Hrvatska
Božinović: “12 milijuna kuna za tehničko unaprjeđenje HGSS-a”
Ministarstvo unutarnjih poslova tijekom ove godine u više rata uplatit će 12 milijuna kuna na račun HGSS-a za njegovo tehničko unaprjeđenje, rekao je ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, napomenuvši kako je u izradi višegodišnji okvir daljnje podrške HGSS-u.
Božinović je to rekao gostujući, na poziv Hrvatske gorske službe spašavanja u Ogulinu, na proslavi Svetog Bernarda, nebeskog zaštitnika gorskih spašavatelja.
Pročelnik HGSS-a Josip Granić kazao je da su potresi kao alarm za HGSS i sve ostale interventne službe bili samo jedno: smjesta, bez sekunde odgode uputiti se prema Baniji.
“Godine, desetljeća, odricanja prilikom uvježbavanja specifičnih i stručnih znanja i vještina koje imamo, rezultiraju uspostavom spasilačke mašinerije, a to su upravo tisuću volontera u HGSS-u”, naglasio je Granić.
Kada je riječ o spašavanja turista, pitaju nas, kazao je Granić, zašto ne naplaćujemo naše intervencije koje su često vrlo opasne.
“Srž našeg djelovanja u HGSS-u je to da za nas ljudski život nema cijenu i zato dajemo sebe 100 posto u tu priču. Nešto što nema cijenu, automatski je neprocjenjivo, a ako je nešto neprocjenjivo, onda to ne možemo ni naplatiti. Nas u tome od drugih razlikuje to što smo volonteri”, istaknuo je.
Ministar Božinović doprinos HGSS-a drži nezamjenjivim, a što je, uz sva spašavanja iskusnih i neiskusnih planinara, posebno do izražaja došlo unatrag posljednjih godinu i pol. “Od potresa u Zagrebu, gdje je odmah u akciju sanacije bilo uključeno 680 pripadnika HGSS-a, 70 vaših vozila kojima ste prešli preko 90 tisuća kilometara, pa do munjevite akcije nakon potresa na Baniji”, rekao je.
“Vi ste se u šest sati organizirali i došli na područje Siska, Petrinje i sudjelovali u akcijama spašavanja u oko tri tisuće intervencija na tom širem području. Tu ste uložili svojih 12 tisuća dobrovoljnih radnih sati, radeći i vrlo težak i vrlo opasan posao, i sve to usred pandemije koronavirusa”, kazao je Božinović.
U tih prvih šest sati, a tlo je i dalje podrhtavalo, HGSS-ovci su, rekao je, odigrali bitnu ulogu u izvlačenju ranjenih ali nažalost i poginulih mještana. Posebno je pohvalio i ulogu HGSS-ovih potražnih pasa.
Božinović je kazao da je uloga oko 1000 volontera-članova HGSS-a ključna. Od ukupno odrađene 261 akcije traganja u 2020. godini HGSS je, rekao je, bio uspješan u njih 213, što je svjetski visok postotak.
“Zbog toga ste vi glavna operativna snaga u sustavu traganja i spašavanja, i to je nemjerljiv doprinos i okosnica sustava Civilne zaštite. Vi ste u cjelokupnom sustavu MUP-a i Civilne zaštite nezamjenjiva institucija”, poručio je Božinović.
Hrvatska
PROGNOZA / Pola Hrvatske pod crvenim meteoalarmom: Temperature rastu i do 40 stupnjeva
Sunčano i vrlo vruće. Ponegdje mala i umjerena naoblaka, a popodne u Gorskom kotaru i u unutrašnjosti Istre mala vjerojatnost za lokalni pljusak ili malo kiše. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren jugoistočni. Na Jadranu sredinom dana i popodne slab do umjeren jugozapadnjak, a ujutro i navečer ponegdje bura. Najviša dnevna temperatura od 34 do 40 °C, prognoza je DHMZ-a za subotu.
Sunčano i u većini krajeva vrlo vruće bit će i u nedjelju. Ponegdje mala do umjerena naoblaka, u unutrašnjosti Dalmacije mala vjerojatnost za popodnevni pljusak. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren sjeveroistočni, na istoku jugoistočni. Na Jadranu u prvom dijelu dana slaba i umjerena bura, uglavnom na sjevernom dijelu s jakim udarima, a popodne slab do umjeren jugozapadnjak. Najniža jutarnja temperatura između 14 i 20, na Jadranu od 24 do 29 °C. Najviša dnevna temperatura većinom između 33 i 39 °C, piše DHMZ.
Upozorenja za subotu
Crveni meteoalarm upaljen je za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku, karlovačku i gospićku regiju.

Upozorenje za nedjelju
Crveni meteoalarm upaljen je i u nedjelju za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku i karlovačku regiju, a za gospićku regiju žuto upozorenje.

Hrvatska
MUP upozorava: Ove osobne iskaznice više neće vrijediti od ponedjeljka
Zbog primjene Uredbe Vijeća (EU) 2025/1208, osobnim iskaznicama izdanim prije 1. siječnja 2003. godine s trajnim rokom važenja, važenje ističe 3. kolovoza 2026. godine. Građani koji su u posjedu navedenih osobnih iskaznica, obvezni su podnijeti zahtjev za izdavanje nove osobne iskaznice.
Razlog tome je što takve osobne iskaznice više ne zadovoljavaju ni minimalne sigurnosne standarde protiv krivotvorenja.
Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, ukupno 13.277 osoba ima izdane osobne iskaznice kojima rok važenja istječe 3. kolovoza 2026. godine.
Kako se uglavnom radi o građanima starije životne dobi, bolesnim, slabije pokretnim ili nepokretnim osobama, koje ne koriste ili vrlo rijetko koriste Internet, svakoj osobi bit će upućena obavijest na kućnu adresu o isteku osobne iskaznice i potrebi podnošenja zahtjeva za izdavanje nove.
Također, u slučajevima kada osoba neće moći osobno pristupiti u policijsku upravu/postaju radi podnošenja zahtjeva, organizirat će se izlazak službenih osoba na kućnu adresu. Članovi obitelji ili osobe koje brinu o njima trebaju dogovoriti termin dolaska službene osobe radi zaprimanja zahtjeva za izdavanje osobne iskaznice i njezina preuzimanja.
Detaljne informacije vezane uz izradu osobne iskaznica nalaze se na Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske – Osobna iskaznica (eOI).
Hrvatska
Sve ih je više u Jadranu: Ove otrovne vrste izazivaju zabrinutost
Sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu.
Posljednjih mjeseci srebrnopruga je napuhača, kako se čini, sve češće viđena i u Jadranskom moru. Ta je invazivna vrsta stigla preko Mediterana i Sueskog kanala, ali nije usamljena. Više je tisuća invazivnih vrsta u Mediteranu, mahom tropskih, i njihovo je širenje posljedica rasta temperatura, prenosi Dnevnik.hr.
Srebrnopruga napuhača, osim što je otrovna, snažnom čeljusti lomi školjke i pregriza ribarske mreže. Grčka, Turska i Cipar daju nagrade za njezin izlov. No, tu je i otrovna riba lav, također doseljenik u Mediteran. Štete koje invazivne vrste izazivaju su goleme.
“Za neke skupine vrsta već smo izgubili većinu bioraznolikosti. Mekušci, na primjer, neke studije su pokazale da je istočni Mediteran već izgubio 93 posto vrsta mekušaca u plitkim vodama”, upozorio je morski biolog Ernesto Azzurro.
“Riba lav golem je problem za bioraznolikost. Domaće vrste ne prepoznaju ribu lava kao grabežljivca. Stoga joj je vrlo lako vrebati domaće vrste, posebno mlade jedinke”, dodao je.
Stručnjaci su istaknuli da sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu – i to ne samo onih invazivnih. Primjerice, portugalska galija ili modri loptaš vrsta je nalik meduzi, čiji žarnjaci mogu biti smrtonosni čak i za ljude. Američki plavi rak uništava uzgajališta školjaka. Već se proširio i Jadranom.
-
magazin6 dana prijeVitamini B kompleksa: Koje su prednosti i kako se točno uzimaju?
-
Hrvatska7 dana prijeLiječnici upozoravaju na trend među mladima: Peptidi nisu bezazleni
-
Sport6 dana prijeMladi Zadrani i dvije bivše igračice ŽKK Zadar Plus osvojili PRO 3×3 turnir u Šibeniku
-
magazin6 dana prijeHoroskop za 27. srpnja 2026.




