Connect with us

Hrvatska

JOŠ JEDNA REFORMA U SUSTAVU OBRAZOVANJA Iduće školske godine uvode se nacionalni ispiti u osnovnim školama

Objavljeno

-

Ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs rekao je u HTV-ovoj emisiji “Ima li što novo?” kako je protekla školska godina bila jako zahtjevna, ali da se može kazati da je bila i kvalitetna. Dodao je kako se unatoč pandemiji nije odustalo od reforme u sustavu obrazovanja. Vršitelj dužnosti ravnatelja Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja Vinko Filipović naglasio je da će se od iduće školske godine uvesti nacionalni ispiti u osnovnim školama te da se razmišlja o spajanju A i B razine na državnoj maturi.

Fuchs je naglasio da su u protekloj školskoj godini učenici od prvog do četvrtog razreda proveli 98 posto nastave u školi odnosno “licem u lice” na razini Hrvatske, 85 posto razredna nastava, 71 posto srednjoškolci bez maturanata i 90 posto “licem u lice” maturanti. – Njih smo posebno štitili zbog mature, rekao je.

“Od sljedeće godine nastava će u svim školama krenuti po novim kurikulumima i kurikulum dokumenti se i dalje rade, samo što se o njima toliko ne priča i ne problematiziraju se u javnosti”, dodao je ministar znanosti i obrazovanja.

Vršitelj dužnosti ravnatelja Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja Vinko Filipović naglasio je kako se i državna matura održava pod strogim mjerama te da je mali broj zaraženih maturanata i onih koji su u samoizolaciji. Oni će također moći pisati maturu te upisati studijske programe.

Maturant IV. gimnazije “Marko Marulić” iz Splita Gordan Kragić istaknuo je kako je velik propust Ministarstva obrazovanja i Ministarstva zdravstva što nije potaknut veći broj učenika na cijepljenje. Rekao je kako je stvar slučajnosti što je trenutno zaražen mali broj maturanata.

Dodao je kako preko ljeta treba pokrenuti veću kampanju za cijepljenje učenika. Fuchs je rekao da je odaziv na cijepljenje prosvjetnih radnika bio relativno dobar te je pozvao sve koji se nisu cijepili da to učine. Kazao je kako je, kada je riječ o cijepljenju učenika, situacija malo drugačija.

Marija Margušić Novosel, ravnateljica Srednje škole Glina, istaknula je kako su upisi u srednje škole na Banovini za tri tjedna kao i u ostatku Hrvatske te se nada da će sve dobro proći.

Dejan Nemčić, profesor geografije u Osnovnoj školi “Ivo Andrić” u zagrebačkom Sopotu, rekao je kako je pandemija iznjedrila i neke pozitivne stvari u hrvatskom školstvu, primjerice solidarnost među profesorima i nastavnicima postala je veća, ali su se učitelji povezali i s učiteljima iz susjednih zemalja.

Ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs rekao je kako će se u idućem periodu u sustavu obrazovanja zapošljavati veći broj psihologa i pedagoga te će se pružiti pomoć svim učenicima kojima je potrebna. Nemčić je rekao da su se učenici u protekloj godini suočavali s velikim psihičkim problemima. Nemčić je kazao da je uveo nulti sat za svoje učenike te su razgovarali o problemima s kojima se susreću.

“Znam da je taj nulti sat imao smisla”, rekao je.

Marija Margušić Novosel dodala je kako su potres i pandemija ostavili traga na učenicima, ali i njihovim obiteljima. Dodala je da se učenici u prvim i drugim razredima srednjih škola nisu dobro povezali u razredima.

Profesorica njemačkog jezika Srednje škole Vrbovec Ivana Valjak-Ilić kazala je kako treba promijeniti obrazovni sustav jer u Hrvatskoj je bitna ocjena, a ne znanje. Kragić se slaže da treba promijeniti obrazovni sustav jer ocjene nisu realne. Pohvalio je uvođenje državne mature.

Filipović je rekao kako s državnom maturom svi učenici imaju istu šansu te da je uvođenje mature jedno od najboljih stvari u hrvatskom obrazovnom sustavu. Filipović je dodao da se već od iduće školske godine kreće s nacionalnim ispitima u petom i osmom razredu osnovne škole.

“To će biti jedan dobar temelj za ono što slijedi, ne samo u vanjskom vrednovanju u spomenutim razredima nego i u srednjim školama jer kad idemo iz pozicije ravnopravnosti za sve, onda možemo vrednovati sve ono što se vrlo često dovodi u pitanje, a to je da ocjena svugdje ne vrijedi isto”, naglasio je Filipović.

Osvrnuo se i na održavanje državne mature. “Esej sigurno neće “procuriti”, ja to jamčim. Državna matura je jedan projekt visokog rizika i u njoj sudjeluje 32.000 učenika sa 120.000 ispita, više stotina nastavnika i ispitivača”, rekao je.

Filipović je istaknuo da se razmišlja o spajanju A i B razine na državnoj maturi. Ivana Valjak-Ilić rekla je da ima zamjerki na državnu maturu jer strani jezici nemaju usmeni dio ispita.

Gradonačelnik Vukovara Ivan Penava predlaže spajanje hrvatskih i srpskih škola u Vukovaru. Ministar Fuchs rekao je da čeka da čuje na koji način je osmišljena primjena A, B i C modela, koja je ustavna i zakonska kategorija. “I kad se osmisli taj model, koji još uvijek nisam uspio čuti, kako ga kani primijeniti u praksi, mora doći na mišljenje u Ministarstvo pa ćemo vidjeti”, naglasio je, prenosi HRT.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

KTC povlači proizvod, provjerite jeste li ga kupili!

Objavljeno

-

By

KTC je na svojim stranicama objavio da se povlači proizvod PEPITO 1l rum punch.

Proizvod se povlači s tržišta jer je redovitom kontrolom nad proizvodnjom utvrđeno manje odstupanje u pogledu korištenja određenih prehrambenih aditiva.

“Predostrožnosti radi, obavještavamo cijenjene potrošače kako predmetni proizvod povlačimo s tržišta”, poručuju iz KTC-a.

Ako ste predmetni proizvod kupili na prodajnim mjestima KTC-a, javite se na prodajno mjeste. Iz KTC-a navode da se povlačenje odnosi samo na proizvod navedenog LOT broja (LOT BROJ:005 21.12.2023.; LOT BROJ: 001 13.02.2024.) koji se navodi u ovoj obavijesti.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Hrvatska među zemljama EU-a s najnižim cijenama plina i struje

Objavljeno

-

By

Kućanstva u EU i eurozoni plaćala su u drugoj polovini 2023. godine nešto niže cijene plina i struje nego u prvih šest mjeseci, a Hrvatska je zadržala mjesto u skupini zemalja s najnižim cijenama, znatno nižim od europskog prosjeka, pokazali su u četvrtak podaci Eurostata.

Prosječna cijena struje za kućanstva u EU pala je u drugoj polovini 2023. za 3,7 posto u odnosu na prvih šest mjeseci, kliznuvši na 28,3 eura za 100 kilovatsati, izračunao je Eurostat. U odnosu na drugu polovinu 2022. godine bila je gotovo nepromijenjena.

U eurozoni kućanstva su 100 kilovatsati struje u drugoj polovini prošle godine u prosjeku plaćala 30 eura, za 3,8 posto manje nego u prvih šest mjeseci. U odnosu na isto razdoblje 2022. cijena joj je bila viša za 3,1 posto.

“Troškovi energije, opskrbe i mreža stabilizirali su se u prvoj polovini godine i pokazuju pad u drugoj polovini u odnosu na vrhunac u 2022., ali su još uvijek na visokoj razini”, zaključuju statističari.

Ukinuti mehanizmi pomoći

Prosječna cijena plina za kućanstva u EU bila je pak u razdoblju od srpnja do prosinca manja za pet posto nego u prvoj polovini godine, kliznuvši na 11,3 eura za 100 kilovatsati. U usporedbi s drugom polovinom 2022. bila je gotovo nepromijenjena.

U eurozoni plin je za kućanstva u drugoj polovini prošle godine pojeftinio za 7,6 posto, na 12,2 eura za 100 kilovatsati. U odnosu na drugu polovinu 2022. bio je skuplji za sedam posto.

Niži računi kućanstava za plin i struju nego u prvoj polovini godine odražavaju pad cijena na tržištima, koji je djelomice amoriziralo ukidanje mehanizama državne pomoći, objašnjavaju u Eurostatu.

Jeftina “trojka”

Najnižu cijenu plina, izraženu u eurima, plaćala su u drugoj polovini prošle godine kućanstva u Mađarskoj, od 3,3 eura za 100 kilovatsati.

Slijedi Hrvatska sa cijenom plina za kućanstva u drugoj polovini 2023. od 4,6 eura za 100 kilovatsati, kada se uključe svi nameti, većom za 4,4 posto nego u prvoj polovini godine. Usporedba s istim razdobljem 2022. godine pokazuje upola blaže poskupljenje.

Eurostat napominje da se usporedbe cijena u Hrvatskoj temelje na fiksnom tečaju eura za kunu, podsjetivši da je 1. siječnja prošle godine ušla postala članica eurozone.

U skupinu zemalja s najnižom cijenom plina za kućanstva u drugoj polovini 2023. svrstala se i Rumunjska gdje je stajao 5,6 eura.

Najvišu cijenu plina, izraženu u eurima, plaćala su pak kućanstva u Nizozemskoj i Švedskoj, od 24,8 eura odnosno 20,7 eura za 100 kilovatsati.

Cipar i Malta ne objavljuju podatke o cijenama plina, a Finska ne objavljuje cijene plina za kućanstva.

Povoljna Mađarska

Kućanstva u Mađarskoj plaćala su i najnižu cijenu struje u drugoj polovini prošle godine, od samo 11,3 eura za 100 kilovatsati. Slijede Bugarska i Malta gdje je stajala 11,9 odnosno 12,8 eura.

Kućanstva u Hrvatskoj plaćala su u drugoj polovini prošle godine 14,8 eura za 100 kilovatsati struje, kada se uključe svi nameti. To znači da se njezina cijena nije značajnije promijenila od druge polovine 2022. kada je bila poskupjela za 9,3 posto u odnosu na prethodnih šest mjeseci.

Najviše su pak u drugoj polovini 2023. za struju izdvajala kućanstva u Njemačkoj, gdje je 100 kilovatsati stajalo 40,2 eura. Slijede Irska i Belgija sa cijenom struje za kućanstva od gotovo 38 eura za 100 kilovat sati.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Hrvati na EU izborima mogu birati i strance, DIP objasnio kako

Objavljeno

-

By

Državno izborno povjerenstvo (DIP) podsjeća da na europskim izborima 9. lipnja, pravo birati i pravo biti birani, odnosno kandidirati se, imaju i državljani druge države članice EU s prebivalištem ili boravištem u Hrvatskoj.

Ostvari li to pravo u Hrvatskoj, državljanin druge članice EU, ne može ga ostvariti u matičnoj državi, niti u drugoj članici EU, na istim izborima.

Da bi mogao glasovati na europskim izborima, državljanin druge države članice EU, mora najkasnije 9. svibnja podnijeti zahtjev za upis u Registar birača nadležnom upravnom tijelu županije, odnosno Grada Zagreba koje vodi taj Registar.

Uz taj zahtjev, treba predočiti izjavu u kojoj će, uz ostalo, stajati da će pravo glasa ostvariti samo u Hrvatskoj i izjavu da nije lišen prava glasovanja u državi članici EU čiji je državljanin.

Navedeni zahtjev podnosi nadležnom upravnom tijelu koje vodi Registar birača, prema mjestu prebivališta ili boravišta u Hrvatskoj.

Kontakt podaci nadležnih upravnih tijela bit će dostupni na mrežnim stranicama Ministarstva pravosuđa i uprave – https://mpu.gov.hr/.

DIP podsjeća i da birači druge države članice EU glasuju na biračkim mjestima određenima prema mjestu njihovog prebivališta ili boravišta.

Kad je riječ o kandidiranju na europskim izborima, DIP ističe da to pravo imaju i državljani druge države članice EU ako zadovoljavaju zakonske uvjete i pod uvjetom da u Hrvatskoj i državi članici EU čiji su državljani, pojedinačnom sudskom presudom ili administrativnom odlukom protiv koje je dopušten pravni lijek nisu lišeni prava na kandidiranje i da su upisani u Registar birača.

Ima li državljana drugih država članica EU na listama za europske izbore i koliko, vidjet će se nakon što DIP u srijedu poslijepodne objavi zbirnu listu pravovaljanih lista.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu