu bolest, virus, i tako naša perad obolijeva, objasnio je veterinar Boris Galinec.
Još je našim poljoprivrednicima u lošem sjećanju zima 2017. godine kad je zbog pojave te bolesti perad morala biti u zatvorenome. Negodovali su poljoprivrednici ali su naredbu – poštivali.
– Tu su kokoši, za sad sam ih zatvorio jer ne smiju biti vani. No problem je u tome da samo hranu koju tu dobe i onda nesu manje jaja, rekao je Vladimir iz Tužnog koje su posljedice zatvaranja kokoši.
– To je jedna od mjera koja se poduzima da se spriječi širenje pojava bolesti na nekim područjima. Bit je svega toga da životinje ne dođu u kontakt, naša domaća perad sa divljim pticama. Rezervoar zaraznih bolesti su močvarice i divlje patke, rekao je u zimu 2017. godine veterinarski inspektor Krunoslav Kovačić.
Slike koje su tada dolazile iz Križnice i okolice Zagreba prestrašile su proizvođače, no nažalost – ponavljaju se i danas. Visoko patogena influenca ptica pojavila se u Sisačko-moslavačkoj, Splitsko-dalmatinskoj i Međimurskoj županiji.
Ptičja je gripa tako nedavno potvrđena kod uginulog labuda na Dravi u Međimurju. Odmah su provedene stroge biosigurnosne mjere da ne bi došlo do doticaja domaće peradi s divljim pticama.
Obiteljska gospodarstva ništa ne prepuštaju slučaju. Orehovci na šest farmi u Velikom Bukovcu imaju stotinjak tisuća komada peradi – odmah su sve zatvorili, uz strogu kontrolu.
– Mi već unatrag tri tjedna do mjesec dana svu perad koju smo držali vani na otvorenom, zatvorili smo u objekte i oni nemaju pristup vanjskoj ispaši, istaknuo je Juraj Orehovec iz Velikog Bukovca.
No u naselju Staro Pračno u Sisačko-moslavačkoj županiji perad je usmrćena – sve kako bi se zaustavilo širenje virusa.
– Vidjeli smo i sami da se perad na mjestu gdje se bolest pojavila usmrćuje, to je radijus oko 3 kilometara. Perad mora biti u zatvorenom, bez ikakvog doticaja s divljim pticama, svi koji idu u ta područja moraju imati maske, dezinfekciju, naglasio je Inoslav Brkić, ravnatelj Zavoda za javno Zdravstvo Sisačko-moslavačke županije.
Stoga ne začuđuje zabrinutost proizvođača. Proboj virusa u farme bio bi za njih – koban.
– Po zakonu se suzbija jedino klanjem peradi, nema liječenja, vrlo se lako širi s gospodarstva na gospodarstvo i uzrokuje velike štete, navodi veterinar Boris Galinec.
0 seconds of 4 minutes, 4 secondsVolume 0%
A varaždinsko gospodarstvo uvelike ovisi o proizvodnji hrane i peradarstvu. Iz Vindije nam šalju priopćenje u kojem ističu da poštuju sve preventivne mjere. Sama proizvodnja se odvija u zatvorenim objektima, gdje je u potpunosti onemogućen ulaz pticama, a cijele farme su štićene zaštitnim ogradama, dezinfekcijskim barijerama, s obavezom korištenja zaštitne odjeće i obuće za sve zaposlenike, ističu u Vindiji.
Na pitanje misli li da će se tržište uzdrmati jer pandemija traje, a sad još i ova ptičja gripa Juraj Orehovec iz Velikog Bukovca smatra da će Božić definitivno biti malo poremećen.
– Bit će manje pataka, vidjet ćemo kako će se odraziti na tržištu, vjerojatno i na cijenu, ali bit će dovoljnih količina za Božić, rekao je.
Iz ministarstva poljoprivrede kažu da panike nema, ali opez i kontrole su nužni.
– Stroge su mjere kontrole na ugroženom području, najprije u krugu od tri kilometara, zatim i na dodatnom od 10 kilometara, kontrole su svakodnevne, klinički pregledi se vrše, izjavila je ministrica poljoprivrede Marija Vučković.
Srećom, za sada novih utvrđenih slučajeva ptičje gripe nema.
Hrvatska
Nevrijeme stiže u Hrvatsku: Snimljene pijavice, ulice pod vodom, izdana upozorenja
Tmurnije je na zapadu zemlje, u odnosu na jug i istok. Oblaci se navlače, narednih sati se već očekuje oborina, najprije na sjevernom Jadranu i u Gorskom kotaru gdje mjestimice može biti obilnijih pljuskova s grmljavinom, na što upozorava sustav Meteoalarm Državnog hidrometeorološkog zavoda.
