Connect with us

ZADAR / ŽUPANIJA

/PRIČA SA OTOKA PAŠMANA/ OPG Neven Brzić – Preko maslinovog ulja do kozmetike od magarećeg mlijeka

Objavljeno

-

Foto: arhiva obitelji Brzić

“Puno je tu truda, ali još je više uživanja“, naglašava Rajna Brzić iz Tkona na otoku Pašmanu dok priča o poljoprivredi te spontano dodaje “gušti su gušti”. Njena životna želja bila je rad na zemlji i kaže da joj ništa nije teško jer sve obavlja s ljubavlju i veseljem, piše poljoprivredni portal Agroklub.

“Ne može se zapravo u životu ništa raditi bez volje i ljubavi. Ako se radi ‘preko volje’, nema ni sreće ni uspjeha“, smatra vedra Kunjanka (kako se po domaći kaže za ženu iz Tkona).

Obitelj Brzić se prvenstveno bavi maslinarstvom što je bio san njenog supruga Nevena, a sve rade na tradicionalni način. Na dva hektara terena u komadu imaju 160 maslina i na udaljenih pola hektara još 60, što je ukupno 220 stabala. “To je njegov život, apsolutno uživa u masliniku. Eto, našli smo se oboje u poljoprivredi, to nam je zajednička ljubav i uživamo u svakom trenutku“, govori Rajna.

Tovar kao “živa kosilica”

U jednom trenutku se ukazala prilika da nabave tovara čime je počeo njihov ekološki uzgoj maslina. Kažu da su dobili “živu kosilicu” koja usput gnoji stabla. Kasnije su kupili magaricu i uskoro dobili podmladak. U masliniku drže i kokoši pa je to pravi ekološki uzgoj maslina. “Već nekih pet godina od kada imamo magarce, ne tretiramo zemlju umjetnim gnojivom“, govore i dodaju da im je u planu uskoro nabaviti ovce.

U ponudi imaju magareće mlijeko, nešto prodaju, Rajna izrađuje sapune od mlijeka, a odnedavno i kreme koje su se za sada pokazale izvrsnima. “Dobre su za psorijazu, gnojne prištiće, za ublažavanje uboda od komaraca i slično“, ističe te dodaje da je čak napravila i balzam za usne. Okušala se u izradi tabletica za perilicu suđa, ali nije zadovoljna mirisom pa će još doraditi recept. “Ali dobro su prale“, smije se. 

Bavi se pomalo svim i svačim. Suprug trenutno nije dobroga zdravlja pa sve mora sama, ali kaže da se može kad se hoće. “Život je borba, ali u svakom trenutku treba tražiti zadovoljstvo i duševni mir“, govori naša sugovornica koja cijelo vrijeme razgovora pršti pozitivnom energijom i pravo je osvježenje u ova čudna pandemijska vremena.

U njenim je proizvodima sve na biljnoj bazi, nema ni trunke umjetnog. “Tek sam u začetku kada je u pitanju kozmetika, znanje skupljam od iskusnijih žena i ponešto s interneta. Interes je za sada jako dobar“, kaže za Agroklub.

Od svega po malo

Od smilja i gospine trave radi macerat, iskoristi sve što priroda da. U masliniku se jako raširio buhač koji je antiseptik pa je probala izraditi preparate protiv nametnika na biljkama. Ima i jako puno smilja i kadulje pa sada razmišlja gdje bi to mogla preraditi. “Mi smo mali i trudimo se imati od svega po malo, drugačije ne ide“, navodi. Proizvode plasira ljeti u večernjim satima na štandu u Tkonu gdje peče fritule i nudi svoje ostale proizvode.

Nekoliko proizvoda OPG-a Neven Brzić nosi oznaku Hrvatski otočni proizvod (HOP). Svakako treba spomenuti soljene sušene crne masline za koje i sama Rajna priznaje da su prava delikatesa. “Kada masline izgube svu svoju vodu i kiselost, stavljam ih u naše maslinovo ulje i tako konzerviram“, opisuje.

Oznaku HOP imaju i njene fritule, maslinovo ulje, sapun i spara. “Spara je platneni okrugli jastučić punjen lavandom. Promjera je 12 centimetara i rađen je da bude suvenir“, pojašnjava. Tradicionalna spara bila je većeg promjera i nekada služila ženi kao podloga za nošenje tereta na glavi, a karakteristična je za jadransko područje Zadarske županije.

A da Rajni dobro ide za šivaćom mašinom dokazuje i to što je ona jedna od šest žena koje su volonterski krenule u izradu zaštitnih maski tijekom ožujka 2020. godine. Svaka od njih radila je neumorno kod kuće kako bi u što kraćem vremenu bilo što više pamučnih maskica na rapolaganju Stožeru civilne zaštite Općine Tkon, zaposlenicama u dućanima i mještanima u zaštiti od koronavirusa.

No votes yet.
Please wait...
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

ZADAR / ŽUPANIJA

IZLOŽBA U KNEŽEVOJ: “300 godina Arbanasa na zadarskom području”

Objavljeno

-

By

Državni arhiv u Zadru u suradnji s Narodnim muzejom Zadar priređuje izložbu „Tristo godina Arbanasa na zadarskom području“ koja će se otvoriti u ponedjeljak, 4. svibnja 2026. godine u 19:00 sati u izložbenim dvoranama Kneževe palače u Zadru.

Arbanasi kod Zadra jedna su od najzanimljivijih etničkih i kulturnih skupina na hrvatskom prostoru. Njihova povijest, koja seže u 18. stoljeće, važan je dio lokalne i nacionalne baštine, a istraživanje njihove prošlosti u institucijama poput Državnog arhiva u Zadru ima iznimno značenje za razumijevanje identiteta, migracija i kulturnih procesa na istočnoj obali Jadrana.  Doseljavanje Arbanasa u okolicu Zadra tijekom 18. stoljeća važan je primjer planske kolonizacije u Dalmaciji pod vlašću Mletačke Republike. Ovaj proces bio je uvjetovan geopolitičkim okolnostima na granici s Osmanskim Carstvom, odnosno potrebama mletačke uprave za demografskom i gospodarskom obnovom vlastitog teritorija s jedne i nastojanjem za demografskim i gospodarskim slabljenjem osmanskog dijela pograničnog područja s druge strane.

Prvi veći val doseljavanja dogodio se 1726. godine, a nastavio se u nekoliko faza do 1733. godine. Doseljenici su stigli iz područja oko Skadra (Shkodër), Bara i okolnih sela. Njihovo naseljavanje nije bilo spontano, već je bilo planski organizirano, što je imalo dugoročne posljedice za razvoj zajednice.

Arbanasi su u početku imali poseban status unutar mletačkog sustava, a imali pravo birati poglavara ili kapetana iz svoje sredine, čiji odabir je ipak morao biti potvrđen od strane generalnog providura.  Nakon dolaska Arbanasi nisu mnogo promijenili svoj način života. Njihovo gospodarstvo počiva na tradicionalnoj mediteranskoj poljoprivredi. Glavne djelatnosti uključuju vinogradarstvo, maslinarstvo te uzgoj žitarica i povrća. Zemlja je bila osnovni resurs, a proizvodnja većinom usmjerena na vlastite potrebe, uz ograničenu tržišnu razmjenu u Zadru. Zanimljivo je i to što prije dolaska Arbanasa u okolici Zadra nije bilo kukuruznih polja. Arbanasi su prvi uveli uzgoj kukuruza, a velike površine u kršu pretvarali su u vinograde, oranice i maslinike.

Nakon pada Mletačke Republike 1797., područje Dalmacije dolazi pod vlast Habsburške Monarhije; u takvim okolnostima Arbanasi iz prigradskog naselja postupno ulaze u širi društveni i gospodarski sustav Monarhije, što dovodi do promjena u načinu života, zanimanjima i identitetu. Izvorno ruralno naselje Arbanasi tijekom 19. stoljeća prolazi proces urbanizacije: izgradnja trajnih kamenih kuća, formiranje organiziranih ulica i razvoj komunalne infrastrukture, a naselje se postupno fizički i funkcionalno povezuje s gradom Zadrom. Ideje hrvatskog narodnog preporoda među šire pučanstvo u Arbanasima prvi su počeli širiti arbanaški intelektualci, školovani uglavnom u Zmajevićevu sjemeništu i Učiteljskoj školi u Arbanasima.

Nakon Prvoga svjetskoga rata Zadar i neposredna okolica mirovnim ugovorom u Rapallu 1920. godine pripali su Kraljevini Italiji. Talijanska uprava nastojala je učvrstiti kontrolu nad teritorijem protjerivanjem hrvatskih intelektualaca, jačanjem talijanskog nacionalnog identiteta i administrativnom izolacijom Zadra od okolnog hrvatskog prostora. Hrvatski nastrojeni arbanaški svećenici i učitelji napustili su rodni kraj. S druge strane, talijanska uprava provodila je modernizacijske zahvate koji su obuhvaćali izgradnju cesta, škola, vrtića, melioracijske radove na dotad močvarnim površinama te poticanje razvoja lokalnog obrtništva. Ovi procesi rezultirali su postupnim ukidanjem fizičke i funkcionalne odvojenosti Arbanasa, čime je naselje sve više integrirano u urbanističku i gospodarsku strukturu Zadra.

Nakon Drugoga svjetskoga rata novi komunistički režim obrušio se na Arbanase kao na talijanske pristaše, nalijepivši im etiketu talijanskih fašista, te izvršio prave čistke u kojima je gotovo stotinu Arbanasa izgubilo život, od kojih većina u izvansudskim likvidacijama. Poratno vrijeme bilo je obilježeno asimilacijskim pritiscima, političkim progonima i represijama, pa mnogi Arbanasi napuštaju svoj rodni kraj i odlaze najprije u Italiju, zatim u SAD i Australiju.

Na prvim slobodnim izborima krajem prošlog stoljeća Arbanasi su stali uz hrvatsku nacionalnu opciju. Vrlo brzo to su svoje opredjeljenje morali braniti i oružjem. Bio je to prvi put u njihovoj povijesti od doseljenja da im se pružila prilika iskazati se u obrani Hrvatske u Domovinskom ratu. Linije bojišnice nalazile su se već na prvim brdima iznad njihova mjesta te su se borbe odvijale na samom pragu njihovih kuća i obitelji. Odaziv na obranu bio je potpun. Arbanasi su sudjelovali u svim fazama rata. U prvim danima obrane Zadra mladići iz Arbanasa, rame uz rame s ostalim braniteljima grada, dali su nemjerljiv doprinos.

Danas su Arbanasi sastavni dio Zadra, ali njihova posebnost i dalje izaziva interes znanstvenika i šire javnosti. Njihova povijest je vrijedan primjer migracijskih kretanja, kulturne prilagodbe i očuvanja identiteta. Njihova zajednica pokazuje kako je moguće uskladiti tradiciju i integraciju u širi društveni kontekst.

Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

(FOTO) NOVIGRAD / Održana Smotra glazbenih aktivnosti učenika srednjih škola Zadarske županije

Objavljeno

-

By

U sklopu programa Županijskih dana, u Novigradu je održana Smotra glazbenih aktivnosti učenika srednjih škola Zadarske županije, koja je okupila velik broj učenika, mentora i ljubitelja glazbe.

Domaćin ovogodišnje smotre bila je Osnovna škola Novigrad, kojoj pripada posebna zahvala na srdačnom gostoprimstvu i uspješnoj organizaciji događaja. Smotra je održana i u organizaciji Glazbene škole Blagoje Bersa i Zadarske županije, koja kontinuirano potiče razvoj umjetničkog stvaralaštva i izražavanja mladih.

Tijekom smotre publika je imala priliku uživati u raznovrsnom glazbenom programu koji je obuhvatio zborske izvedbe, vokalne sastave, solističke nastupe i školske bendove. Mladi izvođači predstavili su širok repertoar domaćih i stranih skladbi, pokazujući zavidnu razinu glazbenog znanja, talent i predanost.

Na smotri su sudjelovali učenici Glazbene škole Blagoje Bersa Zadar, Katoličke gimnazije Ivana Pavla II Zadar, Gimnazije Vladimira Nazora Zadar, Škole primijenjene umjetnosti i dizajna Zadar, Srednje škole Biograd na Moru te Gimnazije Franje Petrića- MIOC Zadar.

Posebno je zapažen velik broj mladih solista i instrumentalista koji su svojim nastupima pokazali hrabrost, muzikalnost i scensku sigurnost, dok su školski zborovi i sastavi dodatno obogatili manifestaciju zajedničkim muziciranjem i snažnom energijom.

Smotra je još jednom potvrdila važnost glazbenog obrazovanja i umjetničkog izražavanja u odgoju mladih te pokazala koliko su učenici srednjih škola Zadarske županije talentirani i motivirani za glazbeni rad.

Ovaj događaj ujedno je bio dio završnice ovogodišnjih Županijskih dana, koji će biti zaokruženi svečanim programom pod nazivom „Tamo gdje sam rođen“, posvećenim velikom zadarskom glazbeniku Tomislavu Ivčiću, čija glazbena ostavština i danas živi među generacijama.

Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

SV. FILIP I JAKOV / Centar za starije pri kraju gradnje!

Objavljeno

-

By

Centar za starije u Sv. Filip i Jakovu je pri kraju gradnje.

U tijeku je opremanje objekta i uređenje okoliša s pristupnom cestom te priključci na vodovod i odvodnju.

Podsjetimo, riječ je o jednom od najvećih projekata u povijesti općine čija ukupna vrijednost prelazi 11 milijuna eura.

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu