Connect with us

ZADAR / ŽUPANIJA

PREKO: Misno na 130. godišnjicu pogibije preških lavandijera

Objavljeno

-

Povodom 130. godišnjice pogibije 16 preških lavandijera (2. studenog 1891.-2. studenog 2021.), zadarski nadbiskup Želimir Puljić predvodio je misno slavlje za pokojne preške pralje i za sve vjerne mrtve u župnoj crkvi Gospe od Ružarija u Preku u utorak, 2. studenog. Suslavili su preški župnik Filip Kucelin i ugljanski župnik Marko Dokoza.

Preške lavandijere bile su pralje rodom iz Preka koje su prale i glačale rublje gospode u gradu Zadru. Ponedjeljkom bi odlazile po rublje brodom iz rodnog Preka u Zadar, a subotom bi čisto i oglačano rublje vraćali gospodi u Zadar prevozeći ga brodom na vesla ili jedra. Naime, u 19. i početkom 20. st., brojne mještanke Preka iz gotovo svakog kućanstva, zarađivale su za život svojih obitelji pranjem rublja zadarskoj gospodi. 

Šesnaest pralja smrtno su stradale na Dušni dan, 2. studenog 1891. g.,  kad se uslijed olujnog juga brod u kojem su lavandijere bile na putu za Zadar, prevrnuo u 7 sati ujutro, nedaleko od otočića Školjića ispred ugljanskog mjesta Preko. Brod je potonuo na dubini od tri metra. Od 31 putnika na brodu, sedam muškaraca i 24 pralje, stradale su pralje koje su bile u unutrašnjosti broda, zatvorene palubskim poklopcem koji je štitio njih i rublje od nevremena. Među njima su bile i mlade lavandijere koje su se pripremale za udaju.  

Posao pranja rublja radile su žene svake životne dobi, od djevojčica do baka, a bio je težak način uzdržavanja obitelji, uz jako male zarade. To je bio požrtvovan rad žuljevitih i nahlađenih ruku i tijela, jer nije bilo strojnog pranja rublja kao danas, odjeću su prale u pepelu i sapunom. Nakon pranja rublje su nosile u posudama do morske obale na izvor vode gdje ga se ispiralo. Stoga je taj način života simbol žrtve marljivih preških žena iz prošlosti koju Prečani svake godine komemoriraju. Teškoće i muke nekadašnjeg takvog življenja Prečani promatraju vjerničkim duhom i doživljavaju dijelom svoga identiteta kojemu smisao i posvećenje daje muka Gospodina Isusa Krista.

„Svoju ljubav prema preminulima pokazujemo našim sjećanjem i molitvama za njih. Najstarija poginula lavandijera imala je 75 godina, a najmlađa 14 godina. Među poginulima su bile i dvije trudnice. Imena stradalih pralja čije je ime Gospodin upisao u dlanove svoje ruke su: Matija Babin, Jakova Dorkin, Ivana Dorkin, Luce Dorkin, Tomica Dorkin, Tonina Dorkin, Bara Jurin, Gašpa Jurin, Ivana Lovrić, Šimica Lovrić, Matija Markulin, Matija Martinov, Stoša Mašina, Tomica Matacin Gašpa Matacin i Kate Mazić. Sjetit ćemo ih se po imenu koje su primili na krštenju i po kojem ih i danas raspoznajemo. Lijepo je što i nakon 130 godina ne blijedi uspomena na njih“ rekao je mons. Puljić, istaknuvši: „Kultura sjećanja bitni je dio našeg osobnog, društvenog, kulturnog i vjerničkog života. Isus je na Posljednjoj večeri odredio svojim učenicima „neka to čine njemu na spomen“. Svaki put kada slavi euharistiju, Crkva ispunjava taj nalog s dragim sjećanjem i zahvalnošću što nam je Isus darovao sebe i pozvao da u žrtvu Novog saveza uključimo mnoge“ poručio je nadbiskup Puljić, potaknuvši da „molimo za obitelji i za naš narod, da ostane vjeran Crkvi, Bogu i svom rodu. Neka urešen kršćanskim krepostima napreduje na zemlji, dok ne prispije u vječno spasenje gdje će se pridružiti mnoštvu spašenih“.

Potaknuvši da zahvalimo Kristu za darove života i onih koji su preminuli, nadbiskup je rekao da je vječni život kojeg su postigli pokojni i nama obećan u budućnosti.

Nadbiskup je podsjetio na umjetnička djela kojima se čuva spomen na preške lavandijere. Na lokaciji Vruljica u Preku uz obalu, gdje su lavandijere na morskom žalu ispirale rublje, kameni kip Naša mati izradio je preški kipar Anselmo Dorkin. Kip je 1991. g., na stotu godišnjicu pogibije lavandijera, blagoslovio blagopokojni zadarski nadbiskup Ivan Prenđa. Stihove pjesme Šesnaest lavandijera Stjepana Benzona uglazbio je Ivica Stamać, a na Melodijama Jadrana u Splitu 1968. g. tu je pjesmu izveo Vice Vukov. Glazbeno-scensko djelo Rekvijem za 16 lavandijera 1991. g. napisali su Slavko Govorčin i skladatelj Ivo Nižić. Ispred spomen obilježja lavandijerama na Vrulji u Preku, 1. Listopada ove godine predstavljena je ilustrirana knjiga Bijele ribice lavandijerice akademske slikarice i spisateljice Manuele Vladić Maštruko.

„Sva ta umjetnička djela žele predstaviti svima, a osobito mladim naraštajima, kulturnu i tradicijsku baštinu otoka Ugljana i mjesta Preka te podsjećati na stradanje preških lavandijera 1891. g.“ rekao je mons. Puljić, dodavši da je i taj događaj prigoda  „razmišljati o našem kraju i o času kad će nas zasuti zemljom uz riječi „Sjeti se, čovječe, da si prah i da ćeš se u prah vratiti“. Dušni dan je možda jedini dan kad o tome intenzivnije mislimo“ rekao je mons. Puljić. Podsjetio je kako su nekada „članovi obitelji imali živu prigodu doživjeti i u roditeljskoj kući gledati kako umiru djed i baka, otac i majka. Tako su se postupno i prirodno privikavali kako će i na njih doći red“ rekao je nadbiskup, ohrabrivši da je Isus rekao kako nas čeka stvarnost za koju „ljudsko uho nije čulo niti oko vidjelo, što je Bog pripravio onima koji ga ljube”.

Nadbiskup Puljić rekao je da suvremeni čovjek, razmišljajući o okolnostima svoga umiranja i smrti, „ima strah od suvišnosti, tereta, neizdržive boli i besmisla patnje. To je, izgleda, jače od straha susreta s vječnim Sucem. Stoga današnji čovjek pribjegava glumačkoj skupini Halloweena s mitološkim maskama vjaštica, vampira, zombija s bundevama i paukovim mrežama, kako bi zastrašivanjem otjerao smrt iz svoga dvorišta. A smrt nije u dvorištu, nego u čovjeku. Samo on to ne shvaća i ne prizna, pa živi bez nade i u neznanju, kako kaže sv. Pavao. Stoga je važno i dragocjeno biti blizu ljudima u vrijeme umiranja, osobito u trenucima pred samu smrt koje valja osmisliti, jer su dirljivi i neponovljivi. Isus ih je tako osmislio da nam je uoči svoje smrti sebe ostavio u euharistiji. Svoje učenike nazvao je prijateljima i pozvao ih neka se međusobno ljube, kao što je Isus njih ljubio“ rekao je mons. Puljić.

Pozivajući na molitvu za sve pokojne i za sve koji traže Gospodina, nadbiskup je poručio: „Kako je važno imati dobre pape, biskupe i svećenike, čestite, poštene i svete. Bez svećenika, biskupa i pape nema Crkve. A gdje nema svećenika, kršćani se osipaju i propadaju. Zato je vrlo važno moliti na tu nakanu“.

Spomenik poginulim „brižnim praljama“, kako na njemu piše, podignut je na obali otočića Školjića. Na tom mjestu pogibije počast su im odali uprava Općine Preko s načelnikom Jurom Brižićem te članovi preške Udruge žena Luzor koja čuva sjećanje na lavandijere i kulturnu tradiciju Preka.

Ines Grbić

Foto: Andrina Luić

Izvor: Zadarska nadbiskupija

No votes yet.
Please wait...
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

ZADAR / ŽUPANIJA

FOTO / Bokanjac prikupio 5.000 € za komunikatore djece Udruge ZARATINIĆI 

Objavljeno

-

By

Udruga mladih Bokanjac i Mjesni odbor Bokanjac još su jednom pokazali kako lokalna inicijativa može imati stvaran i dugoročan učinak. Kao rezultat humanitarnog Adventa koji su u prosincu 2025. zajednički organizirali, jučer, 31. siječnja, Udruzi ZARATINIĆI uručena je donacija u iznosu od 5.000 eura, namijenjena nabavi komunikatora za djecu s teškoćama u komunikaciji.

Donaciju je u ime Udruge mladih Bokanjac uručio Josip Mrkić, a susret je održan u neformalnoj i prijateljskoj atmosferi, uz kratko druženje s djecom i roditeljima. Time je simbolično zaokružen jedan projekt koji je započeo jednostavnom, ali jasnom idejom – učiniti nešto dobro za svoju zajednicu i istovremeno pomoći onima kojima je pomoć najpotrebnija.

Humanitarni Advent na Bokanjcu bio je višednevna inicijativa koja je okupila mještane svih generacija. Osim što je obogatio adventsko vrijeme u kvartu, imao je i jasnu humanitarnu svrhu. Sav prikupljeni prihod odlučeno je usmjeriti Udruzi ZARATINIĆI, koja kroz projekt komunikatora djeci bez govora omogućuje izražavanje, sudjelovanje u svakodnevnom životu i veću samostalnost.

Komunikatori nisu simbolična pomoć, oni su konkretan, specijaliziran alat koji za djecu bez verbalne komunikacije predstavlja glas. Putem njih djeca mogu izraziti osnovne potrebe, emocije, želje i misli, komunicirati s obitelji, vršnjacima i okolinom te aktivnije sudjelovati u obrazovanju i društvu.

Do danas je, zahvaljujući donacijama građana, udruga, tvrtki i lokalnih inicijativa poput ove s Bokanjca, prikupljeno više od 60.000 eura za komunikatore. Šestero djece već je dobilo svoj uređaj, ukupne vrijednosti 52.611 eura, dok još 22 djece trenutačno čeka sredstva kako bi i oni dobili priliku za komunikaciju.

U Udruzi ZARATINIĆI ističu kako ovakve suradnje pokazuju snagu lokalne zajednice i važnost solidarnosti na razini kvarta i grada. Donacija s Bokanjca još je jedan korak prema cilju, da nijedno dijete ne ostane bez mogućnosti izražavanja.

Primjer Udruge mladih Bokanjac i Mjesnog odbora Bokanjac potvrđuje da promjene ne moraju dolaziti odozgo, već često počinju upravo u susjedstvu, kroz zajedničku ideju, volju i konkretno djelovanje, stoji u objavi.

Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

(FOTO) OKRUGLI STOL U ZADRU / Ramljak: Strašno je što prijatelj može napraviti prijatelju; Braš: Ovisnost o digitalnom svijetu teža je od ovisnosti o heroinu 

Objavljeno

-

By

Život djece i mladih, uključujući sve oblike zlostavljanja, pa i ono najteže seksualno, danas se odvija u digitalnoj sferi. Korporacije i algoritmi iskorištavaju našu pažnju, bore se da što duže gledamo u ekran, a u nekom trenutku djeca i mladi postaju žrtve, depresivni su, počinju razmišljati o suicidu, u strahu su i od počinitelja i od roditelja kojima se izbjegavaju povjeriti. U zadnjih sedam godina u Hrvatskoj bilježimo porast seksualnog zlostavljanja od 270 posto; samo prošle godine imali smo preko 500 slučajeva seksualnog nasilja nad djecom, a 10 tisuća predmeta čeka na rješavanje, bilo od seksualnih predatora, bilo od vršnjaka. Zastrašujuće je ono što prijatelj prijatelju može učiniti i zato se moramo educirati i komunicirati, jer je odnos između ljudi najbolja prevencija, istaknuo je voditelj Centra za nestalu i zlostavljanu djecu i Centra za sigurniji Internet Tomislav Ramljak na Okruglom stolu „Mentalno zdravlje mladih i sigurni Internet: Gdje je granica između stvarnog i virtualnog nasilja?”, održanom u Zadru u organizaciji Odjela za zdravstvene studije Sveučilišta u Zadru i Edukacijskog centra Europskoga instituta za medicinu usmjerenu prema osobi “Čovjek je čovjeku lijek”, u suradnji sa Zadarskom županijom i Gradom Zadrom.

Okrugli stol organiziran je kako bi se ukazalo na potrebu prevencije svih oblika digitalnog nasilja, edukacije djece, mladih, roditelja i stručnjaka te podizanja svijesti o sigurnom korištenju Interneta. Kao jedan od vodećih hrvatskih stručnjaka za online sigurnost i zaštitu djece na internetu Ramljak je govorio o problemima s kojima se susreće u svom radu i pozvao na angažman cijelog društva u ovom problemu koji se pojavio u posljednjih dvadesetak godina.

– Kada sam s kolegom koji je radio u policiji na takvim slučajevima krenuo s radom na ovoj problematici, u vrijeme kada je Internet bio u povojima, zaključio sam da će to biti problem budućnosti. Samo 20 godina kasnije sigurnost djece, pa i odraslih, najveći je izazov u digitalnoj tehnologiji. Mladima je telefon njihov prozor u svijet, kroz njega se zabavljaju, uče, imaju romantične odnose, a na kraju i proživljavaju krize u međuljudskim odnosima. Za razliku od prijašnjih problema, kada su stariji imali informacije koje su trebali prenositi mladima, sada stariji ne mogu pratiti trendove, mladi imaju informacije a mi ih moramo slušati, učiti i pokušati vidjeti postoje li simptomi problematičnih ponašanja te što sve društvene mreže i kanali serviraju našoj djeci. Edukacijski centri koji budu gledali unaprijed, poticali razvijanje međuljudskih odnosa i mentalno zdravlje, imat će veliku budućnost, rekao je Ramljak u uvodnom dijelu kojeg je moderirala Ivana Zrilić.

Pročelnica Odjela za zdravstvene studije i zamjenica voditelja Edukacijskog centra usmjerenog prema osobi „Čovjek je čovjeku lijek” doc. dr. sc. Klaudija Duka Glavor izrazila je zadovoljstvo što u radu okruglog stola sudjeluju duhovnici, psihijatri, psiholozi, neurolozi i sami mladi iz oratorija Don Bosco Zadar. Predsjednica Europskog instituta usmjerenog prema osobi prof. dr. sc. Marijana Braš rekla je da je tehnologija toliko napredovala da često mladi od 20 godina ne mogu pratiti djecu od 10 godina te je pozvala mlade na sudjelovanje na ovogodišnjem Svjetskom kongresu medicine usmjerene prema osobi koji će se održati u Liverpoolu s temom „Mladi i djeca”.

Voditelj Edukacijskog centra usmjerenog prema osobi „Čovjek je čovjeku lijek” prof. dr. sc. Veljko Đorđević rekao je kako Sveučilište u Zadru postaje pionir u preventivnim i rehabilitacijskim programima.

– Otvaramo teme Interneta, njegove zloporabe, načina kako odgajamo svoju djecu, što se događa u našim obiteljima, kako kao društvo na ovo reagiramo. Moramo se zapitati koliko podučavamo mlade koji ulaze u formativne godine, kako na njih utječemo ne samo kao nastavnici, nego i kao roditelji i cjelokupno društvo. Komuniciramo s virtualnim uređajima i mislimo da komuniciramo sa svijetom, izgubili smo odnos čovjeka prema čovjeku. Dok se ne vratimo odnosu među nama, gubit ćemo se, otići ćemo stranputicama. Ne možemo zaustaviti razvoj tehnologije ali možemo uputiti populaciju kako je koristiti, rekao je Đorđević.

Nakon uvodnih obraćanja uslijedio je Okrugli stol na kojemu su sudjelovali pročelnik Upravnog odjela za socijalnu skrb i zdravstvo Grada Zadra Mladen Klanac, Tomislav Ramljak, pročelnica Upravnog odjela za odgoj i školstvo Grada Zadra Tihana Biuk Magaš, pročelnik Upravnog odjela za hrvatske branitelje, udruge i demografiju Zadarske županije Josip Vidov, upraviteljica Područnog ureda Hrvatskog zavoda za socijalni rad Martina Čuljak Jovančević, upraviteljica Obiteljskog centra Zadarske županije Mila Špinderk, dugogodišnja voditeljica Odjela psihijatrije Opće bolnice Zadar Palmira Čveljo, predsjednik Zajednice sportova Zadarske županije i profesor kineziologije na Odjelu za zdravstvene studije Tonči Mašina, župnik župe Gospe Loretske u Arbanasima u Zadru i voditelj oratorija Don Bosco Zadar don Marko Majić Mazul, predstavnik studenata Odjela za zdravstvene studije Zvonimir Jurica te vjeroučiteljica Nikolina Glasnović.

U razmatranjima sudionika istaknuto je da su se djeca nekada mogla skloniti u obiteljski dom od svih nasilja, a danas su u njemu i dalje izloženi preko ekrana. Istaknuta je potreba dolaska do vrtića, jer roditelji pomoć u teškim trenucima podizanja djece nađu davanjem ekrana djeci, bilo za hranjenje ili kratki predah, ali se tada često izgubi pojam vremena. Traženje pomoći je znak hrabrosti a ne bespomoćnosti jer se rijetko događa da se nasilje ne ponovi, istaknuto je na Okruglom stolu. Ovisnost o digitalnom svijetu veća je od one o drogama, a posljedice mogu biti veće od ovisnosti o heroinu, istaknula je Braš.

Bilo je i pozitivnih primjera, pa je student Zvonimir Jurica rekao da ih se na Sveučilištu kontinuirano educira o mentalnom zdravlju i prepoznavanju simptoma onih koji imaju problem. Na studiju vlada topla atmosfera, a posebno je istaknuo rad Studentskog savjetovališta i profesorice Duka, koja s njima razgovara i daje im podršku.

Na Okruglom stolu kao jedan od velikih pozitivnih koraka istaknuto je skoro otvaranje Centra za sigurni Internet u Zadru, uz mobilni tim stručnjaka koji će pružati pomoć i edukaciju svima kojima je potrebna.

Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

TRIBINA U POMORSKOJ ŠKOLI: Kako tinejdžeru biti roditelj 

Objavljeno

-

By

Udruga za promicanje hagioterapije – Zadar organizira tribinu “Kako tinejdžeru biti roditelj”.

Voditeljica Zrinka Šarić Marinović govorit će o tome što učiniti kad se osjećaš nemoćno i prestrašeno, što kad se tinejdžer povlači, izolira se i “tone”, kad ima agresivne ispade i prisilne misli…

Tribina će se održati u Multimedijalnoj dvorana Pomorske škole Zadar, u petak, 6.2. u 18 sati.

Ulaz je slobodan!

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu