Connect with us

Hrvatska

Epidemiolozi: “Ne preporučujemo istodobno cijepljenje protiv gripe i covida”

Objavljeno

-

Četiri slučaja sezonske gripe zabilježena su već u Hrvatskoj, bitno ranije u odnosu na zimsko vrijeme, kad gripa obično stiže u ove krajeve.

Kako Novi list doznaje u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo (HZJZ), riječ je o turistima kojima je gripa potvrđena na području Dalmacije. Ove se godine očekuje nešto jača sezona gripe u odnosu na lanjsku, kad praktički uopće nije bilo oboljelih, a cijepljenje se očekuje početkom studenog.

Prema informacijama iz HZJZ-a, pacijenti kod kojih je dijagnosticirana gripa imali su simptome COVID-a pa su testirani, a kad je test bio negativan, testirali su ih i na gripu, s pozitivnim rezultatom. Pojava gripe u ovo doba godine iznenadila je i same epidemiologe, jer se prvi slučajevi oboljelih u Hrvatskoj obično potvrde u listopadu ili studenom. Jedno od objašnjenja je da je takvih slučajeva bilo i ranijih godina, ali su simptomi bili blagi pa se nije radio test. Ove se godine puno testira, pa je zato veća vjerojatnost otkriti i druge viruse.

“Unatoč ranoj pojavi virusa gripe, ne očekujemo ništa neuobičajeno. Gripe neće biti ništa više nego inače. Bit će je svakako više od nule, koju smo imali prošle godine, ali to neće biti ništa što bi nas iznenadilo”, kaže dr. Diana Mayer, epidemiologinja HZJZ-a.

Kompletan protokol vezan uz cijepljenje protiv gripe bit će, kaže predstavnica HZJZ-a, nepromijenjen. Cjepivo će u Hrvatsku stići krajem listopada, kada će početi i cijepljenje zainteresiranih.

Evo kome se preporučuje cijepljenje protiv gripe

Dvojbe oko toga trebaju li se građani cijepiti i protiv gripe i protiv COVID-a epidemiolozi nemaju. Preporuke koje su vrijedile ranijih godina ostaju na snazi: cijepljenje protiv gripe preporučuje se starijim osobama i rizičnim skupinama, odnosno kroničnim bolesnicima i imunokompromitiranim osobama. Uz to, cijepiti bi se trebali i zdravstveni radnici i radnici u socijalnoj skrbi, kažu u HZJZ-u.

U pogledu tajminga cijepljenja, stručnjaci smatraju da je svima onima koji bi se htjeli cijepiti i protiv COVID-a i protiv gripe ipak bolje pričekati između apliciranja dvaju različitih cjepiva, nego cijepiti se objema cjepivima istovremeno.

“Zapravo, cijepiti se smije istodobno. Ali smatramo da je bolje pričekati između jednog i drugog cjepiva dva tjedna, kako bismo, u slučaju da bude nekih nuspojava, znali koje ih je cjepivo izazvalo”, objašnjava epidemiologinja Mayer.

Prema posljednjim podacima ECDC-a s kraja kolovoza, u čitavoj je Europi niski intenzitet gripe zamijećen samo u Slovačkoj, dok je ostatak EU-a praktički bez gripe. Ove sezone očekuje se da će cirkulirati dva soja virusa gripe A – Victoria (H1N1) i Cambodia (H3N2) te B – Washington i Phuket. Proteklih mjeseci obišli su južnu hemisferu, a prema njima definirano je i cjepivo za ovu sezonu.

Simptomi gripe i COVID-a vrlo su slični, pa je ove dvije virusne bolesti lako zamijeniti. Povišena tjelesna temperatura, kašalj, opća slabost, glavobolja i bolovi u mišićima karakteristični su za obje zaraze. Kihanje i curenje iz nosa, koji su česti pratitelji gripe, kod koronavirusa, međutim, nisu uobičajeni, dok će oboljeli od COVID-a češće imati suhi kašalj u odnosu na one ‘gripozne’, piše Novi list.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

KTC povlači proizvod, provjerite jeste li ga kupili!

Objavljeno

-

By

KTC je na svojim stranicama objavio da se povlači proizvod PEPITO 1l rum punch.

Proizvod se povlači s tržišta jer je redovitom kontrolom nad proizvodnjom utvrđeno manje odstupanje u pogledu korištenja određenih prehrambenih aditiva.

“Predostrožnosti radi, obavještavamo cijenjene potrošače kako predmetni proizvod povlačimo s tržišta”, poručuju iz KTC-a.

Ako ste predmetni proizvod kupili na prodajnim mjestima KTC-a, javite se na prodajno mjeste. Iz KTC-a navode da se povlačenje odnosi samo na proizvod navedenog LOT broja (LOT BROJ:005 21.12.2023.; LOT BROJ: 001 13.02.2024.) koji se navodi u ovoj obavijesti.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Hrvatska među zemljama EU-a s najnižim cijenama plina i struje

Objavljeno

-

By

Kućanstva u EU i eurozoni plaćala su u drugoj polovini 2023. godine nešto niže cijene plina i struje nego u prvih šest mjeseci, a Hrvatska je zadržala mjesto u skupini zemalja s najnižim cijenama, znatno nižim od europskog prosjeka, pokazali su u četvrtak podaci Eurostata.

Prosječna cijena struje za kućanstva u EU pala je u drugoj polovini 2023. za 3,7 posto u odnosu na prvih šest mjeseci, kliznuvši na 28,3 eura za 100 kilovatsati, izračunao je Eurostat. U odnosu na drugu polovinu 2022. godine bila je gotovo nepromijenjena.

U eurozoni kućanstva su 100 kilovatsati struje u drugoj polovini prošle godine u prosjeku plaćala 30 eura, za 3,8 posto manje nego u prvih šest mjeseci. U odnosu na isto razdoblje 2022. cijena joj je bila viša za 3,1 posto.

“Troškovi energije, opskrbe i mreža stabilizirali su se u prvoj polovini godine i pokazuju pad u drugoj polovini u odnosu na vrhunac u 2022., ali su još uvijek na visokoj razini”, zaključuju statističari.

Ukinuti mehanizmi pomoći

Prosječna cijena plina za kućanstva u EU bila je pak u razdoblju od srpnja do prosinca manja za pet posto nego u prvoj polovini godine, kliznuvši na 11,3 eura za 100 kilovatsati. U usporedbi s drugom polovinom 2022. bila je gotovo nepromijenjena.

U eurozoni plin je za kućanstva u drugoj polovini prošle godine pojeftinio za 7,6 posto, na 12,2 eura za 100 kilovatsati. U odnosu na drugu polovinu 2022. bio je skuplji za sedam posto.

Niži računi kućanstava za plin i struju nego u prvoj polovini godine odražavaju pad cijena na tržištima, koji je djelomice amoriziralo ukidanje mehanizama državne pomoći, objašnjavaju u Eurostatu.

Jeftina “trojka”

Najnižu cijenu plina, izraženu u eurima, plaćala su u drugoj polovini prošle godine kućanstva u Mađarskoj, od 3,3 eura za 100 kilovatsati.

Slijedi Hrvatska sa cijenom plina za kućanstva u drugoj polovini 2023. od 4,6 eura za 100 kilovatsati, kada se uključe svi nameti, većom za 4,4 posto nego u prvoj polovini godine. Usporedba s istim razdobljem 2022. godine pokazuje upola blaže poskupljenje.

Eurostat napominje da se usporedbe cijena u Hrvatskoj temelje na fiksnom tečaju eura za kunu, podsjetivši da je 1. siječnja prošle godine ušla postala članica eurozone.

U skupinu zemalja s najnižom cijenom plina za kućanstva u drugoj polovini 2023. svrstala se i Rumunjska gdje je stajao 5,6 eura.

Najvišu cijenu plina, izraženu u eurima, plaćala su pak kućanstva u Nizozemskoj i Švedskoj, od 24,8 eura odnosno 20,7 eura za 100 kilovatsati.

Cipar i Malta ne objavljuju podatke o cijenama plina, a Finska ne objavljuje cijene plina za kućanstva.

Povoljna Mađarska

Kućanstva u Mađarskoj plaćala su i najnižu cijenu struje u drugoj polovini prošle godine, od samo 11,3 eura za 100 kilovatsati. Slijede Bugarska i Malta gdje je stajala 11,9 odnosno 12,8 eura.

Kućanstva u Hrvatskoj plaćala su u drugoj polovini prošle godine 14,8 eura za 100 kilovatsati struje, kada se uključe svi nameti. To znači da se njezina cijena nije značajnije promijenila od druge polovine 2022. kada je bila poskupjela za 9,3 posto u odnosu na prethodnih šest mjeseci.

Najviše su pak u drugoj polovini 2023. za struju izdvajala kućanstva u Njemačkoj, gdje je 100 kilovatsati stajalo 40,2 eura. Slijede Irska i Belgija sa cijenom struje za kućanstva od gotovo 38 eura za 100 kilovat sati.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Hrvati na EU izborima mogu birati i strance, DIP objasnio kako

Objavljeno

-

By

Državno izborno povjerenstvo (DIP) podsjeća da na europskim izborima 9. lipnja, pravo birati i pravo biti birani, odnosno kandidirati se, imaju i državljani druge države članice EU s prebivalištem ili boravištem u Hrvatskoj.

Ostvari li to pravo u Hrvatskoj, državljanin druge članice EU, ne može ga ostvariti u matičnoj državi, niti u drugoj članici EU, na istim izborima.

Da bi mogao glasovati na europskim izborima, državljanin druge države članice EU, mora najkasnije 9. svibnja podnijeti zahtjev za upis u Registar birača nadležnom upravnom tijelu županije, odnosno Grada Zagreba koje vodi taj Registar.

Uz taj zahtjev, treba predočiti izjavu u kojoj će, uz ostalo, stajati da će pravo glasa ostvariti samo u Hrvatskoj i izjavu da nije lišen prava glasovanja u državi članici EU čiji je državljanin.

Navedeni zahtjev podnosi nadležnom upravnom tijelu koje vodi Registar birača, prema mjestu prebivališta ili boravišta u Hrvatskoj.

Kontakt podaci nadležnih upravnih tijela bit će dostupni na mrežnim stranicama Ministarstva pravosuđa i uprave – https://mpu.gov.hr/.

DIP podsjeća i da birači druge države članice EU glasuju na biračkim mjestima određenima prema mjestu njihovog prebivališta ili boravišta.

Kad je riječ o kandidiranju na europskim izborima, DIP ističe da to pravo imaju i državljani druge države članice EU ako zadovoljavaju zakonske uvjete i pod uvjetom da u Hrvatskoj i državi članici EU čiji su državljani, pojedinačnom sudskom presudom ili administrativnom odlukom protiv koje je dopušten pravni lijek nisu lišeni prava na kandidiranje i da su upisani u Registar birača.

Ima li državljana drugih država članica EU na listama za europske izbore i koliko, vidjet će se nakon što DIP u srijedu poslijepodne objavi zbirnu listu pravovaljanih lista.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu