Connect with us

Hrvatska

PLENKOVIĆ: “Pad broja novozaraženih koronavirusom ohrabruje, ali je i dalje visok. Moramo ustrajati u odgovornom ponašanju”

Objavljeno

-

Premijer Plenković istaknuo je danas kako se drugi tjedan zaredom broj slučajeva zaraze koronavirusom smanjuje – u posljednjih sedam dana zabilježen je pad od čak 22 posto. “To su ohrabrujući znakovi, međutim brojke su i dalje visoke i upravo sada ne smijemo misliti da je opasnost od zaraze iza nas, nego naprotiv ustrajati na odgovornom ponašanju svih u društvu”, poručio je. Još je jednom pozvao sve građane da se cijepe istaknuvši da prednosti cijepljenja daleko nadmašuju eventualne rizike od nuspojava.

Otvarajući današnju, 56. sjednicu Vlade, predsjednik Vlade Andrej Plenković osvrnuo se na aktualne teme u proteklome tjednu.

Prije nekoliko dana u Okučanima je obilježena 26. obljetnica Vojno-redarstvene operacije Bljesak.

“Odali smo još jednom počast hrvatskim braniteljima, vojnicima, policajcima, onima koji su u ovoj briljantnoj operaciji deblokirali autocestu prema istoku i prekinuli blokadu koja je postojala u zapadnoj Slavoniji još od 1991. godine. Na taj su način nagovijestili da je Hrvatska vojska snažna i da je u stanju ići dalje sa zadaćama i u konačnici organizirati Vojno-redarstvenu operaciju Oluja”, istaknuo je premijer Plenković.

Poručivši da je sloboda najveća vrijednost koju imamo još je jednom u ime cijele Vlade zahvalio hrvatskim braniteljima i istaknuo privrženost Vlade zaštiti digniteta Domovinskog rata i poštovanja prema svim hrvatskim braniteljima i njihovim obiteljima, a osobito onima koji su poginuli za Hrvatsku.

U Hrvatsku stižu znatno veće količine cjepiva

Osvrnuo se potom na trenutnu epidemiološku situaciju.

Istaknuo je da je dobro što već drugi tjedan zaredom bilježimo pad broja potvrđenih novih slučajeva zaraze koronavirusom, nakon tri tjedna stagnacije toga broja te izvijestio da je prošloga tjedna zabilježen pad od 10 posto, a u zadnjih tjedan dana pad je od čak 22 posto.

“To su ohrabrujući znakovi, međutim brojke su i dalje visoke i upravo sada ne smijemo misliti da je opasnost od zaraze iza nas, nego naprotiv, ustrajati na odgovornom ponašanju svih u društvu kako bismo pridonijeli smanjenju broja novozaraženih”, poručio je predsjednik Vlade.

Dodao je da će tome zasigurno pridonijeti i ljepše vrijeme te dolazak puno većeg broja cjepiva i podsjetio da će u Hrvatsku od 1. svibnja do 30. lipnja na tjednoj bazi stizati znatno veće količine cjepiva.

Te veće količine podrazumijevaju dodatnu mobilizaciju svih županijskih zavoda za javno zdravstvo, istaknuo je predsjednik Vlade, i mobilizaciju svih koji su uključeni u cijepljenje kako bi se što veći broj građana cijepio.

Na 47 potvrđenih slučajeva zaraze, jedan je smrtni, a od 80 tisuća cijepljenih može se dogoditi jedan slučaj sumnje

“Ponavljam još jednom – cijepljenje je dobro, cijepljenje je korisno, prednosti cijepljenja nad mogućim rizicima od nuspojava su puno, puno veće”, poručio je premijer Plenković.

Važnost cijepljenja premijer je ilustrirao navodeći neke bitne brojeve.

Na 341 tisuću potvrđenih slučajeva zaraze od koronavirusa, koliko ih je od početka epidemije u Hrvatskoj, do jučer ih je nažalost preminulo 7315 osoba. To daje jedan smrtni slučaj na 47 potvrđenih slučaja zaraze.

A, što se tiče nuspojava, može se dogoditi jedan slučaj sumnje na 80 tisuća cijepljenih.

“Prema tome, daleko je veći rizik za zdravlje od zaraženosti Covidom nego od cijepljenja. Pozivam sve da koriste četiri moguća načina kako da se prijave za cijepljenje”, kazao je premijer i naveo da je jedan način prijave kontaktirati svog obiteljskog liječnika, drugi prijaviti se putem besplatnog telefona 0800 0011, treći je preko županijskih zavoda za javno zdravstvo i četvrti preko platforme Cijepi se.

Vlada je u Covid krizi  stala iza hrvatskih radnika i umirovljenika

Od ostalih tema izdvojio je obilježavanje Međunarodnog praznika rada i podsjetio je da je zadnjih 15 mjeseci Vlada imala u fokusu upravo radnike kroz politiku očuvanja radnih mjesta.

“Za plaće radnika isplatili smo poslodavcima oko 10 milijardi kuna. To je mjera koju je koristilo oko 680 tisuća radnika. Na taj smo način očuvali zaposlenost koja je, kada je danas usporedimo s predkriznim razdobljem, čak i povoljnija nego što je bila prošlo proljeće”; istaknuo je predsjednik Vlade.

Uz naknadu od 4.000 kuna, naknadu za skraćeno radno vrijeme, pokrivanje fiksnih troškova, oprost poreza i doprinosa, naglasio je premijer, napravljeni su vrlo važni i snažni iskoraci za prava radnika u hrvatskom društvu u okolnostima krize uzrokovane pandemijom koronavirusa. 

Osigurana su i sredstva za hrvatske umirovljenike, kroz takozvani covid dodatak, što je premijer ocijenio važnom i potrebnom gestom i doprinosom njihovom standardu i kvaliteti života.

U tom je kontekstu najavio da će sutra, s ministrom Aladrovićem, u Portugalu sudjelovati na socijalnom summitu, a zahvalio je i socijalnim partnerima Vlade na kontinuiranom dijalogu i suradnji na dobrobit hrvatskih radnika.

Za incident u Borovu nema opravdanja, u Hrvatskoj nema mjesta za netrpeljivost prema manjinama

Premijer Plenković je i danas najoštrije osudio provokaciju i govor mržnje skupine navijača koja se dogodila u Borovu selu.

“Za to nema i ne može biti opravdanja, osobito ne na dan kad smo se s pijetetom prisjetili mučki ubijenih 12 hrvatskih redarstvenika.

U hrvatskom društvu nema mjesta za netrpeljivost prema pripadnicima srpske nacionalne manjine ili bilo koje druge manjine u Hrvatskoj.Mi ćemo se tome uvijek najsnažnije suprotstavljati i jasno osuđivati širenje mržnje prema bilo kojem od naših sugrađana jer se zalažemo za društvo u kojem se svi dobro osjećaju i Hrvatsku doživljavaju kao svoju domovinu.

Osim toga, taj izgred protivan je interesima Hrvatske, i to sigurno nije nikakav domoljubni čin, nego posve suprotno.

Nije teško zamisliti da će biti i onih koji će u takvim nedopustivim ispadima zlurado nastojati izjednačiti žrtvu i agresora i tražiti nekakva jalova opravdanja za svoja nedjela prije 30 godina. To je razlog više za jasnu osudu”, poručio je predsjednik Vlade.

Kako bi odgovorni bili primjereno sankcionirani, policija je reagirala i privela one koji su sudjelovali u ovoj provokaciji i nedopustivom incidentu, dodao  je premijer Plenković.  

Politika jačanja vatrogastva

Premijer Plenković zahvalio je svim hrvatskim vatrogascima, čiji je dan obilježen prekjučer primopredajom 90 novih vatrogasnih vozila vrijednih 55 milijuna kuna, što je vrlo važna investicija u opremanje vatrogasnih postrojbi.

Premijer Plenković istaknuo je da je ta investicija na tragu Vladine politike jačanja vatrogastva i podsjetio da je u mandatu ove Vlade donesen novi Zakon o vatrogastvu, Hrvatska vatrogasna zajednica transformirana je u razinu središnjeg državnog ureda, osigurala veća sredstva u proračunu, a financira i kvalitetnu i modernu opremu.

Na kraju uvodnog obraćanja premijer je naveo da je ovih dana obilježena i 30 obljetnica osnutka 3. gardijske brigade Kune u Vinkovcima i još jednom im zahvalio na doprinosu i Domovinskom ratu.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Objavljena stopa inflacije za travanj, pogledajte koliko su rasle cijene

Objavljeno

-

By

unsplash

Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene indeksom potrošačkih cijena, prema prvoj procjeni, u travnju 2024. u odnosu na travanj 2023. (na godišnjoj razini) u prosjeku su više za 3,7%, dok su u odnosu na ožujak 2024. (na mjesečnoj razini), prema prvoj procjeni, u prosjeku više za 0,7%.

Promatrano prema glavnim komponentama indeksa (posebnim agregatima), procijenjena godišnja stopa promjene za Usluge iznosi 6,3%, za Hranu, piće i duhan 4,5%, za Industrijske neprehrambene proizvode bez energije 2,0%, a za Energiju 1,1%.

Porast stope promjene na mjesečnoj razini procijenjen je za komponente Industrijski neprehrambeni proizvodi bez energije, za 1,2%, Usluge, za 0,7%, te Hrana, piće i duhan, za 0,7%. Istodobno je, prema prvoj procjeni, pad stope procijenjen za komponentu Energija, za 0,4%.

Konačni podaci indeksa potrošačkih cijena u travnju 2024. prema klasifikaciji ECOICOP objavljuju se 17. svibnja 2024.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Hrvatsku lani napustilo najviše liječnika, pogledajte u koju zemlju je otišao najveći broj

Objavljeno

-

By

Nakon završetka epidemije covida, opet raste broj liječnika koji iz Hrvatske odlaze u inozemstvo.

Prema službenim podacima Hrvatske liječničke komore, lani je iz Hrvatske u inozemstvo otišlo najviše liječnika dosad – čak 158. Ukupno nas je od ulaska Hrvatske u EU 2013. godine napustilo 1214 liječnika.

Najviše je liječnika dosad otišlo raditi u Njemačku, njih 356, te Veliku Britaniju (163). Prosječna dob naših liječnika u inozemstvu je 36 godina i imaju u prosjeku osam godina staža.

Koprivničko-križevačku je županiju dosad napustilo ukupno 26 liječnika koji su otišli raditi u inozemstvo i po tome je, u odnosu na broj pacijenata, u hrvatskome vrhu.

Iz Međimurja je otišlo 16 liječnika, iz Zagorja 25, Varaždinske županije 39, bjelovarskoga kraja 27, a virovitičkoga šestero, prenosi Danica.hr.

U Hrvatskoj je zaposleno ukupno oko 16.400 liječnika, od čega je oko 90 stranih državljana. U kliničkim bolničkim centrima radi ih 4100, općim bolnicama 3400, a domovima zdravlja 2300.

U Koprivničko-križevačkoj županiji trenutačno rade 283 liječnika, Međimurskoj 302, Varaždinskoj 528, a Bjelovarsko-bilogorskoj 286 liječnika.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Skup vam je život u Hrvatskoj? Pogledajte gdje smo na listi najjeftinijih zemalja za život

Objavljeno

-

By

World Population Review objavio je listu europskih zemalja prema visini životnih troškova rangiranu od onih gdje je život najskuplji do onih gdje je najjeftiniji.

Na listu koju je sastavila ova američka organizacija za prikupljanje podataka o globalnom stanovništvu i demografiji, uvrštena je 41 europska zemlja. Izračun je napravljen usporedbom s cijenama dobara i usluga u New Yorku, a u obzir je uzeto pet kriterija – životni troškovi općenito, cijene najma odnosno stanovanja, cijene namirnica, cijene u restoranima te indeks proizvođačkih cijena.

Prema tom izračunu, najskuplje zemlje za život su Švicarska i Island. Slijede dvije britanske porezne oaze – otoci Jersey i Guernsey, a Irska je na petom mjestu. Među deset najskupljih još su Norveška, Luksemburg, Danska, Nizozemska i Ujedinjeno Kraljevstvo. Austrija je na 11., a Njemačka na 12. mjestu.

Bjelorusija najjeftinija, Hrvatska u sredini

Gledano s dna tablice, zemlja s najnižim troškovima života je Bjelorusija. Malo iznad nje su dvije zaraćene zemlje – Ukrajina i Rusija, a još malo iznad njih Sjeverna Makedonija i Moldavija. Na 36. mjestu je Bugarska, koja je time najjeftinija (naravno, i najsiromašnija) članica Europske unije. Odmah iznad nje, na 35. mjestu, nalazi se Rumunjska. Članice EU-a Mađarska i Poljska su na 32., odnosno 30. mjestu, a Hrvatska je na 29. mjestu.

Članice EU-a neznatno skuplje za život od Hrvatske po ovom izračunu su Slovačka, Latvija, Litva, Slovenija, Grčka, Estonija, Češka Republika, Portugal i Španjolska – tim redom poredane iznad Hrvatske sve do 20. mjesta.

Prosječni mjesečni trošak – 933 eura

Od nama susjednih država, jedino je Slovenija na 25. mjestu skuplja za život (ali i slovenska prosječna bruto plaća je 600 eura veća od hrvatske) dok su jeftinije Crna Gora na 31. mjestu, Mađarska na 32. i Srbija na 34. mjestu. Bosna i Hercegovina nije uvrštena u ovu listu.

Prosječni mjesečni trošak života u Hrvatskoj prema World Population Review, iznosi 1.001 američki dolar, odnosno 933 eura za poiedinca. A prosječna mjesečna neto plaća u Hrvatskoj u veljači je iznosila 1.248 eura.

“Dok su neke europske zemlje relativno skupe, mnoge druge su prilično povoljne u usporedbi s SAD-om. (…) Ova analiza ukazuje na zemlje u kojima pridošlice često mogu živjeti jeftinije, a da ne žrtvuju kvalitetu života i životni standard”, piše World Population Review u objašnjenju svoje analize.

Bugarska nominalno najjeftinija u EU

Podrobnijih objašnjenja za Hrvatsku nema, ali ima za “najjeftiniju” članicu EU-a, Bugarsku, koju nazivaju “jednim od europskih skrivenih dragulja za turiste i iseljenike”.

“Mjesečni životni troškovi za jednu osobu u Bugarskoj počinju od 600 dolara (560 eura). Prijevoz i objedovanje u restoranima prilično su povoljni, s kartama za međugradske vlakove već od 5 dolara (4,70 eura) te večerom s pićem za manje od 10 dolara (9,30 eura). Relativno je lako legalno se nastaniti u zemlji čak i ako niste građanin Europske unije. Bugarska je najsiromašnija članica EU-a i još uvijek radi na razvoju svoje infrastrukture, povećanju životnog standarda i suzbijanju korupcije”, piše World Population Review.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu