Connect with us

ZADAR / ŽUPANIJA

(FOTOGALERIJA) SVEČANA PROMOCIJA MAGISTRICA I MAGISTARA NA SVEUČILIŠTU U ZADRU Vican: “Obrazovani ljudi se lakše štite od laži i rjeđe podliježu lažnim autoritetima”

Objavljeno

-

Na Sveučilištu u Zadru jučer su u dvije odvojene promocije diplomu magistra struke primila 194 promoventa. Višegodišnja upornost, usmjerenost na ciljeve koji su postavljeni prije nekoliko godina, odgovornost prema samima sebi, roditeljima i prijateljima, prihvaćanje učenja i znanja kao vrijednosti, dovelo ih je do današnjeg dana u kojemu su promovirani u magistrice i magistre.

Čestitajući im na postignutom uspjehu, rektorica Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Dijana Vican rekla je kako primljena diploma nije samo kvalifikacija za određenu struku, već i jedro više na životnom putu.

– Obrazovanje ne služi samo tome da odgovori gospodarskim zahtjevima i tržištu rada. Obrazovani ljudi su društveno odgovorniji, intelektualno su razvijeniji, više i bolje razumiju probleme i načine rješavanja problema. Neobrazovani se sklanjaju na društvenu marginu; obrazovani ljudi se lakše štite od laži, rjeđe podliježu lažnim autoritetima, znaju se suprotstaviti. Još važnije, obrazovane osobe nastavljaju učiti, rekla je rektorica Vican.

– Vaša prisega danas neka vam znači puno više od puko izgovorenih riječi. Pretvorite je sebi u
životni zavjet da ćete biti lučonoše istine. Ne smetnite s uma divljenje, čuđenje, znatiželju u
svim drugim područjima obrazovanja. Nastavite učiti i to od najvećih uzora. Tražite ih u
onima koji su svojim radom i življenjem pokazali i dokazali da se rad, poštenje i poštivanje
drugoga isplate, poručila im je rektorica Vican, čestitajući im uime nazočne prorektorice prof.
dr. sc. Nedjeljke Balić-Nižić, kao i svih djelatnika Sveučilišta.

U ulozi promotora nazočne je pozdravio doc. dr. sc. Tomislav Klarin, nastavnik Odjela za turizam i komunikacijske znanosti, koji im je rekao da ovim svečanim činom postaju dio
zadarske i šire sveučilišne obitelji.

– U okviru studijskih programa Sveučilišta u Zadru stekli ste različita interdisciplinarna znanja
i kompetencije kojima možete konkurirati na tržištu rada u javnom i privatnom sektoru, u
Hrvatskoj i inozemstvu. Pod ovim mislim da se možete nastaviti usavršavati u inozemstvu, ali
vratite se u svoju domovinu i svoju zajednicu, nju gradite i unaprjeđujte. S ovim završenim
poglavljem školovanja nemojte prestati učiti, istraživati i ulagati u sebe. Nastavite
produbljivati svoja znanja i usavršavati se u svojoj struci ili ju mijenjajte kako biste se ostvarili u svome profesionalnom razvoju. Snivajte svoje snove i ostvaruje svoje ciljeve!, poručio je dr.
Klarin.

Uoči same dodjele diploma promoventi su položili svečanu prisegu, kojom su obećali da će
sve svoje snage upotrijebiti za dobrobit naroda i procvat domovine, a stečeno znanje na
ovom Sveučilištu i dalje, teorijskim i praktičnim radom, produbljivati i razvijati te time
pridonositi napretku i boljem životu našega naroda. Nakon primanja diplome simboličnim
stavljanjem kapa na glavu postali su dio akademske javnosti.

U 10 sati promovirani su: Magdalena Abramović, Tea Andrić, Alisa Antunac, Sara Anzulović,
Viktorija Arbanas, Mateo Arula, Martina Babić, Petra Banković, Šime Barbaroša, Jelena Bilić,
Marina Bistričić, Marija Bodrožić Govorčin, Monika Justina Bogdanić, Ante Bota, Martina
Bosnić, Antonija Bralić, Sandra Bratić, Martina Buterin, Anamarija Capek, Dario Ceranić,
Diana Cindrić, Jura Cmrečak, Ana Curić, Tonči Cvrlje, Mila Ćorić, Monika Ćuto, Matej Ćuže,
Ivana Dadić, Kristijan Dolić, Rachel Dusper, Iva Đolonga, Matea Fumić, Luan Gashi, Martina
Gatin, Martina Gluščić, Ana Kristina Golub, Lorena Grbić, Tea Grbić, Graziella Gržinić, Ana
Gulan, Josipa Herceg, Alisa Hrle Čorak, Dora Ivankov, Tihana Jurić, Ines Kajdiž, Sanja Katić, Iva
Kinda, Klara Klaić, Marija Kocaj, Katarina Kokić, Samanta Kopilaš, Klara Kožul, Maja Kralj, Ines
Kurić, Petra Lasić, Tonči Lučić, Matea Majić, Gloria Makjanić, Anđelina Malić, Matej Mandek,
Ivan Marić, Ana Marinović, Roko Matanović, Ines Matezović, Marija Merkaš, Laura Mičić,
Irena Mijolović, Monika Miočić, Ana Modrić, Lana-Kira Athys Mraz Mišurac, Majda
Mujkanović, Stipe Nimčević, Sanja Ožegović, Danijela Paska, Danijela Pavlović, Lora Pavlović,
Nikolina Pedić, Silvija Peras, Natalija Iva Puzar, Mia Stipan, Marija Šarić, Marija Šimatović,
Marino Šilić, Marijana Šimić, Anđelka Šimleša, Mara Šitum, Luka Škara, Mia Šoletić, Ivan
Takalić, Marta Tolj, Tamara Tomić, Zrinka Vidović, Anđela Vrkić, Zvonimir Vukas, Nada Zelić,
Antonija Zubčić, Josip Zubović, Krešimir Zubović i Tena Žulj.

U 12 sati promovirani su: Antonija Anđelić, Ivančica Anušić, Marko Atelj, Andrea Bakarić,
Antonela Bakarić, Draženka Barić, Matea Bartulović, Šime Bašić, Nikolina Benjak, Marijana
Bilać, Monika Boban, Kristina Bonić, Josip Brković, Anamarija Brnadić, Petra Buovac, Ella
Crnić, Julijana Čikara, Marijana Čiklić, Marko Čirjak, Mirna Čugura, Diana Ćorić, Anna Drenić,
Božana Dubajić Draženović, Filip Ergotić, Marija Fridrih, Vedrana Gačić, Marija Generalić,
Matea Govorušić, Eni Grbić, Sara Grdaš, Paula Grdović, Katarina Grubelić, Hermina Gvozden
Mandarić, Anđela Iglić, Vesna Jakovac, Sunčana Jelovčić, Andrea Jerković, Pejo Jozić, Gabriela
Jukić, Alen Juranko, Ivan Jurić, Helena Jurina, Ana Kovačević, Ivona Krpan, Katarina Kubat,
Lucija Kulaš, Petra Kurilić, Nataša Kustura, Valentina Kuzmek, Katarina Lipovac, Tea Luburić,
Kristina Majcen, Ella Malenica, Marijana Markalaus, Sara Matačić, Antonija Matak, Martina
Matijević, Ana Miklošić, Franko Miloš, Anamarija Negulić, Nina Nosić, Diana Ososlija,
Antonija Palčić, Antonio Periša, Anđela Peša, Martina Petrlić, Andrijana Plećaš, Bernarda
Popović, Anita Prigradić, Lucija Prpić Burić, Antonella Pustaj, Ivica Radić, Nikolina Rod, Vice
Rogić, Martina Sabalić, Fran Sakač, Antonia Strika, Matea Sukno, Lucija Šalinović, Dora Šarić,
Manuela Šarić, Nikolina Šetka, Lucija Šikić, Karlo Šokota, Mario Tomas, Matija Titulić, Martina Tkalčević, Iva Turković, Anđela Uhoda, Margarita Uhoda, Neven Vlakić, Ivana Vukić, Lovre
Zekanović, Ana Zubčić i Ivana Žunić Lončarić.

No votes yet.
Please wait...
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

ZADAR / ŽUPANIJA

FOTOGALERIJA / Sedam desetljeća anglistike u Zadru: humanističke znanosti imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije 

Objavljeno

-

By

međunarodnim znanstvenim skupom „Contemporary Horizons in English Studies“ (Suvremeni horizonti u anglistici), koji je jutros otvoren u Svečanoj dvorani, Odjel za anglistiku Sveučilišta u Zadru obilježava 70 godina postojanja i djelovanja.

Povijest anglistike u Zadru seže u 1956. godinu, kada je Odjel osnovan kao dio tadašnjeg Filozofskog fakulteta u Zadru. U početnom nastavnom programu engleski jezik i književnost poučavali su se u okviru dvopredmetnog studija germanistike. Istaknuta znanstvenica Mira Janković odigrala je važnu ulogu u određivanju njegove akademske misije, a sljedeća važna etapa nastupila je u akademskoj godini 1975./76., kada je tadašnji Filozofski fakultet u Zadru, nakon integracije provedene 1974. godine, postao sastavni dio Sveučilišta u Splitu. Sveučilište u Zadru u svojem današnjem obliku osnovano je 2002. godine, a 2009. godine Odjel za engleski jezik i književnost službeno je postao Odjel za anglistiku.

– Sedam desetljeća akademskog rada predstavlja mnogo više od institucionalnog kontinuiteta. Ona predstavljaju generacije nastavnika, istraživača, studenata, ideja, suradnji i intelektualnih postignuća koja su pomogla oblikovati i Odjel i samo Sveučilište. Sveučilišta su ustanove duboko ukorijenjene u tradiciju, ali ne mogu ostati nepromijenjena. Umjetna inteligencija već sada mijenja način na koji pišemo, prevodimo, istražujemo, poučavamo i komuniciramo. Ona donosi iznimne mogućnosti, ali i značajne izazove. Za sveučilišta su ti izazovi posebno važni. Ako umjetna inteligencija može u nekoliko sekundi generirati eseje, prijevode, analize pa čak i kreativne tekstove, moramo se zapitati što to znači za obrazovanje. Vjerujem da humanističke znanosti, a posebno anglistika, imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije. Odgovor ne može biti jednostavno pružanje otpora tehnološkim promjenama. Budućnost anglistike ovisit će ne samo o očuvanju ustaljenih tradicija nego i o pronalaženju novih načina da se pokaže zašto je humanističko znanje i dalje važno, istaknuo je u pozdravnoj riječi prorektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Marko Lukić.

Pročelnica Odjela za anglistiku prof. dr. sc. Sanja Škifić predstavila je njegovu povijest te razvoj koji je bio moguć prije svega zahvaljujući predanosti i znanstvenom radu generacija nastavnika. Rana povijest anglistike u Zadru usko je povezana sa znanstvenicima poput Rudolfa Filipovića, Mire Janković, Damira Kalogjere, Dore Maček, Stipe Grgasa i drugih.

– Raznolikost istraživačkih interesa jedno je od temeljnih obilježja našega Odjela. Naši znanstvenici istražuju raznovrsna područja i pristupe, od suvremenoga diskursa i kulturalnih studija, suvremene književnosti, prevođenja, medija i filma, videoigara, roda i popularne kulture, jezikoslovlja, psiholingvistike, usvajanja drugoga jezika, poučavanja jezika te dobrobiti nastavnika. Ovaj širok istraživački profil odražava kako međunarodni razvoj discipline tako i dugogodišnju predanost Odjela akademskoj otvorenosti i suradnji, istaknula je pročelnica Škifić.

U povodu 70. obljetnice Odjela za anglistiku pozvani su znanstvenici i stručnjaci čiji se rad temelji na različitim područjima kao što su jezikoslovlje, primijenjeno jezikoslovlje, usvajanje drugog jezika, književnost, kultura, mediji, film, književno prevođenje i translatologija, kako bi istražili promjenjive granice i nove smjerove koji oblikuju područje anglistike. Tema konferencije odražava ono što Odjel danas predstavlja: anglistiku koja je raznolika, interdisciplinarna, međunarodno povezana i otvorena prema novim pristupima.

Plenarni predavači su prof. emeritus Stipe Grgas, koji je veliki dio svog radnog vijeka proveo baš na Odjelu za anglistiku, te prof. Christina Gkonou (Sveučilište u Essexu). Izlaganja tijekom dva dana bave se suvremenim raspravama i istražuju inovativne pristupe iz područja britanske i američke književnosti, književne i kulturne teorije, postkolonijalnih studija, rodnih studija, književnog prevođenja, višejezičnosti itd.

Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

DANAS NESTABILNIJE / Stižu kiša i pljuskovi s grmljavinom, evo što nas čeka za vikend

Objavljeno

-

By

Zadar i zadarsko područje

Danas promjenjivije vrijeme nego proteklih dana. Bit će izmjene oblaka i sunčanih razdoblja, a mjestimice treba računati na kišu i pljuskove, lokalno i praćene grmljavinom, osobito tijekom dana. Puhat će jugo i južni vjetar, uz prolazno okretanje vjetra.

Temperatura u Zadru oko 19 do 26 °C. Prema vikendu slijedi postupno smirivanje, a nedjelja bi trebala biti pretežno sunčana i suha.

Hrvatska

U većem dijelu zemlje promjenjivo sa sunčanim razdobljima, ali uz mjestimičnu kišu.

Najnestabilnije će biti na Jadranu i u područjima uz njega, gdje su mogući izraženiji pljuskovi s grmljavinom, dok je početkom dana kiša moguća i na istoku zemlje.

Na kopnu će vjetar uglavnom biti slab, a na Jadranu umjereno jugo i južni vjetar, prolazno bura i sjeverozapadnjak. Jutarnje temperature od 11 do 15 °C, na Jadranu od 17 do 23 °C, a najviše dnevne uglavnom 21 do 26 °C, na jugu do 29 °C.

Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

TRAJAT ĆE DO 31. SIJEČNJA / Započeli radovi na izgradnji kružnog toka na Plovaniji

Objavljeno

-

By

Zbog rekonstrukcije raskrižja na Plovaniji promet će se do 31. siječnja 2027. odvijati obilaznim pravcima.

U sklopu treće faze rekonstrukcije Ulice Nikole Tesle predviđena je izgradnja kružnog toka na Plovaniji, uz prethodno izmještanje trafostanice u okviru zasebnog projekta HEP-a. Radovi su započeli u utorak, 15. rujna, i od tada je za sav promet zatvoreno raskrižje Ulice Nikole Tesle, Kožinskog prilaza, Ulice Ive Kerdića, Puta Plovanije i Pakleničke ulice.

Radove izvodi tvrtka Cestogradnja d.o.o., a privremena regulacija prometa bit će na snazi do 31. siječnja 2027. godine. 

Ovo je druga faza rekonstrukcije III. faze Ulice Nikole Tesle. Rotor će se izgraditi na problematičnom križanju koje spaja pet ulica. Prvo će se izmjestiti trafostanica, a potom se radovi nastavljaju na prometnici i ostaloj infrastrukturi.“, poručuju iz Upravnog odjela za prostorno uređenje i graditeljstvo te građane mole za strpljenje i korištenje alternativnih pravaca.

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu