Ministar obrazovanja Radovan Fuchs zaželio je u ponedjeljak svim učenicima, djelatnicima u predškolskom i obrazovom sustavu te ravnateljima sretan početak nove školske godine, a posebice prvašićima ustvrdivši kako su svi zabrinuti zbog nastavka trenda pada broja prvašića.

Također, zaželio je i da nova školska godina bude svima lakša od prethodne u smislu epidemioloških situacija i pandemijskoga stanja u cijelom svijetu, pa tako i u Hrvatskoj.

Ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs bio je u ponedjeljak u Zadru na prigodnom otvorenju Osnovne škole Voštarnica koja je sagrađena u sklopu Centra za odgoj, obrazovanje i rehabilitaciju i smještaj djece s posebnim potrebama Mocire.

“Škola se gradila dugo, bilo bi bolje da je prije bila izgrađena, ali uz sve nedaće mislim da Grad Zadar i županija mogu biti zaista sretni s ovakvom institucijom koja će služiti obrazovanju djece koja imaju poteškoće u razvoju”, rekao je Fuchs, istaknuvši kako je riječ o instituciji građenoj po svim standardima struke za ovakve specijalizirane institucije.

Na novinarsko pitanje smatra li da je društvo u cjelini odgovorno što se škola gradila punih 14 godina, Fuchs je ponovio kako je rekao da mu je žao da se škola gradila tako dugo, dodavši kako zna da se škola u jednoj fazi trebala preprojektirati.

Ministar je ocijenio da se s dužnom pažnjom treba pristupiti izgradnji svakog objekta – od početka s dobrim i detaljnim planovima za idejno rješenje, glavni i i izvedbeni projekt te odabrati prave izvođače pa problema ne bi trebalo biti.

Na pitanje novinara brine li ga činjenica da je i ove godine manje prvašića nego prošle godine, kao i trend njihova pada, ministar je istaknuo da to ne brine samo Ministarstvo obrazovanja, nego i Vladu, te niz resora.

Jer, ustvrdio je, ako natalitet pada i demografska situacija je loša to ne nije dobro za cijelo društvo – gospodarstvo, kao i za sve resore koji neku državu čine stabilnom.

Kada je pak riječ o nedavno objavljenim rezultatima istraživanja o posljedicama koje su na učenike ostavili pandemijski uvjeti školovanja, Fuchs je odgovorio kako će te posljedice otkanjati za to obrazovani stručnjaci – u prvom redu psiholozi.

Dodao je kako su u Ministarstvu pretpostavljali da se tako nešto može dogoditi te su cijelu prošlu školsku godinu inzistirali na tomu da djeca budu što je moguće više u nastavi u školama, a što manje online.

Smatra i da su se svi zagovornici online nastave sada uvjerili da tehnologija nikada ne može do kraja zamijeniti živu riječ, kontakte i interakciju učitelja i učenike, te djece međusobno.

Podsjetio je da su u Hrvatskoj djeca bila prošle školske godine prosječno pet tjedan u nastavi online, a u drugim zemljama i bitno duže. S tim u vezi, spomenuo je kako, primjerice u Austriji, postoje liste čekanja u specijaliziranim ustanovama za terapiju djece, s obzirom na njihova psihička stanja.

Na novinarsku primjedbu da sindikat Preporod preporučuje dopunsku nastavu zbog “rupa u znanju” učenika nastalih u pandemijskim uvjetima školovanja, zbog čega su roditelji morali plaćati djeci instrukcije, posebice maturantima, ministar je podsjetio da su instrukcije bile i ranije.

“Svi znamo da su instrukcije bile i ranije, ali je isto tako jasno da zbog pandemjiskih uvjeta poučavanja sada ‘idemo’ u izgradnju i dogradnju dodatnih vrtića i škola kako bi, na prvom mjestu, sva djeca krenula u obveznu predškolu za što pak treba imati dostupne vrtićke kapacitete”, rekao je Fuchs.

Dodao je da i osnovne škole ‘idu’ u cjelodnevnu nastavu pa i sve škole u Hrvatskoj trebaju biti tako infrastrukturno opremljene da se u njima djeca zadržavaju od ujutro do najmanje tri sata poslijepodne što podrazumijeva i školske kuhinje s toplim obrokom.

“Kurikule možete mijenjati na ovakav ili onakav način, ali ako satnica poučavanja ostaje ista, onda se neće postići željeni bitno bolji rezultati, te da kvantum znanja koje učenici trebaju dobiti po pojedinim obrazovnim ciklusima bude kakav želite”, ocijenio je Fchs.

Objasnio je da treba, kako bi se to postiglo, analizirati sustav i vidjeti što je u njemu dobro, a što loše, te loše mijenjati, a dobro i unaprijediti.

Zato ćemo, najavio je Fuchs, u ovoj školskoj godini krenuti s nacionalnim ispitima kako bismo vidjeti kakvo je stanje, ustvrdivši kako je šteta da nacionalni ispiti nisu bili davno prije uvedeni. Dodao je da su vjerojatno Grčka i Hrvatska jedine zemlje EU-a koje nemaju takve nacionalne ispite koji pak služe onima koji se u državi bave obrazovnim politikama da ih usmjeravaju u pravom smjeru.

“Ne može se generalizirati i napraviti neki generalni test jer konačno znanje je individualno i nisu svi učenici nešto usvojili, a nešto nisu, ali učitelji to moraju identificirati i ponašati se u skladu s time”, izjavio je Fuchs.