Hrvatska
Beroš: “Za testiranje i liječenje COVID-a HZZO dosad platio 2,1 mlrd. kn”
Ministar zdravstva Vili Beroš u Hrvatskom saboru podnio je Izvješće o učincima i provedbi mjera zaštite pučanstva od zaraznih bolesti tijekom epidemije COVID-19 za razdoblje od 1. lipnja do 31. kolovoza 2021.
Riječ o aktivnostima Vlade, Stožera civilne zaštite RH, državnih tijela, jedinica područne i lokalne samouprave i pravnih osoba s javnim ovlastima tijekom ljetnog razdoblja u kojem je zabilježen bitno slabiji intenzitet epidemije u Hrvatskoj u odnosu na prethodno Izvješće.
U ljetnom razdoblju stabilna epidemiološka situacija
– Istodobno su zabilježeni odlični turistički rezultati, Zabilježeno je više od 10,5 milijuna turističkih dolazaka i unatoč kretanju turista uspjeli smo održati mirnu i stabilnu epidemiološku situaciju u zemlji. Štoviše, osigurali smo status najsigurnije turističke destinacije na Mediteranu, kazao je Beroš. Dodao je da je blago pogoršanje epidemiloške situacije zabilježeno tek krajem kolovoza.
– Sve mjere koje su u tom razdoblju donesene bile su usmjerene na zaštitu zdravlja građana i stvaranju uvjeta za održavanje gospodarskih aktivnosti u uvjetima pandemije. Zdravstveni sustav prilagodio je svoje aktivnosti smanjenom broju oboljelih i hospitaliziranih od COVID-19 u tom razdoblju te, što je osobito značajno, povećao je pažnju i pružanje zdravstvene zaštite ostalim pacijentima, naglasio je Beroš među ostalim.
– Glavni cilj Vladinih mjera i svih naših aktivnosti bio je i ostao zaštita zdravlja naših građana. Nastavili smo intenzivno provođenje testiranja te putem mreže epidemioloških timova provođenje nadzora i praćenja zaraženih osoba te njihovih kontakata. U izvještajnom razdoblju u usporedbi s drugim zemljama EU-a, Hrvatska se uglavnom nalazila u sredini prema stopi potvrđenih slučajeva na 100.000 stanovnika, što govori u prilog stabilnoj epidemiološkoj situaciji, kazao je Beroš.
Praćenje epidemiološke situacije na dnevnoj razini – doneseno 40 odluka
– Ovisno o epidemiloškoj situaciji doneseno je 40 odluka kojima se uvodilo, ukidalo odnosno ublažavalo epidemiološke mjere. Uvažavano je načelo razmjernosti kako bi se u najmanjoj mogućoj mjeri ograničilo funkcioniranje gospodarstva i drugih segmenata društvenog i privatnog života, osobito vodeći računa kako bi Republika Hrvatska bila prepoznata kao epidemiloški sigurna zemlj, kazao je Beroš.
Tijekom ljeta bolnice reducirale kapacitete za COVID bolesnike
– Tijekom ljeta bolničke su ustanove postupno reducirale kapacitete za COVID-19 bolesnike i usklađivali ih s potrebama svojih drugih pacijenata. KB Dubrava, koja je u proteklom razdoblju zbrinjavala isključivo COVID-19 pacijente, uspostavila je svoje redovne djelatnosti, a od 5. kolovoza otvorila je i hitni prijam. Na taj smo način osigurali dostupniju zdravstvenu zaštitu za sve pacijente istočnog dijela Zagreba, odnosno cjelokupnog gravitirajućeg područja, kazao je Beroš među ostalim.
Početkom 4. vala najviše hospitaliziranih u KBC-u Split
– Početkom 4. vala epidemije bilježi se porast broja COVID bolesnika uz jadransku obalu pa KBC Split prednjači u broju hospitaliziranih te konstantno povećava broj kreveta za COVID-19 bolesnike. Slična je situacija u bolnicama u Puli, Zadru, Rijeci, Šibeniku i Dubrovniku. U svakom je trenutku bilo dovoljno kapaciteta za zbrinjavanje svih bolesnika, kazao je Beroš.
Cijepljenje u ljekarnama i liječnici obiteljske medicine
– U proces cijepljenja i izdavanja COVID potvrda tijekom rujna uključene su i ljekarne diljem Hrvatske. Povećane su i aktivnosti liječnika obiteljske medicine. Posebno su u sklopu kućnih posjeta bili angažirani u cijepljenju nepokretnih i teže pokretnih osoba, kazao je ministar.
Ministar Beroš potom je govorio o aktivnostima Vlade i Stožera u izvještavanju javnosti o epidemiloškoj situaciji u zemlji.
Za testiranje i liječenje COVID-a HZZO dosad platio 2,1 milijarde kuna
Hrvatski zavod za zdravstvo osiguranje od početka pandemije do kraja kolovoza za testiranje i liječenje oboljelih od COVID-a iz obveznog zdravstvenog osiguranja platio je ukupno 2,13 milijarde kuna, kazao je Beroš.
Odgovarajući na zabrinutost za zdravstveno stanje nacije ministar je rekao kako je tek za 1,9 posto manje kontakata koje građani uspostavljaju s liječnicima obiteljske medicine, a povećan je broj telefonskih i e-mail kontakata, dok se preventivne mjere, posebno za onkološke bolesnike, odvijaju u najvećoj mogućoj mjeri s obzirom na okolnosti.
Kad je riječ o broju naručenih doza cjepiva pojasnio je da se one odnose ne samo na ovu, već i na 2022. i 2023. godinu.
Na nove varijante virusa cjepivo djeluje u 75 do 80 posto slučajeva
O povezanosti cijepljenja i mortaliteta Beroš je istaknuo kako kao svjetska populacija imamo sreće da cjepivo djeluje na nove varijante virusa.
– Moramo biti zahvalni znanosti i struci što je iznjedrila cjepivo koje na nove varijante djeluje u 75 do 80 posto slučajeva. Ovo cjepivo, kao nijedno na svijetu, ne štiti 100 posto, poručio je Beroš zastupnicma.
U tri mjeseca utrošeno ukupno 1,5 milijuna doza cjepiva
Bedroš je dodao da je od početka lipnja otvoreno 249 punktova, najviše u priobalju, za provođenje brzih antigenskih testiranja i izdavanje COVID potvrda, a u tri mjeseca utrošeno ukupno 1,5 milijuna doza cjepiva.
U tri ljetna mjeseca u Hrvatskoj zabilježeno ukupno 18.622 slučajeva zaraze.
Hrvatska
Nevrijeme stiže u Hrvatsku: Snimljene pijavice, ulice pod vodom, izdana upozorenja
Tmurnije je na zapadu zemlje, u odnosu na jug i istok. Oblaci se navlače, narednih sati se već očekuje oborina, najprije na sjevernom Jadranu i u Gorskom kotaru gdje mjestimice može biti obilnijih pljuskova s grmljavinom, na što upozorava sustav Meteoalarm Državnog hidrometeorološkog zavoda.
U nastavku četvrtka oborina će se širiti prema središnjoj Hrvatskoj i istoku, sjevernoj Dalmaciji, dok će na jugu ostati većinom suho. Bit će svježije u odnosu na jučer.
Petak će biti nestabilan, s kišom i pljuskovima s grmljavinom, koji mogu lokalno biti izraženiji, prije svega duž Jadrana i uz Jadran.
Za vikend također nestabilno, osobito u subotu, kad će još često biti pljuskova, najviše ujutro. U nedjelju stabilnije, uz tek rijetku oborinu, stoga će biti i toplije.
Za riječku regiju u četvrtak je na snazi narančasto upozorenje Meteoalarma zbog opasnosti od grmljavinskog nevremena.
BUDITE SPREMNI na jača grmljavinska nevremena koja mogu prouzročiti veliku štetu i zaštitite se od munja. Moguća su oštećenja na imovini te na drveću. Moguće su lokalne bujične poplave, olujni udari vjetra i tuča. Mogući su prekidi u aktivnostima na otvorenom te u prometu, navodi DHMZ.
Za gospićku regiju izdano je žuto upozorenje.
BUDITE NA OPREZU i svjesni mogućnosti lokaliziranog poplavljivanja manjeg broja građevina uz lokalni prekid aktivnosti na otvorenom. Očekuju se teški uvjeti za vožnju zbog smanjene vidljivosti te mokrih kolnika, navodi se.
Kiša je već potopila ulice u Poreču, javlja Istramet.
Također su na Facebooku objavili i video razvoja superćelije kod Rovinja u sklopu kojeg su se javile pijavice.
Hrvatska
Alarm u hrvatskom zdravstvu: Nedostaje ginekologa, nalaz papa-testa čeka se i do dva mjeseca
Hrvatska se suočava sa sve ozbiljnijim nedostatkom ginekologa i citologa
Prema podacima Hrvatske liječničke komore, Hrvatskoj bi trebalo 335 ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, a nedostaje ih 110.
‘U Varaždinskoj županiji, Šibensko-kninskoj i Virovitičko-podravskoj nedostaje gotovo 50 posto ginekologa. Situacija nije bolja niti u velikim gradovima. U Zagrebu nedostaje gotovo 40 posto ginekologa’, upozorila je za HRT Vikica Krolo, zamjenica predsjednika Hrvatske liječničke komore.
Problem bi se mogao dodatno pogoršati jer je 40 posto ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti starije od 60 godina.
Jedan ginekolog ima više od 6500 pacijentica
Koliko su ordinacije opterećene pokazuje primjer ginekologa Tomislava Kulaša iz Doma zdravlja Zagrebačke županije u Dugom Selu. Dnevno pregleda dvadesetak žena, a u njegovoj ordinaciji upisano je više od 6500 pacijentica. Na pregled se čeka oko tri tjedna, a na nalaz papa-testa približno mjesec dana.
U suprotnoj smjeni radi drugi tim, ali liječnik u njemu već je umirovljenik.
Problem nisu samo ginekolozi
Usko grlo nastaje i nakon što je papa-test napravljen jer Hrvatskoj nedostaje citologa koji analiziraju uzorke. U laboratoriju Doma zdravlja Zagreb – Centar u Sigetu obrađuju se papa-testovi za 25 ginekoloških ordinacija iz Zagreba te Zagrebačke i Sisačko-moslavačke županije.
Godišnje kroz laboratorij prođe oko 35.000 uzoraka, odnosno približno 3000 mjesečno. Dnevno se obradi između 60 i 70 nalaza. A na raspolaganju imaju samo tri citologa. Jedna od njih je pred mirovinom, ali joj produžuju ugovor jer zasad ne uspijevaju pronaći zamjenu.
Natječaji postoje, kandidata nema
Problem je izražen u cijeloj Hrvatskoj, a posebno u manjim bolnicama i laboratorijima.
‘Najteže stanje je u manjim bolnicama i manjim citološkim laboratorijima koji su izgubili djelatnike koji su otišli u veće centre ili imaju otvorene natječaje, ali se ljudi na specijalizaciju ne javljaju’, upozorila je predsjednica Hrvatskog društva za kliničku citologiju Dinka Šundov.
Nedostaje i citoskrinera, a broj novih citologa dodatno se smanjuje nakon što su 2015. spojene specijalizacije iz citologije i patologije.
Za pacijentice bi posljedice mogle biti još dulje čekanje ne samo na papa-testove nego i na nalaze biopsija.
Hrvatska
Uskoro nova pravila za najam: Evo što se sve mijenja
Novi zakon o najmu trebao bi donijeti jasnija pravila i bolje urediti odnose između najmodavaca i najmoprimaca.
“Došlo je vrijeme da se napravi potpuno novi zakon, s novim saznanjima, s novim pokazateljima, u okviru Nacionalnog plana stambene politike. To je osmi zakon i s njime zaključujemo cijeli sustav priuštivog stanovanja“, kazao je Željko Uhlir, državni tajnik u Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine za HRT.
Novim zakonom jasnije će se urediti prava i obveze stranaka te ubrzati postupci u slučaju sporova.
“U njemu uređujemo temeljna pitanja – jasnije prava i obveze, koja moraju biti uravnotežena. Uslijedit će ubrzavanje sudskih postupaka putem solemnizacije i ovršnih klauzula u ugovorima koji će biti obvezni te bolje povezivanje s Poreznom upravom. Bit je da je sve puno jasnije nego u starom zakonu, kazao je.
“Jasnija pravila za iseljenje najmoprimca”
Jedna od važnijih promjena odnosi se na situacije kada treba doći do iseljenja najmoprimca, pri čemu bi se trebali jasno definirati rokovi i postupci.
“Propisuju se jasni rokovi i postupanja, potpuno jasna postupanja. Nema proizvoljnosti. Dakle, svaki korak je propisan – kada dođe do te situacije, kada se kreće u iseljenje, pojašnjava.
Posebno se ističe mogućnost bržeg iseljenja ako najmoprimac ne postupi po opomeni.
“Ovršnost samoga ugovora znači da se bez suda ide putem javnog bilježnika u iseljenje ako dođe do te situacije, a tome prethodi jedan korak – opomena. Ako opomena ne urodi plodom, tek onda ide iseljenje. Iseljenje treba biti ovršno i tada je ono vrlo brzo. Imamo iskustva s državnim stanovima da to funkcionira u našoj državi i ovaj put uvodimo kao obavezni sastavni dio ugovora, apostrofirao je.
“Trošak solemnizacije na najmodavcu”
Tko će snositi trošak obvezne solemnizacije ugovora, jasno je propisano novim zakonom.
“Zakon jasno propisuje da je to obveza najmodavca. Najmodavac koji će svaki mjesec uprihoditi pet do šest puta više od onoga što će jednom platiti za solemnizaciju trebao bi imati interes to učiniti. Možda mnogi nisu ni znali za tu mogućnost, pojašnjava.
Solemnizacija, dodaje, donosi veću sigurnost objema stranama, ali i povezuje ugovore o najmu s Poreznom upravom.
“Kada se dolazi kod javnog bilježnika, on obje stranke upućuje u odredbe ugovora, tako da svima same odredbe postaju jasnije. S druge strane, povećava se sigurnost i jedne i druge strane, a treći element je neposredno povezivanje s Poreznom upravom, kazao je Uhlir.
“Više prijavljenih ugovora o najmu”
Kad je riječ o neprijavljenom najmu, Uhlir smatra da je porez na nekretnine već potaknuo dio vlasnika da svoje ugovore prijave i prijeđu na legalno tržište.
“Apsolutno uređenje tržišta nekretnina vrlo je teško i komplicirano. Ovisi prvenstveno o različitim inspekcijskim službama i djelovanju Porezne uprave, koja je zadužena za ubiranje poreza. Sam porez na nekretnine već je uputio dio onih koji su bili na crnom tržištu da im se više isplati biti legalan, imati ugovor sa svojim najmoprimcem i plaćati redovan porez nego onaj porez koji bi bio na prazan stan, kazao je.
Dodaje da se već bilježi znatan rast broja prijavljenih ugovora o najmu.
“Nekoliko je tu elemenata koji usmjeravaju cijelo tržište nekretnina i mi sada već imamo rezultate da je od 2024., kada su krenule izmjene svih tih zakona, do 2025. povećan broj ugovora o najmu za 75 tisuća u našoj državi, ustvrdio je.
U programu priuštivog stanovanja dosad je povezano 96 stanova s potencijalnim najmoprimcima, a sada slijede potpisivanje ugovora i useljenja.
“U ovom trenutku imamo 96 spajanja stanova s najmoprimcima. Slijede potpisivanja ugovora i useljenja, a neki su već i potpisali ugovore. Tijekom ljeta nismo mogli sve realizirati jer su ljudi bili na godišnjim odmorima. Sada je jesen, svi su tu i procedura će se ubrzati, a tijekom jeseni ponovno ćemo raspisati javni poziv za novi ciklus, zaključio je.