U nastavku četvrtka oborina će se širiti prema središnjoj Hrvatskoj i istoku, sjevernoj Dalmaciji, dok će na jugu ostati većinom suho. Bit će svježije u odnosu na jučer.
Petak će biti nestabilan, s kišom i pljuskovima s grmljavinom, koji mogu lokalno biti izraženiji, prije svega duž Jadrana i uz Jadran.
Za vikend također nestabilno, osobito u subotu, kad će još često biti pljuskova, najviše ujutro. U nedjelju stabilnije, uz tek rijetku oborinu, stoga će biti i toplije.
Za riječku regiju u četvrtak je na snazi narančasto upozorenje Meteoalarma zbog opasnosti od grmljavinskog nevremena.
BUDITE SPREMNI na jača grmljavinska nevremena koja mogu prouzročiti veliku štetu i zaštitite se od munja. Moguća su oštećenja na imovini te na drveću. Moguće su lokalne bujične poplave, olujni udari vjetra i tuča. Mogući su prekidi u aktivnostima na otvorenom te u prometu, navodi DHMZ.
Za gospićku regiju izdano je žuto upozorenje.
BUDITE NA OPREZU i svjesni mogućnosti lokaliziranog poplavljivanja manjeg broja građevina uz lokalni prekid aktivnosti na otvorenom. Očekuju se teški uvjeti za vožnju zbog smanjene vidljivosti te mokrih kolnika, navodi se.
Kiša je već potopila ulice u Poreču, javlja Istramet.
Također su na Facebooku objavili i video razvoja superćelije kod Rovinja u sklopu kojeg su se javile pijavice.
Hrvatska
Alarm u hrvatskom zdravstvu: Nedostaje ginekologa, nalaz papa-testa čeka se i do dva mjeseca
Hrvatska se suočava sa sve ozbiljnijim nedostatkom ginekologa i citologa
Prema podacima Hrvatske liječničke komore, Hrvatskoj bi trebalo 335 ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, a nedostaje ih 110.
‘U Varaždinskoj županiji, Šibensko-kninskoj i Virovitičko-podravskoj nedostaje gotovo 50 posto ginekologa. Situacija nije bolja niti u velikim gradovima. U Zagrebu nedostaje gotovo 40 posto ginekologa’, upozorila je za HRT Vikica Krolo, zamjenica predsjednika Hrvatske liječničke komore.
Problem bi se mogao dodatno pogoršati jer je 40 posto ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti starije od 60 godina.
Jedan ginekolog ima više od 6500 pacijentica
Koliko su ordinacije opterećene pokazuje primjer ginekologa Tomislava Kulaša iz Doma zdravlja Zagrebačke županije u Dugom Selu. Dnevno pregleda dvadesetak žena, a u njegovoj ordinaciji upisano je više od 6500 pacijentica. Na pregled se čeka oko tri tjedna, a na nalaz papa-testa približno mjesec dana.
U suprotnoj smjeni radi drugi tim, ali liječnik u njemu već je umirovljenik.
Problem nisu samo ginekolozi
Usko grlo nastaje i nakon što je papa-test napravljen jer Hrvatskoj nedostaje citologa koji analiziraju uzorke. U laboratoriju Doma zdravlja Zagreb – Centar u Sigetu obrađuju se papa-testovi za 25 ginekoloških ordinacija iz Zagreba te Zagrebačke i Sisačko-moslavačke županije.
Godišnje kroz laboratorij prođe oko 35.000 uzoraka, odnosno približno 3000 mjesečno. Dnevno se obradi između 60 i 70 nalaza. A na raspolaganju imaju samo tri citologa. Jedna od njih je pred mirovinom, ali joj produžuju ugovor jer zasad ne uspijevaju pronaći zamjenu.
Natječaji postoje, kandidata nema
Problem je izražen u cijeloj Hrvatskoj, a posebno u manjim bolnicama i laboratorijima.
‘Najteže stanje je u manjim bolnicama i manjim citološkim laboratorijima koji su izgubili djelatnike koji su otišli u veće centre ili imaju otvorene natječaje, ali se ljudi na specijalizaciju ne javljaju’, upozorila je predsjednica Hrvatskog društva za kliničku citologiju Dinka Šundov.
Nedostaje i citoskrinera, a broj novih citologa dodatno se smanjuje nakon što su 2015. spojene specijalizacije iz citologije i patologije.
Za pacijentice bi posljedice mogle biti još dulje čekanje ne samo na papa-testove nego i na nalaze biopsija.
Hrvatska
Uskoro nova pravila za najam: Evo što se sve mijenja
Novi zakon o najmu trebao bi donijeti jasnija pravila i bolje urediti odnose između najmodavaca i najmoprimaca.
“Došlo je vrijeme da se napravi potpuno novi zakon, s novim saznanjima, s novim pokazateljima, u okviru Nacionalnog plana stambene politike. To je osmi zakon i s njime zaključujemo cijeli sustav priuštivog stanovanja“, kazao je Željko Uhlir, državni tajnik u Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine za HRT.
Novim zakonom jasnije će se urediti prava i obveze stranaka te ubrzati postupci u slučaju sporova.
“U njemu uređujemo temeljna pitanja – jasnije prava i obveze, koja moraju biti uravnotežena. Uslijedit će ubrzavanje sudskih postupaka putem solemnizacije i ovršnih klauzula u ugovorima koji će biti obvezni te bolje povezivanje s Poreznom upravom. Bit je da je sve puno jasnije nego u starom zakonu, kazao je.
“Jasnija pravila za iseljenje najmoprimca”
Jedna od važnijih promjena odnosi se na situacije kada treba doći do iseljenja najmoprimca, pri čemu bi se trebali jasno definirati rokovi i postupci.
“Propisuju se jasni rokovi i postupanja, potpuno jasna postupanja. Nema proizvoljnosti. Dakle, svaki korak je propisan – kada dođe do te situacije, kada se kreće u iseljenje, pojašnjava.
Posebno se ističe mogućnost bržeg iseljenja ako najmoprimac ne postupi po opomeni.
“Ovršnost samoga ugovora znači da se bez suda ide putem javnog bilježnika u iseljenje ako dođe do te situacije, a tome prethodi jedan korak – opomena. Ako opomena ne urodi plodom, tek onda ide iseljenje. Iseljenje treba biti ovršno i tada je ono vrlo brzo. Imamo iskustva s državnim stanovima da to funkcionira u našoj državi i ovaj put uvodimo kao obavezni sastavni dio ugovora, apostrofirao je.
“Trošak solemnizacije na najmodavcu”
Tko će snositi trošak obvezne solemnizacije ugovora, jasno je propisano novim zakonom.
“Zakon jasno propisuje da je to obveza najmodavca. Najmodavac koji će svaki mjesec uprihoditi pet do šest puta više od onoga što će jednom platiti za solemnizaciju trebao bi imati interes to učiniti. Možda mnogi nisu ni znali za tu mogućnost, pojašnjava.
Solemnizacija, dodaje, donosi veću sigurnost objema stranama, ali i povezuje ugovore o najmu s Poreznom upravom.
“Kada se dolazi kod javnog bilježnika, on obje stranke upućuje u odredbe ugovora, tako da svima same odredbe postaju jasnije. S druge strane, povećava se sigurnost i jedne i druge strane, a treći element je neposredno povezivanje s Poreznom upravom, kazao je Uhlir.
“Više prijavljenih ugovora o najmu”
Kad je riječ o neprijavljenom najmu, Uhlir smatra da je porez na nekretnine već potaknuo dio vlasnika da svoje ugovore prijave i prijeđu na legalno tržište.
“Apsolutno uređenje tržišta nekretnina vrlo je teško i komplicirano. Ovisi prvenstveno o različitim inspekcijskim službama i djelovanju Porezne uprave, koja je zadužena za ubiranje poreza. Sam porez na nekretnine već je uputio dio onih koji su bili na crnom tržištu da im se više isplati biti legalan, imati ugovor sa svojim najmoprimcem i plaćati redovan porez nego onaj porez koji bi bio na prazan stan, kazao je.
Dodaje da se već bilježi znatan rast broja prijavljenih ugovora o najmu.
“Nekoliko je tu elemenata koji usmjeravaju cijelo tržište nekretnina i mi sada već imamo rezultate da je od 2024., kada su krenule izmjene svih tih zakona, do 2025. povećan broj ugovora o najmu za 75 tisuća u našoj državi, ustvrdio je.
U programu priuštivog stanovanja dosad je povezano 96 stanova s potencijalnim najmoprimcima, a sada slijede potpisivanje ugovora i useljenja.
“U ovom trenutku imamo 96 spajanja stanova s najmoprimcima. Slijede potpisivanja ugovora i useljenja, a neki su već i potpisali ugovore. Tijekom ljeta nismo mogli sve realizirati jer su ljudi bili na godišnjim odmorima. Sada je jesen, svi su tu i procedura će se ubrzati, a tijekom jeseni ponovno ćemo raspisati javni poziv za novi ciklus, zaključio je.




