Hrvatska
PRIMILI STE PRVU DOZU CJEPIVA? Evo koliko ste zaštićeni ovisno o tome jeste li cijepljeni Pfizerom, Modernom, AstraZenecom ili J&J
Najbolji su podaci Američke Agencije za hranu i lijekove (FDA) iz kasnih faza ispitivanja svakog cjepiva koji otkrivaju koliko zaštite pruža samo jedna doza cjepiva
Dok se polako zahuktava cijepljenje protiv koronavirusa, zanimljivo je vidjeti koliku zaštitu pruža jedna doza cjepiva Pfizera, AstraZenece i Moderne, prema najboljim dostupnim podacima. Kako piše Business Insider, Velika Britanija odgađa drugu dozu cjepiva do 12 tjedana kako bi što prije cijepila ljude prvom dozom. U SAD-u Centri za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) preporučili su davanje druge doze Pfizerovog cjepiva 21 dan nakon prve i 28 dana nakon prve doze za Modernu, s intervalom do šest tjedana u ‘neizbježnim’ situacijama.
Podaci iz istraživanja koje je obuhvatilo oko 375 000 ljudi u Velikoj Britaniji otkrili su da je i Pfizerovo i AstraZenecino cjepivo smanjilo za 72% infekcije koronavirusom sa simptomima Covida-19. Zaštita od jedne doze vjerojatno traje najmanje 10 tjedana, na temelju mjerenja razine antitijela, navodi se u studiji.
Autori studije tvrde da podaci podržavaju britansku strategiju odgađanja druge doze, ali da ljudi moraju dobiti drugu dozu. Zaštita od Pfizerovog cjepiva porasla je na 90% nakon dvije doze. Još nema dovoljno podataka za donošenje bilo kakvih zaključaka o AstraZeneci.
Smanjivanje širenja u kućanstvu
Druga studija iz Škotske objavljena u časopisu Lancet 23. travnja otkrila je da je jedna doza Pfizerovog cjepiva bila 91% učinkovita protiv hospitalizacije od 28. do 34. dana nakon cijepljenja. Jedna doza cjepiva AstraZenece bila je 88% učinkovita protiv hospitalizacije nakon istog vremenskog razdoblja, pokazalo je istraživanje.
Studija iz stvarnog svijeta iz Engleske, objavljena 28. travnja, otkrila je da je jedna doza Pfizeraovog ili AstraZenecinog cjepiva smanjila širenje simptomatskog Covida-19 u kućanstvu i do 50%.
Podaci o tome koliko dobro djeluju cjepiva nakon jedne doze nisu uvijek jasni, to ovisi o tome što mjerite i kada mjerite. Stephen Evans, profesor medicinske statistike na Londonskoj školi za higijenu i tropsku medicinu i bivši član povjerenstva za sigurnost lijekova pri Europskoj agenciji za lijekove, objasnio je podatke za Business Insider.
Evans je rekao da su najbolji podaci Američke Agencije za hranu i lijekove (FDA) iz kasnih faza ispitivanja svakog cjepiva, pa evo koliko zaštite pruža samo jedna doza svakog cjepiva na temelju tih podataka.
Pfizer-BioNTech: najmanje 80%
Injekcija Pfizera bila je 52,4% učinkovita u zaštiti od Covida-19 sa simptomima između prve i druge doze, prema dokumentima FDA. No, brojka od 52,4% uključuje 11 dana prije početka zaštite nakon prve doze, tako da bi stvarni postotak mogao biti veći. Istinska vrijednost leži između 29,5% i 84,5%, prema FDA. Raspon je širok jer je u tom vremenskom razdoblju malo ljudi dobilo Covid-19 tijekom ispitivanja.
Pfizerovo cvjepivo je bilo 100% učinkovito u zaštiti od hospitalizacije i smrti. To se ipak temeljilo na malom broju – samo su četiri osobe u pokusu oboljele od ozbiljnog Covida-19 nakon što su primile placebo, a ne cjepivo.
Evans je rekao da postoje “prilično jasni dokazi” da Pfizerovo cjepivo protiv simptomatskog Covida-19 pruža najmanje 80% zaštite, a “vjerojatno” i veću od 90%. Rekao je da ne možete biti potpuno sigurni što se događa nakon 21 dana jer nije u potpunosti testirano. Evans je rekao da se to temelji na ukupnom čitanju podataka o ispitivanju koje je FDA koristio u svom sažetku dokumenta prije odobrenja.
Moderna: najmanje 80%
Modernino cjepivo bilo je 69,5% učinkovito u prevenciji Covida-19 sa simptomima između prve i druge doze, s pravom vrijednošću između 43,5% i 84,5%. Postojao je prilično širok raspon jer je broj ljudi koji su oboljeli od Covida-19 tijekom ispitivanju u tom vremenskom razdoblju bio nizak. Brojka od 69,5% uključuje 13 dana prije početka zaštite, tako da bi stvarni postotak mogao biti veći.
U ispitivanju Moderne bio je mali broj ljudi, oko 7%, koji iz nepoznatih razloga nisu dobili drugu dozu. U ovoj je skupini injekcija bila 50,8% učinkovita u prevenciji Covida-19 sa simptomima do 14 dana nakon prve doze, a 92,1% učinkovita nakon 14 dana.
Nejasno je koliko dobro jedna injekcija cjepiva štiti od hospitalizacije i smrti, jer nije puno ljudi oboljelo od ozbiljnog Covida-19, dvoje u skupini cijepljenih i četiri u skupini koja je dobila placebo.
Evans je rekao da u slučaju Moderninog cjepiva protiv Covida-19 sa simptomima dobivate najmanje 80% zaštite, a vjerojatno i veću od 90%, nakon samo jedne doze tijekom 28 dana. Nakon 28 dana ne zna se kakva je zaštita jer nije testirano.
AstraZeneca: više od 70%
Evans je rekao da je teže utvrditi točnu brojku u slučaju cjepiva AstraZenece jer su se u pokusima u kasnoj fazi koristili različiti nacrti studija, a veliko američko istraživanje je u tijeku. FDA još uvijek nije predstavila podatke za to cjepivo na isti način kao za druga cjepiva.
Jedna doza AstraZenece bila je 76% učinkovita u zaštiti od Covida-19 sa simptomima najmanje 90 dana, pokazuju podaci kasnog ispitivanja objavljeni u časopisu The Lancet 19. veljače. Autori studije također su izvijestili da je jedna doza osigurala 100% zaštite od hospitalizacije, ali brojevi su bili mali.
Na temelju čitanja postojećih studija, Evans je rekao da je učinkovitost jedne doze cjepiva AstraZenece vjerojatno najmanje 70% protiv Covida-19 sa simptomima tijekom prvih 90 dana. Nakon tog vremenskog razdoblja nije jasno kolika je zaštita.
Johnson & Johnson: 66%
J&J se u ispitivanjima bavio zaštitom od umjerenog i ozbiljnog Covida-19, a ne simptomatskim Covidom-19, poput Pfizera, Moderne i AstraZenece.
Zaštita je započela nakon 14 dana, a učinkovita je bila 66,1% nakon 28 dana. Učinkovitost cjepiva varirala je ovisno o zemlji u kojoj je korišteno – u SAD-u učinkovita je bila 72%, u Južnoj Africi 64%, a u Brazilu 68%. U obje zemlje su kružile varijante koronavirusa koje su mogle djelomično izbjeći antitijela.
Što znači postotna učinkovitost?
Postotna učinkovitost cjepiva odnosi se na udio ljudi koji nakon cjepiva dobije potpunu zaštitu. S 80% učinkovitosti, 80% ljudi ima potpunu zaštitu, a 20% nema. Za one koji prvi put dobivaju potpunu zaštitu, druga doza poboljšava kvalitetu imunološkog odgovora i njegovu trajnost.
U slučaju ljudi koji ne dobiju potpunu zaštitu nakon prve doze, neki će dobiti potpunu zaštitu nakon druge doze. Neki ljudi nikada neće razviti potpunu zaštitu nakon cijepljenja jer njihov imunološki sustav uopće ne reagira, piše Business Insider.
Tmurnije je na zapadu zemlje, u odnosu na jug i istok. Oblaci se navlače, narednih sati se već očekuje oborina, najprije na sjevernom Jadranu i u Gorskom kotaru gdje mjestimice može biti obilnijih pljuskova s grmljavinom, na što upozorava sustav Meteoalarm Državnog hidrometeorološkog zavoda.
U nastavku četvrtka oborina će se širiti prema središnjoj Hrvatskoj i istoku, sjevernoj Dalmaciji, dok će na jugu ostati većinom suho. Bit će svježije u odnosu na jučer.
Petak će biti nestabilan, s kišom i pljuskovima s grmljavinom, koji mogu lokalno biti izraženiji, prije svega duž Jadrana i uz Jadran.
Za vikend također nestabilno, osobito u subotu, kad će još često biti pljuskova, najviše ujutro. U nedjelju stabilnije, uz tek rijetku oborinu, stoga će biti i toplije.
Za riječku regiju u četvrtak je na snazi narančasto upozorenje Meteoalarma zbog opasnosti od grmljavinskog nevremena.
BUDITE SPREMNI na jača grmljavinska nevremena koja mogu prouzročiti veliku štetu i zaštitite se od munja. Moguća su oštećenja na imovini te na drveću. Moguće su lokalne bujične poplave, olujni udari vjetra i tuča. Mogući su prekidi u aktivnostima na otvorenom te u prometu, navodi DHMZ.
Za gospićku regiju izdano je žuto upozorenje.
BUDITE NA OPREZU i svjesni mogućnosti lokaliziranog poplavljivanja manjeg broja građevina uz lokalni prekid aktivnosti na otvorenom. Očekuju se teški uvjeti za vožnju zbog smanjene vidljivosti te mokrih kolnika, navodi se.
Kiša je već potopila ulice u Poreču, javlja Istramet.
Također su na Facebooku objavili i video razvoja superćelije kod Rovinja u sklopu kojeg su se javile pijavice.
Hrvatska
Alarm u hrvatskom zdravstvu: Nedostaje ginekologa, nalaz papa-testa čeka se i do dva mjeseca
Hrvatska se suočava sa sve ozbiljnijim nedostatkom ginekologa i citologa
Prema podacima Hrvatske liječničke komore, Hrvatskoj bi trebalo 335 ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, a nedostaje ih 110.
‘U Varaždinskoj županiji, Šibensko-kninskoj i Virovitičko-podravskoj nedostaje gotovo 50 posto ginekologa. Situacija nije bolja niti u velikim gradovima. U Zagrebu nedostaje gotovo 40 posto ginekologa’, upozorila je za HRT Vikica Krolo, zamjenica predsjednika Hrvatske liječničke komore.
Problem bi se mogao dodatno pogoršati jer je 40 posto ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti starije od 60 godina.
Jedan ginekolog ima više od 6500 pacijentica
Koliko su ordinacije opterećene pokazuje primjer ginekologa Tomislava Kulaša iz Doma zdravlja Zagrebačke županije u Dugom Selu. Dnevno pregleda dvadesetak žena, a u njegovoj ordinaciji upisano je više od 6500 pacijentica. Na pregled se čeka oko tri tjedna, a na nalaz papa-testa približno mjesec dana.
U suprotnoj smjeni radi drugi tim, ali liječnik u njemu već je umirovljenik.
Problem nisu samo ginekolozi
Usko grlo nastaje i nakon što je papa-test napravljen jer Hrvatskoj nedostaje citologa koji analiziraju uzorke. U laboratoriju Doma zdravlja Zagreb – Centar u Sigetu obrađuju se papa-testovi za 25 ginekoloških ordinacija iz Zagreba te Zagrebačke i Sisačko-moslavačke županije.
Godišnje kroz laboratorij prođe oko 35.000 uzoraka, odnosno približno 3000 mjesečno. Dnevno se obradi između 60 i 70 nalaza. A na raspolaganju imaju samo tri citologa. Jedna od njih je pred mirovinom, ali joj produžuju ugovor jer zasad ne uspijevaju pronaći zamjenu.
Natječaji postoje, kandidata nema
Problem je izražen u cijeloj Hrvatskoj, a posebno u manjim bolnicama i laboratorijima.
‘Najteže stanje je u manjim bolnicama i manjim citološkim laboratorijima koji su izgubili djelatnike koji su otišli u veće centre ili imaju otvorene natječaje, ali se ljudi na specijalizaciju ne javljaju’, upozorila je predsjednica Hrvatskog društva za kliničku citologiju Dinka Šundov.
Nedostaje i citoskrinera, a broj novih citologa dodatno se smanjuje nakon što su 2015. spojene specijalizacije iz citologije i patologije.
Za pacijentice bi posljedice mogle biti još dulje čekanje ne samo na papa-testove nego i na nalaze biopsija.
Novi zakon o najmu trebao bi donijeti jasnija pravila i bolje urediti odnose između najmodavaca i najmoprimaca.
“Došlo je vrijeme da se napravi potpuno novi zakon, s novim saznanjima, s novim pokazateljima, u okviru Nacionalnog plana stambene politike. To je osmi zakon i s njime zaključujemo cijeli sustav priuštivog stanovanja“, kazao je Željko Uhlir, državni tajnik u Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine za HRT.
Novim zakonom jasnije će se urediti prava i obveze stranaka te ubrzati postupci u slučaju sporova.
“U njemu uređujemo temeljna pitanja – jasnije prava i obveze, koja moraju biti uravnotežena. Uslijedit će ubrzavanje sudskih postupaka putem solemnizacije i ovršnih klauzula u ugovorima koji će biti obvezni te bolje povezivanje s Poreznom upravom. Bit je da je sve puno jasnije nego u starom zakonu, kazao je.
“Jasnija pravila za iseljenje najmoprimca”
Jedna od važnijih promjena odnosi se na situacije kada treba doći do iseljenja najmoprimca, pri čemu bi se trebali jasno definirati rokovi i postupci.
“Propisuju se jasni rokovi i postupanja, potpuno jasna postupanja. Nema proizvoljnosti. Dakle, svaki korak je propisan – kada dođe do te situacije, kada se kreće u iseljenje, pojašnjava.
Posebno se ističe mogućnost bržeg iseljenja ako najmoprimac ne postupi po opomeni.
“Ovršnost samoga ugovora znači da se bez suda ide putem javnog bilježnika u iseljenje ako dođe do te situacije, a tome prethodi jedan korak – opomena. Ako opomena ne urodi plodom, tek onda ide iseljenje. Iseljenje treba biti ovršno i tada je ono vrlo brzo. Imamo iskustva s državnim stanovima da to funkcionira u našoj državi i ovaj put uvodimo kao obavezni sastavni dio ugovora, apostrofirao je.
“Trošak solemnizacije na najmodavcu”
Tko će snositi trošak obvezne solemnizacije ugovora, jasno je propisano novim zakonom.
“Zakon jasno propisuje da je to obveza najmodavca. Najmodavac koji će svaki mjesec uprihoditi pet do šest puta više od onoga što će jednom platiti za solemnizaciju trebao bi imati interes to učiniti. Možda mnogi nisu ni znali za tu mogućnost, pojašnjava.
Solemnizacija, dodaje, donosi veću sigurnost objema stranama, ali i povezuje ugovore o najmu s Poreznom upravom.
“Kada se dolazi kod javnog bilježnika, on obje stranke upućuje u odredbe ugovora, tako da svima same odredbe postaju jasnije. S druge strane, povećava se sigurnost i jedne i druge strane, a treći element je neposredno povezivanje s Poreznom upravom, kazao je Uhlir.
“Više prijavljenih ugovora o najmu”
Kad je riječ o neprijavljenom najmu, Uhlir smatra da je porez na nekretnine već potaknuo dio vlasnika da svoje ugovore prijave i prijeđu na legalno tržište.
“Apsolutno uređenje tržišta nekretnina vrlo je teško i komplicirano. Ovisi prvenstveno o različitim inspekcijskim službama i djelovanju Porezne uprave, koja je zadužena za ubiranje poreza. Sam porez na nekretnine već je uputio dio onih koji su bili na crnom tržištu da im se više isplati biti legalan, imati ugovor sa svojim najmoprimcem i plaćati redovan porez nego onaj porez koji bi bio na prazan stan, kazao je.
Dodaje da se već bilježi znatan rast broja prijavljenih ugovora o najmu.
“Nekoliko je tu elemenata koji usmjeravaju cijelo tržište nekretnina i mi sada već imamo rezultate da je od 2024., kada su krenule izmjene svih tih zakona, do 2025. povećan broj ugovora o najmu za 75 tisuća u našoj državi, ustvrdio je.
U programu priuštivog stanovanja dosad je povezano 96 stanova s potencijalnim najmoprimcima, a sada slijede potpisivanje ugovora i useljenja.
“U ovom trenutku imamo 96 spajanja stanova s najmoprimcima. Slijede potpisivanja ugovora i useljenja, a neki su već i potpisali ugovore. Tijekom ljeta nismo mogli sve realizirati jer su ljudi bili na godišnjim odmorima. Sada je jesen, svi su tu i procedura će se ubrzati, a tijekom jeseni ponovno ćemo raspisati javni poziv za novi ciklus, zaključio je.
NOĆ ISTRAŽIVAČA 2026.: Novi kampus 25.9.2026. od 17:00 do 22:00. Donosimo program…
VIKEND NA VIŠNJIKU – Subota i nedjelja u znaku nogometa
(VIDEO/FOTO) DOVRŠENA OBNOVA PEDIJATRIJE / Ministrica Hrstić pohvalila OB Zadar: “Završite jedan projekt i već znate koji je sljedeći”
FOTOGALERIJA / Sedam desetljeća anglistike u Zadru: humanističke znanosti imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije
ZABAVA DO 2 UJUTRO / U subotu je Varoška fešta: završni poziv na najljepši oproštaj od ljeta
(FOTOGALERIJA) „DRAGI TOMO, HVALA NA SVEMU!“ / U zadarskoj Bolnici održana komemoracija u spomen na izv. prof. dr. sc. Tomislava Sorića
Horoskop za 14. rujna 2026.
Otvorena Infobip Shift 2026 konferencija: Na Višnjiku developeri i AI stručnjaci iz Europe i svijeta
VEČERAS NA NARODNOM TRGU: Tihi Disco donosi zarazni funk i disco ritam
PRIČA O KOŠARKAŠKOJ POBJEDI KOJA TRAJE 40 GODINA / Predstavljena fotomonografija „Srce puno Zadra“
(VIDEO/FOTO) DOVRŠENA OBNOVA PEDIJATRIJE / Ministrica Hrstić pohvalila OB Zadar: “Završite jedan projekt i već znate koji je sljedeći”
(VIDEO) Srbija prvi put pokazala naoružane robotske pse: Nose strojnice, bacače i “zolje”
ROCK 6 OFF TOUR U ZADRU: Doživite novu generaciju domaće alternativne scene!
VIDEO / Jure Brkljača predstavlja ”Šapni mi”, spot je vani, a novi studijski album stiže za njegov rođendan!
