Connect with us

Hrvatska

Covid potvrde uskoro i za trgovačke centre?

Objavljeno

-

Trošak pandemije COVID-19 u Hrvatskoj do jučer je iznosio ukupno 3,8 milijardi kuna, podaci su Ministarstva zdravstva.

Uzme li se u obzir da jedna prosječna liječnička specijalizacija košta oko milijun kuna, to bi značilo da se tim novcem moglo platiti čak 3880 specijalizacija, da nije bilo pandemije. Promatra li se samo trošak za cjepiva i lijekove protiv infekcije COVID-19, on iznosi 663,734.932 kune, što bi pak bilo 663 specijalizacije. Troškovi zbog COVID-19 rastu s većim brojem težih oboljenja, a teže kliničke slike razvijaju se većinom kod necijepljenih osoba.

Njemački Institut “Robert Koch” već neko vrijeme upozorava na činjenicu da se teži oblik infekcije COVID-19 razvija gotovo samo kod necijepljenih, što pokazuje i praksa bolničkih COVID odjela u Hrvatskoj i u svijetu. U nastojanju da se što više ljudi cijepi, vlade brojnih zemalja sve se više fokusiraju na cijepljenje, a to nastoje postići sve širom primjenom COVID potvrda. One bi uskoro i u Hrvatskoj trebale dobiti širu primjenu.

Relativni pritisak

Ne postoji plan širenja EU digitalnih COVID potvrda, ali uskoro ćemo početi razgovarati o tome, najavio je jučer nakon sjednice Znanstvenog savjeta Vlade RH Krunoslav Capak, ravnatelj HZJZ-a.

Pozvao se pritom na činjenicu da zemlje zapadne Europe vrlo široko i sve šire koriste COVID potvrde kao određenu vrstu relativnog pritiska da se cijepe osobe koje se nisu cijepile, jer oni koji su se cijepili imaju određene prednosti pri korištenju određenih usluga, poput onih kulturnih ustanova, restorana i slično. – To je relativni pritisak na necijepljene da i oni ostvare tu prednost i da se cijepe. Vrlo je izvjesno da ćemo o tome razgovarati uskoro. Rekao bih da je uvođenje COVID potvrda u zdravstveni sustav i sustav socijalne skrbi uspio. Nakon nekoliko dana gotovo da nemamo onih početnih problema, nemamo nikakvih problema u poštovanju tih mjera i vrlo brzo počet će se razgovarati o eventualnom proširenju – kazao je Capak.

Naime, do ovog je tjedna barem jednom dozom cijepljeno 70 posto medicinskih sestara i tehničara i 88 posto doktora medicine, a bolnički ravnatelji kažu da nema većih teškoća s testiranjima.

Na što će se sve širiti primjena EU digitalne COVID-19 potvrde, zasad se ne precizira. Neki od članova Znanstvenog savjeta i epidemiologa koje smo to pitali uglavnom se pozivaju na iskustva europskih zemalja, ali uz ogradu da o tome odlučuje Stožer civilne zaštite, piše Večernji list.

– Logično bi bilo da se prvo normaliziraju izlasci i druženja ljudi. Mislim da bi uz obvezno predočenje COVID potvrda trebalo otvoriti klubove, ali isključivo pod uvjetom da su osobe preboljele ili da su cijepljene – rekla je Večernjem listu jedna epidemiologinja.

Druga navodi da svaka država uvodi primjenu COVID potvrda u skladu sa svojim mogućnostima pa za primjer daje Austriju, u kojoj bez COVID potvrde ne možete u restoran pa ni sjediti na terasi kafića, te Italiju, koju tresu prosvjedi radnika zbog uvođenja te ograničavajuće potvrde za necijepljene. Naime, otkad je Italija uvela obvezu da svi zaposlenici u javnom i u privatnom sektoru pri dolasku na radno mjesto moraju pokazati dokaz da su cijepljeni ili da su preboljeli COVID ili pak imati negativan test na koronavirus, danima traju prosvjedi, a lučki su radnici blokirali luku Trst pa su rastjerani vodenim topovima i suzavcima.

– U svakom slučaju, ideja je da te potvrde budu primjenjive u praksi – kaže epidemiologinja. Već je davno trebalo uvesti COVID potvrde na svim mjestima na kojima cirkulira puno ljudi – kaže epidemiolog kritičan prema krajnje opreznom opipavanju “bila naroda” kojim se služi Stožer civilne zaštite.

– Zašto smo uvodili COVID potvrde ako se ne koriste? Pametnije zemlje od nas to su učinile. COVID potvrde već je trebalo uvesti u trgovačke centre, restorane, kafiće, teretane… Stalno se vodimo izlikama “naši su ljudi ovakvi, onakvi”, osluškuje se javno mnijenje, a epidemiološka nam je situacija kao i prošle jeseni, možda ne baš s tolikim brojevima, ali ne ni s puno manjim, uz tendenciju rasta u sljedećim tjednima – napominje epidemiolog i upozorava kako oklijevanje s odlukama ide na ruku antivakserskim skupinama koje upravo zbog tog podilaženja jačaju i postaju agresivnije. Ipak, ne sumnja da će unatoč svem oklijevanju doći do proširenja primjene COVID potvrda jer “Capak i Beroš to u protivnom ne bi izustili”.

Treća doza uvjet

Nakon što je uvela obvezne COVID potvrde u svim javnim prostorima, primjerice u kinima, kazalištima, bazenima, restoranima, u uslužnim djelatnostima kao što su frizerski i kozmetičarski saloni, a u hotelima obvezno testiranje svaka tri dana za necijepljene, Njemačka se sprema ukinuti izvanrednu epidemiološku situaciju nakon devetnaest mjeseci. Savezni ministar zdravstva predložio je pokrajinskim kolegama takvu odluku za kraj studenoga. Slovenija je u rujnu uvela COVID potvrde za zaposlene, odlazak u trgovine, za korištenje javnog prijevoza i niz drugih aktivnosti. Francuska je to učinila još u srpnju i zbog toga mjesecima odolijeva prosvjedima, koji polako ipak jenjavaju. Izrael je otišao korak dalje. Bez “zelene propusnice”, odnosno QR koda na pametnom telefonu nema ulaska u restorane, kulturne ustanove, na sveučilišta i u sportske objekte. Međutim, od početka listopada tu propusnicu uvjetuju trećom dozom cjepiva protiv koronavirusa, piše Večernji list.

No votes yet.
Please wait...
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Nevrijeme stiže u Hrvatsku: Snimljene pijavice, ulice pod vodom, izdana upozorenja

Objavljeno

-

By

Tmurnije je na zapadu zemlje, u odnosu na jug i istok. Oblaci se navlače, narednih sati se već očekuje oborina, najprije na sjevernom Jadranu i u Gorskom kotaru gdje mjestimice može biti obilnijih pljuskova s grmljavinom, na što upozorava sustav Meteoalarm Državnog hidrometeorološkog zavoda.

U nastavku četvrtka oborina će se širiti prema središnjoj Hrvatskoj i istoku, sjevernoj Dalmaciji, dok će na jugu ostati većinom suho. Bit će svježije u odnosu na jučer.

Petak će biti nestabilan, s kišom i pljuskovima s grmljavinom, koji mogu lokalno biti izraženiji, prije svega duž Jadrana i uz Jadran.

Za vikend također nestabilno, osobito u subotu, kad će još često biti pljuskova, najviše ujutro. U nedjelju stabilnije, uz tek rijetku oborinu, stoga će biti i toplije.

Za riječku regiju u četvrtak je na snazi narančasto upozorenje Meteoalarma zbog opasnosti od grmljavinskog nevremena.

BUDITE SPREMNI na jača grmljavinska nevremena koja mogu prouzročiti veliku štetu i zaštitite se od munja. Moguća su oštećenja na imovini te na drveću. Moguće su lokalne bujične poplave, olujni udari vjetra i tuča. Mogući su prekidi u aktivnostima na otvorenom te u prometu, navodi DHMZ.

Za gospićku regiju izdano je žuto upozorenje.

BUDITE NA OPREZU i svjesni mogućnosti lokaliziranog poplavljivanja manjeg broja građevina uz lokalni prekid aktivnosti na otvorenom. Očekuju se teški uvjeti za vožnju zbog smanjene vidljivosti te mokrih kolnika, navodi se.

Kiša je već potopila ulice u Poreču, javlja Istramet.

Također su na Facebooku objavili i video razvoja superćelije kod Rovinja u sklopu kojeg su se javile pijavice.

Nastavi čitati

Hrvatska

Alarm u hrvatskom zdravstvu: Nedostaje ginekologa, nalaz papa-testa čeka se i do dva mjeseca

Objavljeno

-

By

Pixabay

Hrvatska se suočava sa sve ozbiljnijim nedostatkom ginekologa i citologa

Prema podacima Hrvatske liječničke komore, Hrvatskoj bi trebalo 335 ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, a nedostaje ih 110.

‘U Varaždinskoj županiji, Šibensko-kninskoj i Virovitičko-podravskoj nedostaje gotovo 50 posto ginekologa. Situacija nije bolja niti u velikim gradovima. U Zagrebu nedostaje gotovo 40 posto ginekologa’, upozorila je za HRT Vikica Krolo, zamjenica predsjednika Hrvatske liječničke komore.

Problem bi se mogao dodatno pogoršati jer je 40 posto ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti starije od 60 godina.

Jedan ginekolog ima više od 6500 pacijentica

Koliko su ordinacije opterećene pokazuje primjer ginekologa Tomislava Kulaša iz Doma zdravlja Zagrebačke županije u Dugom Selu. Dnevno pregleda dvadesetak žena, a u njegovoj ordinaciji upisano je više od 6500 pacijentica. Na pregled se čeka oko tri tjedna, a na nalaz papa-testa približno mjesec dana.

U suprotnoj smjeni radi drugi tim, ali liječnik u njemu već je umirovljenik.

Problem nisu samo ginekolozi

Usko grlo nastaje i nakon što je papa-test napravljen jer Hrvatskoj nedostaje citologa koji analiziraju uzorke. U laboratoriju Doma zdravlja Zagreb – Centar u Sigetu obrađuju se papa-testovi za 25 ginekoloških ordinacija iz Zagreba te Zagrebačke i Sisačko-moslavačke županije.

Godišnje kroz laboratorij prođe oko 35.000 uzoraka, odnosno približno 3000 mjesečno. Dnevno se obradi između 60 i 70 nalaza. A na raspolaganju imaju samo tri citologa. Jedna od njih je pred mirovinom, ali joj produžuju ugovor jer zasad ne uspijevaju pronaći zamjenu.

Natječaji postoje, kandidata nema

Problem je izražen u cijeloj Hrvatskoj, a posebno u manjim bolnicama i laboratorijima.

‘Najteže stanje je u manjim bolnicama i manjim citološkim laboratorijima koji su izgubili djelatnike koji su otišli u veće centre ili imaju otvorene natječaje, ali se ljudi na specijalizaciju ne javljaju’, upozorila je predsjednica Hrvatskog društva za kliničku citologiju Dinka Šundov.

Nedostaje i citoskrinera, a broj novih citologa dodatno se smanjuje nakon što su 2015. spojene specijalizacije iz citologije i patologije.

Za pacijentice bi posljedice mogle biti još dulje čekanje ne samo na papa-testove nego i na nalaze biopsija.

Nastavi čitati

Hrvatska

Uskoro nova pravila za najam: Evo što se sve mijenja

Objavljeno

-

By

Novi zakon o najmu trebao bi donijeti jasnija pravila i bolje urediti odnose između najmodavaca i najmoprimaca.

“Došlo je vrijeme da se napravi potpuno novi zakon, s novim saznanjima, s novim pokazateljima, u okviru Nacionalnog plana stambene politike. To je osmi zakon i s njime zaključujemo cijeli sustav priuštivog stanovanja“, kazao je Željko Uhlir, državni tajnik u Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine za HRT.

Novim zakonom jasnije će se urediti prava i obveze stranaka te ubrzati postupci u slučaju sporova.

“U njemu uređujemo temeljna pitanja – jasnije prava i obveze, koja moraju biti uravnotežena. Uslijedit će ubrzavanje sudskih postupaka putem solemnizacije i ovršnih klauzula u ugovorima koji će biti obvezni te bolje povezivanje s Poreznom upravom. Bit je da je sve puno jasnije nego u starom zakonu, kazao je.

“Jasnija pravila za iseljenje najmoprimca”

Jedna od važnijih promjena odnosi se na situacije kada treba doći do iseljenja najmoprimca, pri čemu bi se trebali jasno definirati rokovi i postupci.

“Propisuju se jasni rokovi i postupanja, potpuno jasna postupanja. Nema proizvoljnosti. Dakle, svaki korak je propisan – kada dođe do te situacije, kada se kreće u iseljenje, pojašnjava.

Posebno se ističe mogućnost bržeg iseljenja ako najmoprimac ne postupi po opomeni.

“Ovršnost samoga ugovora znači da se bez suda ide putem javnog bilježnika u iseljenje ako dođe do te situacije, a tome prethodi jedan korak – opomena. Ako opomena ne urodi plodom, tek onda ide iseljenje. Iseljenje treba biti ovršno i tada je ono vrlo brzo. Imamo iskustva s državnim stanovima da to funkcionira u našoj državi i ovaj put uvodimo kao obavezni sastavni dio ugovora, apostrofirao je.

“Trošak solemnizacije na najmodavcu”

Tko će snositi trošak obvezne solemnizacije ugovora, jasno je propisano novim zakonom.

“Zakon jasno propisuje da je to obveza najmodavca. Najmodavac koji će svaki mjesec uprihoditi pet do šest puta više od onoga što će jednom platiti za solemnizaciju trebao bi imati interes to učiniti. Možda mnogi nisu ni znali za tu mogućnost, pojašnjava.

Solemnizacija, dodaje, donosi veću sigurnost objema stranama, ali i povezuje ugovore o najmu s Poreznom upravom.

“Kada se dolazi kod javnog bilježnika, on obje stranke upućuje u odredbe ugovora, tako da svima same odredbe postaju jasnije. S druge strane, povećava se sigurnost i jedne i druge strane, a treći element je neposredno povezivanje s Poreznom upravom, kazao je Uhlir.

“Više prijavljenih ugovora o najmu”

Kad je riječ o neprijavljenom najmu, Uhlir smatra da je porez na nekretnine već potaknuo dio vlasnika da svoje ugovore prijave i prijeđu na legalno tržište.

“Apsolutno uređenje tržišta nekretnina vrlo je teško i komplicirano. Ovisi prvenstveno o različitim inspekcijskim službama i djelovanju Porezne uprave, koja je zadužena za ubiranje poreza. Sam porez na nekretnine već je uputio dio onih koji su bili na crnom tržištu da im se više isplati biti legalan, imati ugovor sa svojim najmoprimcem i plaćati redovan porez nego onaj porez koji bi bio na prazan stan, kazao je.

Dodaje da se već bilježi znatan rast broja prijavljenih ugovora o najmu.

“Nekoliko je tu elemenata koji usmjeravaju cijelo tržište nekretnina i mi sada već imamo rezultate da je od 2024., kada su krenule izmjene svih tih zakona, do 2025. povećan broj ugovora o najmu za 75 tisuća u našoj državi, ustvrdio je.

U programu priuštivog stanovanja dosad je povezano 96 stanova s potencijalnim najmoprimcima, a sada slijede potpisivanje ugovora i useljenja.

“U ovom trenutku imamo 96 spajanja stanova s najmoprimcima. Slijede potpisivanja ugovora i useljenja, a neki su već i potpisali ugovore. Tijekom ljeta nismo mogli sve realizirati jer su ljudi bili na godišnjim odmorima. Sada je jesen, svi su tu i procedura će se ubrzati, a tijekom jeseni ponovno ćemo raspisati javni poziv za novi ciklus, zaključio je.

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu