Hrvatska
JOŠ JEDNA REFORMA U SUSTAVU OBRAZOVANJA Iduće školske godine uvode se nacionalni ispiti u osnovnim školama
Ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs rekao je u HTV-ovoj emisiji “Ima li što novo?” kako je protekla školska godina bila jako zahtjevna, ali da se može kazati da je bila i kvalitetna. Dodao je kako se unatoč pandemiji nije odustalo od reforme u sustavu obrazovanja. Vršitelj dužnosti ravnatelja Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja Vinko Filipović naglasio je da će se od iduće školske godine uvesti nacionalni ispiti u osnovnim školama te da se razmišlja o spajanju A i B razine na državnoj maturi.
Fuchs je naglasio da su u protekloj školskoj godini učenici od prvog do četvrtog razreda proveli 98 posto nastave u školi odnosno “licem u lice” na razini Hrvatske, 85 posto razredna nastava, 71 posto srednjoškolci bez maturanata i 90 posto “licem u lice” maturanti. – Njih smo posebno štitili zbog mature, rekao je.
“Od sljedeće godine nastava će u svim školama krenuti po novim kurikulumima i kurikulum dokumenti se i dalje rade, samo što se o njima toliko ne priča i ne problematiziraju se u javnosti”, dodao je ministar znanosti i obrazovanja.
Vršitelj dužnosti ravnatelja Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja Vinko Filipović naglasio je kako se i državna matura održava pod strogim mjerama te da je mali broj zaraženih maturanata i onih koji su u samoizolaciji. Oni će također moći pisati maturu te upisati studijske programe.
Maturant IV. gimnazije “Marko Marulić” iz Splita Gordan Kragić istaknuo je kako je velik propust Ministarstva obrazovanja i Ministarstva zdravstva što nije potaknut veći broj učenika na cijepljenje. Rekao je kako je stvar slučajnosti što je trenutno zaražen mali broj maturanata.
Dodao je kako preko ljeta treba pokrenuti veću kampanju za cijepljenje učenika. Fuchs je rekao da je odaziv na cijepljenje prosvjetnih radnika bio relativno dobar te je pozvao sve koji se nisu cijepili da to učine. Kazao je kako je, kada je riječ o cijepljenju učenika, situacija malo drugačija.
Marija Margušić Novosel, ravnateljica Srednje škole Glina, istaknula je kako su upisi u srednje škole na Banovini za tri tjedna kao i u ostatku Hrvatske te se nada da će sve dobro proći.
Dejan Nemčić, profesor geografije u Osnovnoj školi “Ivo Andrić” u zagrebačkom Sopotu, rekao je kako je pandemija iznjedrila i neke pozitivne stvari u hrvatskom školstvu, primjerice solidarnost među profesorima i nastavnicima postala je veća, ali su se učitelji povezali i s učiteljima iz susjednih zemalja.
Ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs rekao je kako će se u idućem periodu u sustavu obrazovanja zapošljavati veći broj psihologa i pedagoga te će se pružiti pomoć svim učenicima kojima je potrebna. Nemčić je rekao da su se učenici u protekloj godini suočavali s velikim psihičkim problemima. Nemčić je kazao da je uveo nulti sat za svoje učenike te su razgovarali o problemima s kojima se susreću.
“Znam da je taj nulti sat imao smisla”, rekao je.
Marija Margušić Novosel dodala je kako su potres i pandemija ostavili traga na učenicima, ali i njihovim obiteljima. Dodala je da se učenici u prvim i drugim razredima srednjih škola nisu dobro povezali u razredima.
Profesorica njemačkog jezika Srednje škole Vrbovec Ivana Valjak-Ilić kazala je kako treba promijeniti obrazovni sustav jer u Hrvatskoj je bitna ocjena, a ne znanje. Kragić se slaže da treba promijeniti obrazovni sustav jer ocjene nisu realne. Pohvalio je uvođenje državne mature.
Filipović je rekao kako s državnom maturom svi učenici imaju istu šansu te da je uvođenje mature jedno od najboljih stvari u hrvatskom obrazovnom sustavu. Filipović je dodao da se već od iduće školske godine kreće s nacionalnim ispitima u petom i osmom razredu osnovne škole.
“To će biti jedan dobar temelj za ono što slijedi, ne samo u vanjskom vrednovanju u spomenutim razredima nego i u srednjim školama jer kad idemo iz pozicije ravnopravnosti za sve, onda možemo vrednovati sve ono što se vrlo često dovodi u pitanje, a to je da ocjena svugdje ne vrijedi isto”, naglasio je Filipović.
Osvrnuo se i na održavanje državne mature. “Esej sigurno neće “procuriti”, ja to jamčim. Državna matura je jedan projekt visokog rizika i u njoj sudjeluje 32.000 učenika sa 120.000 ispita, više stotina nastavnika i ispitivača”, rekao je.
Filipović je istaknuo da se razmišlja o spajanju A i B razine na državnoj maturi. Ivana Valjak-Ilić rekla je da ima zamjerki na državnu maturu jer strani jezici nemaju usmeni dio ispita.
Gradonačelnik Vukovara Ivan Penava predlaže spajanje hrvatskih i srpskih škola u Vukovaru. Ministar Fuchs rekao je da čeka da čuje na koji način je osmišljena primjena A, B i C modela, koja je ustavna i zakonska kategorija. “I kad se osmisli taj model, koji još uvijek nisam uspio čuti, kako ga kani primijeniti u praksi, mora doći na mišljenje u Ministarstvo pa ćemo vidjeti”, naglasio je, prenosi HRT.
Hrvatska
Nevrijeme stiže u Hrvatsku: Snimljene pijavice, ulice pod vodom, izdana upozorenja
Tmurnije je na zapadu zemlje, u odnosu na jug i istok. Oblaci se navlače, narednih sati se već očekuje oborina, najprije na sjevernom Jadranu i u Gorskom kotaru gdje mjestimice može biti obilnijih pljuskova s grmljavinom, na što upozorava sustav Meteoalarm Državnog hidrometeorološkog zavoda.
U nastavku četvrtka oborina će se širiti prema središnjoj Hrvatskoj i istoku, sjevernoj Dalmaciji, dok će na jugu ostati većinom suho. Bit će svježije u odnosu na jučer.
Petak će biti nestabilan, s kišom i pljuskovima s grmljavinom, koji mogu lokalno biti izraženiji, prije svega duž Jadrana i uz Jadran.
Za vikend također nestabilno, osobito u subotu, kad će još često biti pljuskova, najviše ujutro. U nedjelju stabilnije, uz tek rijetku oborinu, stoga će biti i toplije.
Za riječku regiju u četvrtak je na snazi narančasto upozorenje Meteoalarma zbog opasnosti od grmljavinskog nevremena.
BUDITE SPREMNI na jača grmljavinska nevremena koja mogu prouzročiti veliku štetu i zaštitite se od munja. Moguća su oštećenja na imovini te na drveću. Moguće su lokalne bujične poplave, olujni udari vjetra i tuča. Mogući su prekidi u aktivnostima na otvorenom te u prometu, navodi DHMZ.
Za gospićku regiju izdano je žuto upozorenje.
BUDITE NA OPREZU i svjesni mogućnosti lokaliziranog poplavljivanja manjeg broja građevina uz lokalni prekid aktivnosti na otvorenom. Očekuju se teški uvjeti za vožnju zbog smanjene vidljivosti te mokrih kolnika, navodi se.
Kiša je već potopila ulice u Poreču, javlja Istramet.
Također su na Facebooku objavili i video razvoja superćelije kod Rovinja u sklopu kojeg su se javile pijavice.
Hrvatska
Alarm u hrvatskom zdravstvu: Nedostaje ginekologa, nalaz papa-testa čeka se i do dva mjeseca
Hrvatska se suočava sa sve ozbiljnijim nedostatkom ginekologa i citologa
Prema podacima Hrvatske liječničke komore, Hrvatskoj bi trebalo 335 ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, a nedostaje ih 110.
‘U Varaždinskoj županiji, Šibensko-kninskoj i Virovitičko-podravskoj nedostaje gotovo 50 posto ginekologa. Situacija nije bolja niti u velikim gradovima. U Zagrebu nedostaje gotovo 40 posto ginekologa’, upozorila je za HRT Vikica Krolo, zamjenica predsjednika Hrvatske liječničke komore.
Problem bi se mogao dodatno pogoršati jer je 40 posto ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti starije od 60 godina.
Jedan ginekolog ima više od 6500 pacijentica
Koliko su ordinacije opterećene pokazuje primjer ginekologa Tomislava Kulaša iz Doma zdravlja Zagrebačke županije u Dugom Selu. Dnevno pregleda dvadesetak žena, a u njegovoj ordinaciji upisano je više od 6500 pacijentica. Na pregled se čeka oko tri tjedna, a na nalaz papa-testa približno mjesec dana.
U suprotnoj smjeni radi drugi tim, ali liječnik u njemu već je umirovljenik.
Problem nisu samo ginekolozi
Usko grlo nastaje i nakon što je papa-test napravljen jer Hrvatskoj nedostaje citologa koji analiziraju uzorke. U laboratoriju Doma zdravlja Zagreb – Centar u Sigetu obrađuju se papa-testovi za 25 ginekoloških ordinacija iz Zagreba te Zagrebačke i Sisačko-moslavačke županije.
Godišnje kroz laboratorij prođe oko 35.000 uzoraka, odnosno približno 3000 mjesečno. Dnevno se obradi između 60 i 70 nalaza. A na raspolaganju imaju samo tri citologa. Jedna od njih je pred mirovinom, ali joj produžuju ugovor jer zasad ne uspijevaju pronaći zamjenu.
Natječaji postoje, kandidata nema
Problem je izražen u cijeloj Hrvatskoj, a posebno u manjim bolnicama i laboratorijima.
‘Najteže stanje je u manjim bolnicama i manjim citološkim laboratorijima koji su izgubili djelatnike koji su otišli u veće centre ili imaju otvorene natječaje, ali se ljudi na specijalizaciju ne javljaju’, upozorila je predsjednica Hrvatskog društva za kliničku citologiju Dinka Šundov.
Nedostaje i citoskrinera, a broj novih citologa dodatno se smanjuje nakon što su 2015. spojene specijalizacije iz citologije i patologije.
Za pacijentice bi posljedice mogle biti još dulje čekanje ne samo na papa-testove nego i na nalaze biopsija.
Hrvatska
Uskoro nova pravila za najam: Evo što se sve mijenja
Novi zakon o najmu trebao bi donijeti jasnija pravila i bolje urediti odnose između najmodavaca i najmoprimaca.
“Došlo je vrijeme da se napravi potpuno novi zakon, s novim saznanjima, s novim pokazateljima, u okviru Nacionalnog plana stambene politike. To je osmi zakon i s njime zaključujemo cijeli sustav priuštivog stanovanja“, kazao je Željko Uhlir, državni tajnik u Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine za HRT.
Novim zakonom jasnije će se urediti prava i obveze stranaka te ubrzati postupci u slučaju sporova.
“U njemu uređujemo temeljna pitanja – jasnije prava i obveze, koja moraju biti uravnotežena. Uslijedit će ubrzavanje sudskih postupaka putem solemnizacije i ovršnih klauzula u ugovorima koji će biti obvezni te bolje povezivanje s Poreznom upravom. Bit je da je sve puno jasnije nego u starom zakonu, kazao je.
“Jasnija pravila za iseljenje najmoprimca”
Jedna od važnijih promjena odnosi se na situacije kada treba doći do iseljenja najmoprimca, pri čemu bi se trebali jasno definirati rokovi i postupci.
“Propisuju se jasni rokovi i postupanja, potpuno jasna postupanja. Nema proizvoljnosti. Dakle, svaki korak je propisan – kada dođe do te situacije, kada se kreće u iseljenje, pojašnjava.
Posebno se ističe mogućnost bržeg iseljenja ako najmoprimac ne postupi po opomeni.
“Ovršnost samoga ugovora znači da se bez suda ide putem javnog bilježnika u iseljenje ako dođe do te situacije, a tome prethodi jedan korak – opomena. Ako opomena ne urodi plodom, tek onda ide iseljenje. Iseljenje treba biti ovršno i tada je ono vrlo brzo. Imamo iskustva s državnim stanovima da to funkcionira u našoj državi i ovaj put uvodimo kao obavezni sastavni dio ugovora, apostrofirao je.
“Trošak solemnizacije na najmodavcu”
Tko će snositi trošak obvezne solemnizacije ugovora, jasno je propisano novim zakonom.
“Zakon jasno propisuje da je to obveza najmodavca. Najmodavac koji će svaki mjesec uprihoditi pet do šest puta više od onoga što će jednom platiti za solemnizaciju trebao bi imati interes to učiniti. Možda mnogi nisu ni znali za tu mogućnost, pojašnjava.
Solemnizacija, dodaje, donosi veću sigurnost objema stranama, ali i povezuje ugovore o najmu s Poreznom upravom.
“Kada se dolazi kod javnog bilježnika, on obje stranke upućuje u odredbe ugovora, tako da svima same odredbe postaju jasnije. S druge strane, povećava se sigurnost i jedne i druge strane, a treći element je neposredno povezivanje s Poreznom upravom, kazao je Uhlir.
“Više prijavljenih ugovora o najmu”
Kad je riječ o neprijavljenom najmu, Uhlir smatra da je porez na nekretnine već potaknuo dio vlasnika da svoje ugovore prijave i prijeđu na legalno tržište.
“Apsolutno uređenje tržišta nekretnina vrlo je teško i komplicirano. Ovisi prvenstveno o različitim inspekcijskim službama i djelovanju Porezne uprave, koja je zadužena za ubiranje poreza. Sam porez na nekretnine već je uputio dio onih koji su bili na crnom tržištu da im se više isplati biti legalan, imati ugovor sa svojim najmoprimcem i plaćati redovan porez nego onaj porez koji bi bio na prazan stan, kazao je.
Dodaje da se već bilježi znatan rast broja prijavljenih ugovora o najmu.
“Nekoliko je tu elemenata koji usmjeravaju cijelo tržište nekretnina i mi sada već imamo rezultate da je od 2024., kada su krenule izmjene svih tih zakona, do 2025. povećan broj ugovora o najmu za 75 tisuća u našoj državi, ustvrdio je.
U programu priuštivog stanovanja dosad je povezano 96 stanova s potencijalnim najmoprimcima, a sada slijede potpisivanje ugovora i useljenja.
“U ovom trenutku imamo 96 spajanja stanova s najmoprimcima. Slijede potpisivanja ugovora i useljenja, a neki su već i potpisali ugovore. Tijekom ljeta nismo mogli sve realizirati jer su ljudi bili na godišnjim odmorima. Sada je jesen, svi su tu i procedura će se ubrzati, a tijekom jeseni ponovno ćemo raspisati javni poziv za novi ciklus, zaključio je.




