Connect with us

Hrvatska

Ptičja gripa u Hrvatskoj: Prijeti li nestašica mesa peradi?

Objavljeno

-

Na nekoliko lokacija u Hrvatskoj proteklih je tjedana utvrđena ptičja gripa. Kako bi spriječilo širenje te iznimno opasne bolesti Ministarstvo poljoprivrede pozvalo je sve vlasnike peradi da provode stroge preventivne mjere i perad obvezno drže u zatvorenim nastambama. Da je situacija ozbiljna svjedoče i informacije iz susjedne Mađarske – zbog prodora virusa jedna velika klaonica gusaka je zatvorena, a dvjestotinjak ljudi ostalo je bez posla. 

Proljeće i jesen je doba selidbi ptica u tople krajeve. Neke vrste poput velikih labudova koje su novinari HRT-a zatekli kod Preloškog jezera nisu prave selice već jednostavno traže nezaleđene površine. No upravo su oni najčešći prijenosnici ptičje gripe.

– Dolaskom hladnijeg zraka sa Sibira ptice vodarice se sele na jug i sa sobom nose virus, one su prirodni rezervoari bolesti, u kontaktu s domaćom peradi prenose zaraznu bolest, virus, i tako naša perad obolijeva, objasnio je veterinar Boris Galinec.

Još je našim poljoprivrednicima u lošem sjećanju zima 2017. godine kad je zbog pojave te bolesti perad morala biti u zatvorenome. Negodovali su poljoprivrednici ali su naredbu – poštivali.

– Tu su kokoši, za sad sam ih zatvorio jer ne smiju biti vani. No problem je u tome da samo hranu koju tu dobe i  onda nesu manje jaja, rekao je Vladimir iz Tužnog koje su posljedice zatvaranja kokoši.

– To je jedna od mjera koja se poduzima da se spriječi širenje pojava bolesti na nekim područjima. Bit je svega toga da životinje ne dođu u kontakt, naša domaća perad sa divljim pticama. Rezervoar zaraznih bolesti su močvarice i divlje patke, rekao je u zimu 2017. godine veterinarski inspektor Krunoslav Kovačić.

Slike koje su tada dolazile iz Križnice i okolice Zagreba prestrašile su proizvođače, no nažalost – ponavljaju se i danas. Visoko patogena influenca ptica pojavila se u Sisačko-moslavačkoj, Splitsko-dalmatinskoj i Međimurskoj županiji.

Ptičja je gripa tako nedavno potvrđena kod uginulog labuda na Dravi u Međimurju. Odmah su provedene stroge biosigurnosne mjere da ne bi došlo do doticaja domaće peradi s divljim pticama.

Obiteljska gospodarstva ništa ne prepuštaju slučaju. Orehovci na šest farmi u Velikom Bukovcu imaju stotinjak tisuća komada peradi – odmah su sve zatvorili, uz strogu kontrolu.

– Mi već unatrag tri tjedna do mjesec dana svu perad koju smo držali vani na otvorenom, zatvorili smo u objekte i oni nemaju pristup vanjskoj ispaši, istaknuo je Juraj Orehovec iz Velikog Bukovca.

No u naselju Staro Pračno u Sisačko-moslavačkoj županiji perad je usmrćena – sve kako bi se zaustavilo širenje virusa.

– Vidjeli smo i sami da se perad na mjestu gdje se bolest pojavila usmrćuje, to je radijus oko 3 kilometara. Perad mora biti u zatvorenom, bez ikakvog doticaja s divljim pticama, svi koji idu u ta područja moraju imati maske, dezinfekciju, naglasio je Inoslav Brkić, ravnatelj Zavoda za javno Zdravstvo Sisačko-moslavačke županije.

Stoga ne začuđuje zabrinutost proizvođača. Proboj virusa u farme bio bi za njih – koban.

– Po zakonu se suzbija jedino klanjem peradi, nema liječenja, vrlo se lako širi s gospodarstva na gospodarstvo i uzrokuje velike štete, navodi veterinar Boris Galinec.
0 seconds of 4 minutes, 4 secondsVolume 0% 

A varaždinsko gospodarstvo uvelike ovisi o proizvodnji hrane i peradarstvu. Iz Vindije nam šalju priopćenje u kojem ističu da poštuju sve preventivne mjere. Sama proizvodnja se odvija u zatvorenim objektima, gdje je u potpunosti onemogućen ulaz pticama, a cijele farme su štićene zaštitnim ogradama, dezinfekcijskim barijerama, s obavezom korištenja zaštitne odjeće i obuće za sve zaposlenike, ističu u Vindiji.

Na pitanje misli li da će se tržište uzdrmati jer pandemija traje, a sad još i ova ptičja gripa Juraj Orehovec iz Velikog Bukovca smatra da će Božić definitivno biti malo poremećen.

– Bit će manje pataka, vidjet ćemo kako će se odraziti na tržištu, vjerojatno i na cijenu, ali bit će dovoljnih količina za Božić, rekao je.

Iz ministarstva poljoprivrede kažu da panike nema, ali opez i kontrole su nužni.

– Stroge su mjere kontrole na ugroženom području, najprije u krugu od tri kilometara, zatim i na dodatnom od 10 kilometara, kontrole su svakodnevne, klinički pregledi se vrše, izjavila je ministrica poljoprivrede Marija Vučković.

Srećom, za sada novih utvrđenih slučajeva ptičje gripe nema.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Ovo su najtraženija zanimanja u Hrvatskoj za SSS i za VSS…

Objavljeno

-

By

Hrvatska je posljednjih godina suočena s velikim manjkom radne snage. Stanovništva je sve manje i sve je starije, posljedice odljeva radne snage u inozmestvo snažno se osjećaju na tržištu rada, a nastale rupe dijelom popunjava uvozna radna snaga, sve više iz dalekih aziskih zemalja.

Naspram suficitarnih zanimanja o kojima smo pisali ovih dana, onih deficitarnih mnogo je više.

Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ) svake godine provodi analizu i objavljuje Preporuke za obrazovnu upisnu politiku i politiku stipendiranja predlažući, prije upisa u prve razrede srednjih škola i na fakultete, u kojim obrazovnim programima bi trebalo povećati, odnosno smanjiti broj upisanih učenika i studenata.

HZZ: Popis je iz godine u godinu sličan

U HZZ-u nam kažu da je popis iz godine u godinu sličan, bez nekih značajnih odstupanja i što se tiče deficitarnih kao i suficitarnih zanimanja.

“S obzirom da se analize rade na lokalnoj razini, teško je generalizirati na razini Republike Hrvatske, no postoje određena zanimanja koja su deficitarna i na kontinentu i na obali”, napominju nam u HZZ-u.

Što se tiče srednje stručne razine, najdeficitarnija su zanimanja u graditeljstvu, prerađivačkoj industriji, zdravstvu, djelatnosti popravaka motornih vozila, djelatnosti pripreme i usluživanja hrane te prijevozu i distribuciji.

Ovo su najtraženija zanimanja?

Najdeficitarnija, odnosno najtraženija zanimanja srednje stručne razine su:

zidari

fasaderi

krovopokrivači

vodoinstalateri

električari

podopolagači

automehaničari

automehatroničari

autolakireri

bravari

tokari

strojobravari

mesari

pekari

slastičari

kuhari

konobari

medicinske sestre

medicinski tehničari

laboratorijski tehničari

vozači lakih i teških dostavnih vozila

vozači autobusa

vozači vozila hitnih službi

U rangu visokoobrazovanih, odnosno zanimanja za koje je potrebna viša i visoka stručna sprema, u HZZ-u kažu da se trenutno najviše traže stručnjaci za matematiku, fiziku, elektrotehniku, strojarstvo, građevinu, medicinu, farmaciju, logopediju i rehabilitaciju.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Važna obavijest za umirovljenike: Mirovine stižu nešto kasnije

Objavljeno

-

By

Hrvatska poštanska banka poslala je obavijest svojim korisnicima vezanu uz isplatu mirovina.

“Obavještavamo vas da će Hrvatska poštanska banka, iznimno zbog tehničkih prilagodba u sustavu slijedom pripajanja Nove hrvatske banke, redovna mirovinska primanja umjesto 1. lipnja korisnicima isplatiti 4. lipnja 2024. godine. Od srpnja 2024. Banka nastavlja isplaćivati redovna mirovinska primanja prvog dana u mjesecu. Zahvaljujemo vam na povjerenju i razumijevanju”, napisali su u obavijesti.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

USUSRET UPISIMA U SREDNJE ŠKOLE / Dok mnogi ne mogu doći do radnika, u ovim zanimanjima ih je – previše…

Objavljeno

-

By

U vrijeme upisne groznice osnovnoškolaca i maturanata srednjih škola opet se postavlja pitanje viškova kadrova u Hrvatskoj (da, ima i toga)

Za manje od dva tjedna, 27. svibnja, počet će prijave u Nacionalni informacijski sustav prijava i upisa u prve razrede srednje škole. Škole će natječaj za upis raspisati i objaviti najkasnije do 20. lipnja, a konačne ljestvice poretka bit će objavljene 10. srpnja. Ove godine planirano je 48.135 upisnih mjesta.

Prijave za upis na fakultete započele su 1. veljače, a 29. travnja objavljene su orijentacijske rang-liste za upise. Studije je moguće prijavljivati do 17. srpnja kada će biti objavljene i konačne rang-liste upisa.

U vrijeme upisne groznice osnovnoškolaca i maturanata srednjih škola opet se postavlja pitanje viškova kadrova u Hrvatskoj (da, ima i toga) te preporuka za smanjenje upisnih kvota u obrazovne programe u kojima se učenici školuju i studenti obrazuju za zvanja i zanimanja koja su suficitarna.

“Kada govorimo o zanimanjima koja su suficitarna, preporučili bismo budućim studentima smanjiti interes za studije filozofije, povijesti umjetnosti, komparativne književnosti i dizajna. A od srednjoškolskih programa, preporučili bismo smanjiti obrazovne programe za fotografa, ekonomiste, modne tehničare, grafičke dizajnere…”, rekli su nam u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje (HZZ) na pitanje kojih zvanja i zanimanja Hrvatska ima viška.

Preporuke HZZ-a za smanjenjem upisnih kvota za pojedina zanimanja

HZZ svake godine objavljuje Preporuke za obrazovnu upisnu politiku i politiku stipendiranja, a na temelju praćenja, analize i predviđanja potreba tržišta rada za pojedinim zvanjima. Te se preporuke ne odnose samo na upis, već i na stipendiranje učenika i studenata. No, budući da potrebe tržišta rada nisu iste u svim krajevima Hrvatske, HZZ svoje analize provodi regionalno i lokalno, a isto tako objavljuje i preporuke. Izdvojili smo HZZ-ove preporuke za smanjenjem upisnih kvota na područjima četiri županije s najviše stanovnika te Gradu Zagrebu. Tamo živi više od polovice stanovništva Hrvatske pa podaci o suficitarnim zvanjima i zanimanjima na tim područjima uvelike održavaju i stanje u cijeloj Hrvatskoj .

Grad Zagreb i Zagrebačka Županija

Trogodišnji i četverogoodišnji srednjoškolski program

Fotografi

Ekonomisti

Grafički urednici-dizajneri

Tehničari za logistiku i špediciju

Modni tehničari

Hotelijersko-turistički tehničari

Veterinarski tehničari

Prehrambeni tehničari

Tehničari cestovnog prometa

Stručni studij

Fizioterapija

Poslovna ekonomija

Ekonomija poduzetništva

Sveučilišni studij

Dizajn

Grafička tehnologija (smjer: Dizajn grafičkih proizvoda)

Povijest umjetnosti

Komparativna književnost

Filozofija

Novinarstvo

Tekstilni i modni dizajn (smjerovi: Modni dizajn i Dizajn tekstila)

Komunikologija

Politologija

Etnologija i kulturna antropologija

Kineziologija

Sociologija

Agroekologija

Ekonomija

Poslovna ekonomija

Split i Splitsko-dalmatinska županija

Četverogodišnji srednjoškolski program

Ekonomisti

Hotelijersko-turistički tehničari

Komercijalisti

Poslovni tajnici

Tehničari za logistiku i špediciju

Tehničari za poštanske i financijske usluge

Upravni referenti

Stručni studij

Kineziologija

Management malog poduzeća

Management trgovine i turizma

Međunarodni management u hotelijerstvu i turizmu

Sportski management

Turističko poslovanje

Upravni studij

Sveučilišni studij

Biologija i tehnologija mora

Forenzika

Industrijsko inženjerstvo

Kemija

Kemijska tehnologija (smjer: Kemijsko inženjerstvo)

Kineziologija

Pomorski management

Poslovna ekonomija

Povijest (dvopredmetni)

Pravo

Talijanski jezik i književnost (dvopredmetni)

Rijeka i Primorsko-goranska županija

Četverogodišnji srednjoškolski program

Ekonomisti

Upravni referenti

Stručni studij

Upravni studij

Sveučilišni studij

Poslovna ekonomija u turizmu i ugostiteljstvu

Poslovna ekonomija (smjerovi: Financije i računovodstvo, Poduzetništvo, Marketing)

Pravo

Logistika i menadžment u pomorstvu i prometu

Osijek i osječko-baranjska županija

Trogodišnji srednjoškolski program

Prodavači

Fotografi

Cvjećari

Frizeri

Četverogodišnji ili petogodišnji srednjoškolski program

Upravni referenti

Ekonomisti

Komercijalisti

Agrotehničari

Poljoprivredni tehničari fitofarmaceuti

Farmaceutski tehničari

Građevinski tehničari

Arhitektonski tehničari

Tehničari geodezije i geoinformatike

Ekološki tehničari

Agroturistički tehničari

Poslovni tajnici

Fizioterapeutski tehničari

Dentalni tehničari

Likovni umjetnici i dizajneri

Grafički urednici-dizajneri

Grafički tehničari pripreme

Grafički tehničari dorade i tiska

Zdravstveno-laboratorijski tehničari

Kozmetičari

Stručni studij

Računovodstvo

Ekonomija i poslovna ekonomija

Fizioterapija

Upravni studij

Javna uprava

Bilinogojstvo

Agroekonomika

Građevinarstvo (opći smjer)

Sveučilišni studij

Pravo

Ekonomija i poslovna ekonomija

Kultura, mediji i menadžment

Hrvatski jezik i književnost (dvopredmetni)

Informatologija ili Informacijske i komunikacijske znanosti

Filozofija i hrvatski jezik i književnost

Filozofsko-teološki studij

Fizioterapija

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu