Connect with us

Hrvatska

Europska komisija isplatila Hrvatskoj 818 milijuna eura!

Objavljeno

-

Europska komisija isplatila je predujam Hrvatskoj iz Mehanizma oporavka i otpornosti od 818,4 milijuna eura odnosno 6,14 milijardi kuna, što je najveća pojedinačna uplata EU-ovih sredstava u državni proračun od kad je Hrvatska članica Europske unije, priopćila je Vlada u utorak.

Vlada najavljuje da će sredstva iz predujma biti usmjerena na reforme i projekte koji su najspremniji i koji se mogu prvi realizirati, što se između ostalog odnosi na potporu inovativnom projektu za istraživanje i razvoj autonomnih vozila; ulaganja u širokopojasnu pristupnu infrastrukturu i osiguranje pristupa 5G mreže; potpore poduzetnicima za energetsku učinkovitost i korištenje obnovljive energije u industriji; projekte dekarbonizacije zgrada; kao i projekte vodnog gospodarstva koji već imaju spremnu projektno studijsku dokumentaciju, natječajnu dokumentaciju te  ishođene građevinske dozvole.

Temelj za isplatu predujma je Nacionalni plan oporavka i otpornosti 2021.-2026. (NPOO) koji je početkom srpnja dobio pozitivnu ocjenu Europske komisije, a koju je Vijeće EU-a potvrdilo Provedbenom odlukom o odobrenju ocjene NPOO-a te Hrvatskoj stavilo na raspolaganje ukupno 6,3 milijarde eura, odnosno 47,5 milijarde kuna bespovratnih sredstava.

“Primanje avansnih sredstava za Hrvatsku označava početak provedbe kandidiranih investicija u okviru NPOO-a. Nakon faze očuvanja radnih mjesta i gospodarske stabilnosti u okolnostima COVID-19 krize, posvećeni smo reformskom procesu i korištenju osiguranih europskih sredstava za brz gospodarski oporavak i razvoj, uz jasan smjer dvostruke tranzicije – digitalne i zelene”, izjavio je predsjednik Vlade Andrej Plenković.

Rok za provedbu svih reformi i investicija u NPOO-u je 31. kolovoza 2026. pri čemu će se daljnje isplate sredstava iz Mehanizma oporavka i otpornosti temeljiti na polugodišnjim zahtjevima za plaćanje čije će odobrenje ovisiti o zadovoljavajućem ispunjenju pokazatelja koji se odnose na provedbu reformi i investicija na koje se Hrvatska obvezala u okviru NPOO-a.

NPOO sadrži opis 77 reformi i 152 ulaganja na koja će ta sredstva biti usmjerena. Strukturiran je u pet komponenti i jednu inicijativu: gospodarstvo, na koje se odnosi 26,2 milijarde kuna ili 54 posto ukupnog iznosa; javnu upravu, pravosuđe i državnu imovinu (4,36 mlrd. kuna ili 10 posto); obrazovanje, znanost i istraživanje (7,5 mlrd. kuna ili 15 posto), tržište rada i socijalnu zaštitu (2,09 mlrd. kuna, četiri posto); zdravstvo (2,56 mlrd. kuna, pet posto) te inicijativa “obnova zgrada” s 5,95 mlrd. kuna tj. 12 posto sredstava iz NPOO-a.

Za oporavak je namijenjeno 66 posto odnosno 32,15 mlrd. kuna, a za otpornost 34 posto tj. 16,5 milijardi.

Svaka komponenta Plana ima “digitalne” i “zelene” sastavnice, pri čemu je cilj doseći zadane ciljeve o ulaganju 20 posto sredstava u digitalnu transformaciju i 37 posto u zelenu tranziciju.

Prema projekcijama iz srpnja, s učinkom NPOO-a predviđa se u 2021. godini realni rast BDP a od 5,2 umjesto 4,9 posto bez NPOO-a, potom rast od 6,6 posto u 2022. umjesto 5,2 posto bez Plana te 4,1 posto u 2023. umjesto 2,7 posto, zatim 3,4 posto u 2024. godini umjesto 2,5 posto i 2,7 posto u 2025. godini, umjesto 2,5 posto koliko se projicira bez NPOO-a.

Vlada očekuje da će u odnosu na 2020. godinu, već u 2025. godini provedba Plana oporavka povećati BDP kumulativno za dodatnih 4,2 posto u odnosu na scenarij bez Plana oporavka.

Sveukupno bi, u zadnjoj godini provedbe Plana oporavka, odnosno u 2026. godini, BDP trebao biti gotovo 17 milijardi kuna veći nego bez Plana oporavka.

No votes yet.
Please wait...
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

PROGNOZA / Pola Hrvatske pod crvenim meteoalarmom: Temperature rastu i do 40 stupnjeva

Objavljeno

-

By

Sunčano i vrlo vruće. Ponegdje mala i umjerena naoblaka, a popodne u Gorskom kotaru i u unutrašnjosti Istre mala vjerojatnost za lokalni pljusak ili malo kiše. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren jugoistočni. Na Jadranu sredinom dana i popodne slab do umjeren jugozapadnjak, a ujutro i navečer ponegdje bura. Najviša dnevna temperatura od 34 do 40 °C, prognoza je DHMZ-a za subotu.

Sunčano i u većini krajeva vrlo vruće bit će i u nedjelju. Ponegdje mala do umjerena naoblaka, u unutrašnjosti Dalmacije mala vjerojatnost za popodnevni pljusak. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren sjeveroistočni, na istoku jugoistočni. Na Jadranu u prvom dijelu dana slaba i umjerena bura, uglavnom na sjevernom dijelu s jakim udarima, a popodne slab do umjeren jugozapadnjak. Najniža jutarnja temperatura između 14 i 20, na Jadranu od 24 do 29 °C. Najviša dnevna temperatura većinom između 33 i 39 °C, piše DHMZ.

Upozorenja za subotu

Crveni meteoalarm upaljen je za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku, karlovačku i gospićku regiju.

DHMZ
DHMZ

Upozorenje za nedjelju

Crveni meteoalarm upaljen je i u nedjelju za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku i karlovačku regiju, a za gospićku regiju žuto upozorenje.

DHMZ
DHMZ
Nastavi čitati

Hrvatska

MUP upozorava: Ove osobne iskaznice više neće vrijediti od ponedjeljka

Objavljeno

-

By

Zbog primjene Uredbe Vijeća (EU) 2025/1208, osobnim iskaznicama izdanim prije 1. siječnja 2003. godine s trajnim rokom važenja, važenje ističe 3. kolovoza 2026. godine. Građani koji su u posjedu navedenih osobnih iskaznica, obvezni su podnijeti zahtjev za izdavanje nove osobne iskaznice.

Razlog tome je što takve osobne iskaznice više ne zadovoljavaju ni minimalne sigurnosne standarde protiv krivotvorenja.

Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, ukupno 13.277 osoba ima izdane osobne iskaznice kojima rok važenja istječe 3. kolovoza 2026. godine.

Kako se uglavnom radi o građanima starije životne dobi, bolesnim, slabije pokretnim ili nepokretnim osobama, koje ne koriste ili vrlo rijetko koriste Internet, svakoj osobi bit će upućena obavijest na kućnu adresu o isteku osobne iskaznice i potrebi podnošenja zahtjeva za izdavanje nove.

Također, u slučajevima kada osoba neće moći osobno pristupiti u policijsku upravu/postaju radi podnošenja zahtjeva, organizirat će se izlazak službenih osoba na kućnu adresu. Članovi obitelji ili osobe koje brinu o njima trebaju dogovoriti termin dolaska službene osobe radi zaprimanja zahtjeva za izdavanje osobne iskaznice i njezina preuzimanja.

Detaljne informacije vezane uz izradu osobne iskaznica nalaze se na Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske – Osobna iskaznica (eOI).

Nastavi čitati

Hrvatska

Sve ih je više u Jadranu: Ove otrovne vrste izazivaju zabrinutost

Objavljeno

-

By

Sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu.

Posljednjih mjeseci srebrnopruga je napuhača, kako se čini, sve češće viđena i u Jadranskom moru. Ta je invazivna vrsta stigla preko Mediterana i Sueskog kanala, ali nije usamljena. Više je tisuća invazivnih vrsta u Mediteranu, mahom tropskih, i njihovo je širenje posljedica rasta temperatura, prenosi Dnevnik.hr.

Srebrnopruga napuhača, osim što je otrovna, snažnom čeljusti lomi školjke i pregriza ribarske mreže. Grčka, Turska i Cipar daju nagrade za njezin izlov. No, tu je i otrovna riba lav, također doseljenik u Mediteran. Štete koje invazivne vrste izazivaju su goleme.

“Za neke skupine vrsta već smo izgubili većinu bioraznolikosti. Mekušci, na primjer, neke studije su pokazale da je istočni Mediteran već izgubio 93 posto vrsta mekušaca u plitkim vodama”, upozorio je morski biolog Ernesto Azzurro.

“Riba lav golem je problem za bioraznolikost. Domaće vrste ne prepoznaju ribu lava kao grabežljivca. Stoga joj je vrlo lako vrebati domaće vrste, posebno mlade jedinke”, dodao je.

Stručnjaci su istaknuli da sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu – i to ne samo onih invazivnih. Primjerice, portugalska galija ili modri loptaš vrsta je nalik meduzi, čiji žarnjaci mogu biti smrtonosni čak i za ljude. Američki plavi rak uništava uzgajališta školjaka. Već se proširio i Jadranom.

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu