Hrvatska
Letica: “Polariziramo se na cijepljene i necijepljene, bit će još gore”
Širom Europske unije bukte nasilni prosvjedi protiv mjera i COVID potvrda. Nizozemska, Belgija i Francuska prednjače u nasilnim prosvjedima gdje ima ranjenih građana i policajaca. Javno se protivilo protiv mjera u Italiji ali i Hrvatskoj gdje su izljeve bijesa na svojoj koži osjetili novinari. Što nas čeka idućih dana i mjeseci kada je riječ o korona krizi koja bi prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije mogla odnijeti pola milijuna života unatoč cjepivu? COVID je postalo sigurnosno pitanje na izmaku 2021 godine posebno u Europi.
“Mi se sada polariziramo na one koji su za cijepljenje i na one koji su protiv cijepljenja, na one koji su za potvrde i na one koji su protiv potvrda. Mislim da će to kako vrijeme ide još više se intenzivirati i mislim da bi političke vlasti trebale voditi računa o tome i da bi nekim svojim mjerama tu situaciju trebale pokušati ublažiti.” – Ante Letica
Korona i sve takve pandemije odmah u početku su sigurnosno pitanje, jer je zdravlje pučanstva jedna od temeljnih odrednica nacionalne sigurnosti i treba se voditi računa o zdravlju pučanstva, jer je ono temelj svake države pa tako i onog segmenta koji se zove nacionalna sigurnost, rekao je u Studiju 4 Ante Letica, izvršni direktor Instituta za istraživanje hibridnih ratova.
Kako procjenjuje prosvjede u Zagrebu na kojima se okupilo između 10 000 i 15 000 ljudi, kaže da se zalaže za to da su mirni prosjedi jedna demokratska stečevina i kad se organiziraju na zakonom predviđen način da su potrebni i kako nema ništa protiv toga.
– Međutim, problem je kad se u takvim mirnim prosvjedima dolazi u pitanje sigurnost i prosvjednika i građana i imovine i mirna i sigurnost građana jer se među prosvjednike uvijek uvuku pojedinci ili grupe koji taj prosvjed pokušavaju iskoristiti za neke svoje ciljeve koji baš nemaju baš puno veze s tim, a idu prema tom jednom nasilnom ugrožavanju sigurnosti građana i imovine.
Na pitanje o napadu na novinare kaže da je problem kada ljudi koji se deklarativno zalažu za neke slobode napadaju one koji su lučonoše tih sloboda, to su mediji i novinari. Unatoč tome što postoji nezadovoljstvo radom određenih medija i novinara. To nije razlog da se novinare fizički i verbalno napada i samim time se dovode u pitanje i osnovne teme s tog prosjeda, navodi Letica.
Prosvjed nije bio prijavljen, ali je policija znala za njega
Je li trebalo ranije zaustaviti autobuse s prosvjednicima koji su se kretali prema metropoli i koji nose hrvatsku zastavu i pjevaju domoljubne pjesme, Letica kaže da je hrvatska policija postupila pametno i dobro i sukladno svojim procjenama postojećeg stanja i razvoja situacija.
– S lipoga možete uvijek prijeći na grubo, ali s grubog teško možete prijeći na lipo, odnosno uvijek ima vremena za zakonsku primjenu sredstava prisile odnosno onoga svega zašto slijedi u smislu razbijanja demonstracija i prosvjeda. Međutim, to je dvosjekli mač jer onda i s druge strane imate reakciju, imate paljevine, nerede, napade na policiju, napade na imovinu, ljude itd. Mislim da je policija dobro reagirala što nije išla na represivnije zahvate.
Što se tiče organizatora, ističe da koliko vidi preko medija organizatori su se sami prijavili i ono što je bitno da se potpuno slažem s kolegama iz policije da je tu prekršeno nekoliko zakonskih odredbi u smislu neprijavljivanja skupa, nije odobren, nije bilo redarske službe, upotrebljavala su se pirotehnička sredstva, bili su napadi na novinare. Mislim da, dodaje, policija ima i tehničke i zakonske ovlasti da to riješi i da sukladno zakonskim ovlastima poduzme krajnje mjere.
Prosvjedi u Europi
Nažalost upozoravali smo da ovaj način života s covidom i uz covid kod ljudi stvara određeno nezadovoljstvo, anksioznost, frustracije, a i sama situacija je takva da iz ljudi izvlači ono najgore. Meni je drago da u Zagrebu nije bilo takvih situacija, a u zapadnoj Europi je to bila sila na silu.
– Sve situacije kao što je korona vode do određene polarizacije, mi se sada polariziramo na one koji su za cijepljenje i na one koji su protiv cijepljenja, na one koji su za potvrde i na one koji su protiv potvrda. Mislim da će to kako vrijeme ide još više se intenzivirati i mislim da bi političke vlasti trebale voditi računa o tome i da bi nekim svojim mjerama tu situaciju trebale pokušati ublažiti. Možda osvježenje Stožera, možda neke nove mjere, neki novi način donošenja mjere, ne volim komentirati politiku, kaže. Obavještajna zajednica je znala da će doći do okupljanja, jedino je problem broja ljudi i načina kako je taj prosvjed trebao završiti, sve se zna i bez uplitanja obavještajne zajednice.
Hibridni rat i fake news
Što se tiče hibridnog ratovanja može biti i taj dio, međutim, smatram da je to više rat nekim fake newsom kojim ljudi pokušavaju dobiti neke političke poene među svojom grupom. Iako je Hrvatska i ovaj dio svijeta posebno ovaj dio svijeta, izložen hibridnom djelovanju određenih zemalja, rekao je.
Hrvatska
Nevrijeme stiže u Hrvatsku: Snimljene pijavice, ulice pod vodom, izdana upozorenja
Tmurnije je na zapadu zemlje, u odnosu na jug i istok. Oblaci se navlače, narednih sati se već očekuje oborina, najprije na sjevernom Jadranu i u Gorskom kotaru gdje mjestimice može biti obilnijih pljuskova s grmljavinom, na što upozorava sustav Meteoalarm Državnog hidrometeorološkog zavoda.
U nastavku četvrtka oborina će se širiti prema središnjoj Hrvatskoj i istoku, sjevernoj Dalmaciji, dok će na jugu ostati većinom suho. Bit će svježije u odnosu na jučer.
Petak će biti nestabilan, s kišom i pljuskovima s grmljavinom, koji mogu lokalno biti izraženiji, prije svega duž Jadrana i uz Jadran.
Za vikend također nestabilno, osobito u subotu, kad će još često biti pljuskova, najviše ujutro. U nedjelju stabilnije, uz tek rijetku oborinu, stoga će biti i toplije.
Za riječku regiju u četvrtak je na snazi narančasto upozorenje Meteoalarma zbog opasnosti od grmljavinskog nevremena.
BUDITE SPREMNI na jača grmljavinska nevremena koja mogu prouzročiti veliku štetu i zaštitite se od munja. Moguća su oštećenja na imovini te na drveću. Moguće su lokalne bujične poplave, olujni udari vjetra i tuča. Mogući su prekidi u aktivnostima na otvorenom te u prometu, navodi DHMZ.
Za gospićku regiju izdano je žuto upozorenje.
BUDITE NA OPREZU i svjesni mogućnosti lokaliziranog poplavljivanja manjeg broja građevina uz lokalni prekid aktivnosti na otvorenom. Očekuju se teški uvjeti za vožnju zbog smanjene vidljivosti te mokrih kolnika, navodi se.
Kiša je već potopila ulice u Poreču, javlja Istramet.
Također su na Facebooku objavili i video razvoja superćelije kod Rovinja u sklopu kojeg su se javile pijavice.
Hrvatska
Alarm u hrvatskom zdravstvu: Nedostaje ginekologa, nalaz papa-testa čeka se i do dva mjeseca
Hrvatska se suočava sa sve ozbiljnijim nedostatkom ginekologa i citologa
Prema podacima Hrvatske liječničke komore, Hrvatskoj bi trebalo 335 ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, a nedostaje ih 110.
‘U Varaždinskoj županiji, Šibensko-kninskoj i Virovitičko-podravskoj nedostaje gotovo 50 posto ginekologa. Situacija nije bolja niti u velikim gradovima. U Zagrebu nedostaje gotovo 40 posto ginekologa’, upozorila je za HRT Vikica Krolo, zamjenica predsjednika Hrvatske liječničke komore.
Problem bi se mogao dodatno pogoršati jer je 40 posto ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti starije od 60 godina.
Jedan ginekolog ima više od 6500 pacijentica
Koliko su ordinacije opterećene pokazuje primjer ginekologa Tomislava Kulaša iz Doma zdravlja Zagrebačke županije u Dugom Selu. Dnevno pregleda dvadesetak žena, a u njegovoj ordinaciji upisano je više od 6500 pacijentica. Na pregled se čeka oko tri tjedna, a na nalaz papa-testa približno mjesec dana.
U suprotnoj smjeni radi drugi tim, ali liječnik u njemu već je umirovljenik.
Problem nisu samo ginekolozi
Usko grlo nastaje i nakon što je papa-test napravljen jer Hrvatskoj nedostaje citologa koji analiziraju uzorke. U laboratoriju Doma zdravlja Zagreb – Centar u Sigetu obrađuju se papa-testovi za 25 ginekoloških ordinacija iz Zagreba te Zagrebačke i Sisačko-moslavačke županije.
Godišnje kroz laboratorij prođe oko 35.000 uzoraka, odnosno približno 3000 mjesečno. Dnevno se obradi između 60 i 70 nalaza. A na raspolaganju imaju samo tri citologa. Jedna od njih je pred mirovinom, ali joj produžuju ugovor jer zasad ne uspijevaju pronaći zamjenu.
Natječaji postoje, kandidata nema
Problem je izražen u cijeloj Hrvatskoj, a posebno u manjim bolnicama i laboratorijima.
‘Najteže stanje je u manjim bolnicama i manjim citološkim laboratorijima koji su izgubili djelatnike koji su otišli u veće centre ili imaju otvorene natječaje, ali se ljudi na specijalizaciju ne javljaju’, upozorila je predsjednica Hrvatskog društva za kliničku citologiju Dinka Šundov.
Nedostaje i citoskrinera, a broj novih citologa dodatno se smanjuje nakon što su 2015. spojene specijalizacije iz citologije i patologije.
Za pacijentice bi posljedice mogle biti još dulje čekanje ne samo na papa-testove nego i na nalaze biopsija.
Hrvatska
Uskoro nova pravila za najam: Evo što se sve mijenja
Novi zakon o najmu trebao bi donijeti jasnija pravila i bolje urediti odnose između najmodavaca i najmoprimaca.
“Došlo je vrijeme da se napravi potpuno novi zakon, s novim saznanjima, s novim pokazateljima, u okviru Nacionalnog plana stambene politike. To je osmi zakon i s njime zaključujemo cijeli sustav priuštivog stanovanja“, kazao je Željko Uhlir, državni tajnik u Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine za HRT.
Novim zakonom jasnije će se urediti prava i obveze stranaka te ubrzati postupci u slučaju sporova.
“U njemu uređujemo temeljna pitanja – jasnije prava i obveze, koja moraju biti uravnotežena. Uslijedit će ubrzavanje sudskih postupaka putem solemnizacije i ovršnih klauzula u ugovorima koji će biti obvezni te bolje povezivanje s Poreznom upravom. Bit je da je sve puno jasnije nego u starom zakonu, kazao je.
“Jasnija pravila za iseljenje najmoprimca”
Jedna od važnijih promjena odnosi se na situacije kada treba doći do iseljenja najmoprimca, pri čemu bi se trebali jasno definirati rokovi i postupci.
“Propisuju se jasni rokovi i postupanja, potpuno jasna postupanja. Nema proizvoljnosti. Dakle, svaki korak je propisan – kada dođe do te situacije, kada se kreće u iseljenje, pojašnjava.
Posebno se ističe mogućnost bržeg iseljenja ako najmoprimac ne postupi po opomeni.
“Ovršnost samoga ugovora znači da se bez suda ide putem javnog bilježnika u iseljenje ako dođe do te situacije, a tome prethodi jedan korak – opomena. Ako opomena ne urodi plodom, tek onda ide iseljenje. Iseljenje treba biti ovršno i tada je ono vrlo brzo. Imamo iskustva s državnim stanovima da to funkcionira u našoj državi i ovaj put uvodimo kao obavezni sastavni dio ugovora, apostrofirao je.
“Trošak solemnizacije na najmodavcu”
Tko će snositi trošak obvezne solemnizacije ugovora, jasno je propisano novim zakonom.
“Zakon jasno propisuje da je to obveza najmodavca. Najmodavac koji će svaki mjesec uprihoditi pet do šest puta više od onoga što će jednom platiti za solemnizaciju trebao bi imati interes to učiniti. Možda mnogi nisu ni znali za tu mogućnost, pojašnjava.
Solemnizacija, dodaje, donosi veću sigurnost objema stranama, ali i povezuje ugovore o najmu s Poreznom upravom.
“Kada se dolazi kod javnog bilježnika, on obje stranke upućuje u odredbe ugovora, tako da svima same odredbe postaju jasnije. S druge strane, povećava se sigurnost i jedne i druge strane, a treći element je neposredno povezivanje s Poreznom upravom, kazao je Uhlir.
“Više prijavljenih ugovora o najmu”
Kad je riječ o neprijavljenom najmu, Uhlir smatra da je porez na nekretnine već potaknuo dio vlasnika da svoje ugovore prijave i prijeđu na legalno tržište.
“Apsolutno uređenje tržišta nekretnina vrlo je teško i komplicirano. Ovisi prvenstveno o različitim inspekcijskim službama i djelovanju Porezne uprave, koja je zadužena za ubiranje poreza. Sam porez na nekretnine već je uputio dio onih koji su bili na crnom tržištu da im se više isplati biti legalan, imati ugovor sa svojim najmoprimcem i plaćati redovan porez nego onaj porez koji bi bio na prazan stan, kazao je.
Dodaje da se već bilježi znatan rast broja prijavljenih ugovora o najmu.
“Nekoliko je tu elemenata koji usmjeravaju cijelo tržište nekretnina i mi sada već imamo rezultate da je od 2024., kada su krenule izmjene svih tih zakona, do 2025. povećan broj ugovora o najmu za 75 tisuća u našoj državi, ustvrdio je.
U programu priuštivog stanovanja dosad je povezano 96 stanova s potencijalnim najmoprimcima, a sada slijede potpisivanje ugovora i useljenja.
“U ovom trenutku imamo 96 spajanja stanova s najmoprimcima. Slijede potpisivanja ugovora i useljenja, a neki su već i potpisali ugovore. Tijekom ljeta nismo mogli sve realizirati jer su ljudi bili na godišnjim odmorima. Sada je jesen, svi su tu i procedura će se ubrzati, a tijekom jeseni ponovno ćemo raspisati javni poziv za novi ciklus, zaključio je.




