Connect with us

Hrvatska

Beroš: “Za testiranje i liječenje COVID-a HZZO dosad platio 2,1 mlrd. kn”

Objavljeno

-

Foto: Vlada RH

Ministar zdravstva Vili Beroš u Hrvatskom saboru podnio je Izvješće o učincima i provedbi mjera zaštite pučanstva od zaraznih bolesti tijekom epidemije COVID-19 za razdoblje od 1. lipnja do 31. kolovoza 2021.

Riječ o aktivnostima Vlade, Stožera civilne zaštite RH, državnih tijela, jedinica područne i lokalne samouprave i pravnih osoba s javnim ovlastima tijekom ljetnog razdoblja u kojem je zabilježen bitno slabiji intenzitet epidemije u Hrvatskoj  u odnosu na prethodno Izvješće.

U ljetnom razdoblju stabilna epidemiološka situacija

– Istodobno su zabilježeni odlični turistički rezultati, Zabilježeno je više od 10,5 milijuna turističkih dolazaka i unatoč kretanju turista uspjeli smo održati mirnu i stabilnu epidemiološku situaciju u zemlji. Štoviše, osigurali smo status najsigurnije turističke destinacije na Mediteranu, kazao je Beroš. Dodao je da je blago pogoršanje epidemiloške situacije zabilježeno tek krajem kolovoza.

– Sve mjere koje su u tom razdoblju donesene bile su usmjerene na zaštitu zdravlja građana i stvaranju uvjeta za održavanje gospodarskih aktivnosti u uvjetima pandemije. Zdravstveni sustav prilagodio je svoje aktivnosti smanjenom broju oboljelih i hospitaliziranih od COVID-19 u tom razdoblju te, što je osobito značajno, povećao je pažnju i pružanje zdravstvene zaštite ostalim pacijentima, naglasio je Beroš među ostalim.

– Glavni cilj Vladinih mjera i svih naših aktivnosti bio je i ostao zaštita zdravlja naših građana. Nastavili smo intenzivno provođenje testiranja te putem mreže epidemioloških timova provođenje nadzora i praćenja zaraženih osoba te njihovih kontakata.  U izvještajnom razdoblju u usporedbi s drugim zemljama EU-a, Hrvatska se uglavnom nalazila u sredini prema stopi potvrđenih slučajeva na 100.000 stanovnika, što govori u prilog stabilnoj epidemiološkoj situaciji, kazao je Beroš.

Praćenje epidemiološke situacije na dnevnoj razini – doneseno 40 odluka

–  Ovisno o epidemiloškoj situaciji doneseno je 40 odluka kojima se uvodilo, ukidalo odnosno ublažavalo epidemiološke mjere. Uvažavano je načelo razmjernosti kako bi se u najmanjoj mogućoj mjeri ograničilo funkcioniranje gospodarstva i drugih segmenata društvenog i privatnog života, osobito vodeći računa kako bi Republika Hrvatska bila prepoznata kao epidemiloški sigurna zemlj, kazao je Beroš.

Tijekom ljeta bolnice reducirale kapacitete za COVID bolesnike

– Tijekom ljeta bolničke su ustanove postupno reducirale kapacitete za COVID-19 bolesnike i usklađivali ih s potrebama svojih drugih pacijenata. KB Dubrava, koja je u proteklom razdoblju zbrinjavala isključivo COVID-19 pacijente, uspostavila je svoje redovne djelatnosti, a od 5. kolovoza otvorila je i hitni prijam. Na taj smo način osigurali dostupniju zdravstvenu zaštitu za sve pacijente istočnog dijela Zagreba, odnosno cjelokupnog gravitirajućeg područja, kazao je Beroš među ostalim.

Početkom 4. vala najviše hospitaliziranih u KBC-u Split

– Početkom 4. vala epidemije bilježi se porast broja COVID bolesnika uz jadransku obalu pa KBC Split prednjači u broju hospitaliziranih te konstantno povećava broj kreveta za COVID-19 bolesnike. Slična je situacija u bolnicama u Puli, Zadru, Rijeci, Šibeniku i Dubrovniku.  U svakom je trenutku bilo dovoljno kapaciteta za zbrinjavanje svih bolesnika, kazao je Beroš.

Cijepljenje u ljekarnama i liječnici obiteljske medicine

– U proces cijepljenja i izdavanja COVID potvrda tijekom rujna uključene su i ljekarne diljem Hrvatske. Povećane su i aktivnosti liječnika obiteljske medicine. Posebno su u sklopu kućnih posjeta bili angažirani u cijepljenju nepokretnih i teže pokretnih osoba, kazao je ministar.

Ministar Beroš potom je govorio o aktivnostima Vlade i Stožera u izvještavanju javnosti o epidemiloškoj situaciji u zemlji.

Za testiranje i liječenje COVID-a HZZO dosad platio 2,1 milijarde kuna

Hrvatski zavod za zdravstvo osiguranje od početka pandemije do kraja kolovoza za testiranje i liječenje oboljelih od COVID-a iz obveznog zdravstvenog osiguranja platio je ukupno 2,13 milijarde kuna, kazao je Beroš.

Odgovarajući na zabrinutost za zdravstveno stanje nacije ministar je rekao kako je tek za 1,9 posto manje kontakata koje građani uspostavljaju s liječnicima obiteljske medicine, a povećan je broj telefonskih i e-mail kontakata, dok se preventivne mjere, posebno za onkološke bolesnike, odvijaju u najvećoj mogućoj mjeri s obzirom na okolnosti.

Kad je riječ o broju naručenih doza cjepiva pojasnio je da se one odnose ne samo na ovu, već i na 2022. i 2023. godinu.

Na nove varijante virusa cjepivo djeluje u 75 do 80 posto slučajeva

O povezanosti cijepljenja i mortaliteta Beroš je istaknuo kako kao svjetska populacija imamo sreće da cjepivo djeluje na nove varijante virusa. 

–  Moramo biti zahvalni znanosti i struci što je iznjedrila cjepivo koje na nove varijante djeluje u 75 do 80 posto slučajeva. Ovo cjepivo, kao nijedno na svijetu, ne štiti 100 posto, poručio je Beroš zastupnicma.

U tri mjeseca utrošeno ukupno 1,5 milijuna doza cjepiva

Bedroš je dodao da je od početka lipnja otvoreno 249 punktova, najviše u priobalju, za provođenje brzih antigenskih testiranja i izdavanje COVID potvrda, a u tri mjeseca utrošeno ukupno 1,5 milijuna doza cjepiva.

U tri ljetna mjeseca u Hrvatskoj zabilježeno ukupno 18.622 slučajeva zaraze.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

HDZ: Novi izbori nisu opcija; Tvrde da će okupiti većinu do 19. svibnja

Objavljeno

-

By

Stranke koje proteklih dana pokušavaju sastaviti parlamentarnu većinu – SDP i HDZ s partnerima – i dalje nisu došle do toga cilja. Ponajprije stoga što Domovinski pokret, ali i stranke koje s njim pregovaraju, ostaju pri svojim početnim stajalištima. Da su pozicije i dalje nepromijenjene, potvrđuju i najnovije izjave.

– Andrej Plenković kaže da pregovori zasad idu jako dobro. U četvrtak će biti odlučeno kada će pregovarački timovi opet za stol, rekao je prilikom javljanja iz središnjice HDZ-a novinar HRT-a Šime Vičević.

Kako kaže, “HDZ kaže da izbori nisu opcija”, a da će “dogovor svakako biti postignut i to unutar roka koji je potreban za sazivanje sjednice Sabora”.

– Kada govorimo o ulozi DP-a, oni i dalje zauzimaju stajalište da neće surađivati ni u kakvom obliku s SDSS-om. Ali, istovremeno Andrej Plenković kaže da će u pregovorima morati biti postignuta određena razina kompromisa dok jedna i druga strana približavaju svoja stajališta, kazao je.

Dodao je kako “Andrej Plenković nije zaobišao ni pitanje zajedničke fotografije koju je objavio glavni tajnik DP-a Josip Dabro na kojoj je zajedno s Ivanom Anušićem“.

– On u tome ne vidi ništa sporno, dodao je da to može biti korisno u ovoj fazi pregovora s DP-om, dodao je.

Premijer se obrušio i na predsjednika Zorana Milanovića te na ostatak lijeve oporbe.

– Kontinuirano ćemo podsjećati na niz koruptivnih primjera i praksi. Na toj kvazi ljevici imate Grbina koji j koristio naknade za odvojeni život, a nije imao pravo i onda govori drugima. Te informacije će dobivati itekako žestok odgovor, predvodnik te politike je Zoran Milanović, sakrio se dva tjedna, ide po svakom sajmu. Netko tko je teško kršio Ustav, doveo izbore na rub regularnosti sada se sakrio kao mali miš.

Sigurno ćemo raditi na tome da se dogovor o sastavljanju većine postigne do 19. svibnja, rekao je premijer Andrej Plenković komentirajući pregovore s DP-om. Optužio je ljevicu i SDP da difamiraju i napadaju HDZ, “umjesto da se povuku, čestitaju i krenu u svoje interne procese” kako bi vidjeli zašto su ostvarili slab rezultat na izborima.

Upitan je li se itko odrekao SDSS- kazao je da se “nitko nikoga ne odriče” te da se “vode razgovori”.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Potres jačine 4.3 kod Slunja. Osjetio se u Sisku, Zagrebu, Zaprešiću…

Objavljeno

-

Jutros u 5.38 sati područje Slunja pogodio je jači potres, javlja Seizmološka služba.

“Seizmografi Seizmološke službe zabilježili su prilično jak potres s epicentrom oko 15 km južno od Slunja. Magnituda potresa iznosila je 4.3 prema Richteru, a intenzitet u epicentru procijenjen je na V-VI stupnjeva EMS ljestvice”, objavila je Seizmološka služba. Epicentar je bio na dubini od 10 kilometara.

EMSC je prvo objavio da se radi o potresu magnitude 4.8. po Richteru, a kasnije su magnitudu smanjili na 4.6.

Komentar jednog Slunjanina na stranici EMSC-a bio je samo – tutnjava.  Čitatelji iz dijelova blizu epicentra komentiraju da se sve ljuljalo i treslo, da je dobro “zdrmao” i Ogulin, a probudio je i stanovnike Velike Kladuše u susjednoj BiH. Prema komentarima, osjetio se i u Sisku, Ivanić Gradu, Zagrebu, Zaprešiću… Mnogi Zagrepčani javljaju da ih je potres probudio. “Blagi i kratak, ali neugodan”, javljaju.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

ČESTITKE! / Danas slavimo Međunarodni praznik rada

Objavljeno

-

By

Danas je jedini međunarodni dan u kalendaru koji se slavi u dugim prosvjednim kolonama s transparentima.

Težnja za humanim radnim vremenom od osam sati dnevno i većim plaćama davne je 1886. godine dovela do velikih radničkih demonstracija u Chicagu. U sukobu s policijom svojim životom platilo je dvjestotinjak prosvjednika, kojih se prisjećamo 1. svibnja svake godine.

Međunarodni praznik rada neradan je dan u osamdesetak zemalja svijeta, poput Argentine, Brazila, Egipta, Švedske ili Vijetnama gdje se slave radnička prava kroz niz osmišljenih skupova i manifestacija. Zanimljivo je istaknuti da se na popisu tih zemalja ne nalaze Sjedinjene Američke Države u kojima je priča i počela, već da Amerikanci sličan praznik – Labor Day – slave 3. rujna svake godine.

Radišni Japanci, primjerice, uzimaju slobodan dan s posla na 1. svibnja – ne zbog proslave Međunarodnog praznika rada, već kako bi spojili dane u maleni godišnji odmor. Naime, prvi dan mjeseca svibnja pada unutar takozvanog Zlatnog tjedna u Japanu (od 29. travnja do 5. svibnja) kada se slave nacionalni praznici poput carevog rođendana, dana zaštite okoliša i prisjećanja na prvi japanski Ustav.

Prva proslava Međunarodnog praznika rada u Hrvatskoj održana je 1890. godine u Maksimiru, a ovaj zagrebački park do današnjih dana ostaje mjesto središnje proslave. Pritom su besplatne porcije graha i slušanje političko-sindikalnih govora uobičajeni dijelovi ovoga datuma. Ne treba zaboraviti niti dijeljenje crvenih karanfila – simbola radničkog pokreta u zemljama jugoistočne Europe, u Italiji i Austriji.

Svim zemljama koje slave praznik zajedničke su prosvjedne kolone radnika i sindikalista. Glavni im je cilj svrgnuti pozornost na uvjete rada i položaj zaposlenika u današnjem društvu, kao i velikog broja nezaposlenih, neisplate plaća, rada na crno…

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu