Connect with us

Hrvatska

PRIMILI STE PRVU DOZU CJEPIVA? Evo koliko ste zaštićeni ovisno o tome jeste li cijepljeni Pfizerom, Modernom, AstraZenecom ili J&J

Objavljeno

-

Foto: Spencer Davis/Pixabay

Najbolji su podaci Američke Agencije za hranu i lijekove (FDA) iz kasnih faza ispitivanja svakog cjepiva koji otkrivaju  koliko zaštite pruža samo jedna doza cjepiva

Dok se polako zahuktava cijepljenje protiv koronavirusa, zanimljivo je vidjeti koliku zaštitu pruža jedna doza cjepiva Pfizera, AstraZenece i Moderne, prema najboljim dostupnim podacima. Kako piše Business Insider, Velika Britanija odgađa drugu dozu cjepiva do 12 tjedana kako bi što prije cijepila ljude prvom dozom. U SAD-u Centri za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) preporučili su davanje druge doze Pfizerovog cjepiva 21 dan nakon prve i 28 dana nakon prve doze za Modernu, s intervalom do šest tjedana u ‘neizbježnim’ situacijama.

Podaci iz istraživanja koje je obuhvatilo oko 375 000 ljudi u Velikoj Britaniji otkrili su da je i Pfizerovo i AstraZenecino cjepivo smanjilo za 72% infekcije koronavirusom sa simptomima Covida-19. Zaštita od jedne doze vjerojatno traje najmanje 10 tjedana, na temelju mjerenja razine antitijela, navodi se u studiji.

Autori studije tvrde da podaci podržavaju britansku strategiju odgađanja druge doze, ali da ljudi moraju dobiti drugu dozu. Zaštita od Pfizerovog cjepiva porasla je na 90% nakon dvije doze. Još nema dovoljno podataka za donošenje bilo kakvih zaključaka o AstraZeneci.

Smanjivanje širenja u kućanstvu

Druga studija iz Škotske objavljena u časopisu Lancet 23. travnja otkrila je da je jedna doza Pfizerovog cjepiva bila 91% učinkovita protiv hospitalizacije od 28. do 34. dana nakon cijepljenja. Jedna doza cjepiva AstraZenece bila je 88% učinkovita protiv hospitalizacije nakon istog vremenskog razdoblja, pokazalo je istraživanje.

Studija iz stvarnog svijeta iz Engleske, objavljena 28. travnja, otkrila je da je jedna doza Pfizeraovog ili AstraZenecinog cjepiva smanjila širenje simptomatskog Covida-19 u kućanstvu i do 50%.

Podaci o tome koliko dobro djeluju cjepiva nakon jedne doze nisu uvijek jasni, to ovisi o tome što mjerite i kada mjerite. Stephen Evans, profesor medicinske statistike na Londonskoj školi za higijenu i tropsku medicinu i bivši član povjerenstva za sigurnost lijekova pri Europskoj agenciji za lijekove, objasnio je podatke za Business Insider.

Evans je rekao da su najbolji podaci Američke Agencije za hranu i lijekove (FDA) iz kasnih faza ispitivanja svakog cjepiva, pa evo koliko zaštite pruža samo jedna doza svakog cjepiva na temelju tih podataka.

Pfizer-BioNTech: najmanje 80%

Injekcija Pfizera bila je 52,4% učinkovita u zaštiti od Covida-19 sa simptomima između prve i druge doze, prema dokumentima FDA. No, brojka od 52,4% uključuje 11 dana prije početka zaštite nakon prve doze, tako da bi stvarni postotak mogao biti veći. Istinska vrijednost leži između 29,5% i 84,5%, prema FDA. Raspon je širok jer je u tom vremenskom razdoblju malo ljudi dobilo Covid-19 tijekom ispitivanja.

Pfizerovo cvjepivo  je bilo 100% učinkovito u zaštiti od hospitalizacije i smrti. To se ipak temeljilo na malom broju – samo su četiri osobe u pokusu oboljele od ozbiljnog Covida-19 nakon što su primile placebo, a ne cjepivo.

Evans je rekao da postoje “prilično jasni dokazi” da Pfizerovo cjepivo protiv simptomatskog Covida-19 pruža najmanje 80% zaštite, a “vjerojatno” i veću od 90%. Rekao je da ne možete biti potpuno sigurni što se događa nakon 21 dana jer nije u potpunosti testirano. Evans je rekao da se to temelji na ukupnom čitanju podataka o ispitivanju koje je FDA koristio u svom sažetku dokumenta prije odobrenja.

Moderna: najmanje 80%

Modernino cjepivo bilo je 69,5% učinkovito u prevenciji Covida-19 sa simptomima između prve i druge doze, s pravom vrijednošću između 43,5% i 84,5%. Postojao je prilično širok raspon jer je broj ljudi koji su oboljeli od Covida-19 tijekom ispitivanju u tom vremenskom razdoblju bio nizak. Brojka od 69,5% uključuje 13 dana prije početka zaštite, tako da bi stvarni postotak mogao biti veći.

U ispitivanju Moderne bio je mali broj ljudi, oko 7%, koji iz nepoznatih razloga nisu dobili drugu dozu. U ovoj je skupini injekcija bila 50,8% učinkovita u prevenciji Covida-19 sa simptomima do 14 dana nakon prve doze, a 92,1% učinkovita nakon 14 dana.

Nejasno je koliko dobro jedna injekcija cjepiva štiti od hospitalizacije i smrti, jer nije puno ljudi oboljelo od ozbiljnog Covida-19, dvoje u skupini cijepljenih i četiri u skupini koja je dobila placebo.

Evans je rekao da u slučaju Moderninog cjepiva protiv Covida-19 sa simptomima dobivate najmanje 80% zaštite, a vjerojatno i veću od 90%, nakon samo jedne doze tijekom 28 dana. Nakon 28 dana ne zna se kakva je zaštita jer nije testirano.

AstraZeneca: više od 70%

Evans je rekao da je teže utvrditi točnu brojku u slučaju cjepiva AstraZenece jer su se u pokusima u kasnoj fazi koristili različiti nacrti studija, a veliko američko istraživanje je u tijeku. FDA još uvijek nije predstavila podatke za to cjepivo na isti način kao za druga cjepiva.

Jedna doza AstraZenece bila je 76% učinkovita u zaštiti od Covida-19 sa simptomima najmanje 90 dana, pokazuju podaci kasnog ispitivanja objavljeni u časopisu The Lancet 19. veljače. Autori studije također su izvijestili da je jedna doza osigurala 100% zaštite od hospitalizacije, ali brojevi su bili mali.

Na temelju čitanja postojećih studija, Evans je rekao da je učinkovitost jedne doze cjepiva AstraZenece vjerojatno najmanje 70% protiv Covida-19 sa simptomima tijekom prvih 90 dana. Nakon tog vremenskog razdoblja nije jasno kolika je zaštita.

Johnson & Johnson: 66%

J&J se u ispitivanjima bavio zaštitom od umjerenog i ozbiljnog Covida-19, a ne simptomatskim Covidom-19, poput Pfizera, Moderne i AstraZenece.

Zaštita je započela nakon 14 dana, a učinkovita je bila 66,1% nakon 28 dana. Učinkovitost cjepiva varirala je ovisno o zemlji u kojoj je korišteno – u SAD-u učinkovita je bila 72%, u Južnoj Africi 64%, a u Brazilu 68%. U obje zemlje su kružile varijante koronavirusa koje su mogle djelomično izbjeći antitijela.

Što znači postotna učinkovitost?

Postotna učinkovitost cjepiva odnosi se na udio ljudi koji nakon cjepiva dobije potpunu zaštitu. S 80% učinkovitosti, 80% ljudi ima potpunu zaštitu, a 20% nema. Za one koji prvi put dobivaju potpunu zaštitu, druga doza poboljšava kvalitetu imunološkog odgovora i njegovu trajnost.

U slučaju ljudi koji ne dobiju potpunu zaštitu nakon prve doze, neki će dobiti potpunu zaštitu nakon druge doze. Neki ljudi nikada neće razviti potpunu zaštitu nakon cijepljenja jer njihov imunološki sustav uopće ne reagira, piše Business Insider.

No votes yet.
Please wait...
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

PROGNOZA / Pola Hrvatske pod crvenim meteoalarmom: Temperature rastu i do 40 stupnjeva

Objavljeno

-

By

Sunčano i vrlo vruće. Ponegdje mala i umjerena naoblaka, a popodne u Gorskom kotaru i u unutrašnjosti Istre mala vjerojatnost za lokalni pljusak ili malo kiše. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren jugoistočni. Na Jadranu sredinom dana i popodne slab do umjeren jugozapadnjak, a ujutro i navečer ponegdje bura. Najviša dnevna temperatura od 34 do 40 °C, prognoza je DHMZ-a za subotu.

Sunčano i u većini krajeva vrlo vruće bit će i u nedjelju. Ponegdje mala do umjerena naoblaka, u unutrašnjosti Dalmacije mala vjerojatnost za popodnevni pljusak. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren sjeveroistočni, na istoku jugoistočni. Na Jadranu u prvom dijelu dana slaba i umjerena bura, uglavnom na sjevernom dijelu s jakim udarima, a popodne slab do umjeren jugozapadnjak. Najniža jutarnja temperatura između 14 i 20, na Jadranu od 24 do 29 °C. Najviša dnevna temperatura većinom između 33 i 39 °C, piše DHMZ.

Upozorenja za subotu

Crveni meteoalarm upaljen je za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku, karlovačku i gospićku regiju.

DHMZ
DHMZ

Upozorenje za nedjelju

Crveni meteoalarm upaljen je i u nedjelju za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku i karlovačku regiju, a za gospićku regiju žuto upozorenje.

DHMZ
DHMZ
Nastavi čitati

Hrvatska

MUP upozorava: Ove osobne iskaznice više neće vrijediti od ponedjeljka

Objavljeno

-

By

Zbog primjene Uredbe Vijeća (EU) 2025/1208, osobnim iskaznicama izdanim prije 1. siječnja 2003. godine s trajnim rokom važenja, važenje ističe 3. kolovoza 2026. godine. Građani koji su u posjedu navedenih osobnih iskaznica, obvezni su podnijeti zahtjev za izdavanje nove osobne iskaznice.

Razlog tome je što takve osobne iskaznice više ne zadovoljavaju ni minimalne sigurnosne standarde protiv krivotvorenja.

Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, ukupno 13.277 osoba ima izdane osobne iskaznice kojima rok važenja istječe 3. kolovoza 2026. godine.

Kako se uglavnom radi o građanima starije životne dobi, bolesnim, slabije pokretnim ili nepokretnim osobama, koje ne koriste ili vrlo rijetko koriste Internet, svakoj osobi bit će upućena obavijest na kućnu adresu o isteku osobne iskaznice i potrebi podnošenja zahtjeva za izdavanje nove.

Također, u slučajevima kada osoba neće moći osobno pristupiti u policijsku upravu/postaju radi podnošenja zahtjeva, organizirat će se izlazak službenih osoba na kućnu adresu. Članovi obitelji ili osobe koje brinu o njima trebaju dogovoriti termin dolaska službene osobe radi zaprimanja zahtjeva za izdavanje osobne iskaznice i njezina preuzimanja.

Detaljne informacije vezane uz izradu osobne iskaznica nalaze se na Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske – Osobna iskaznica (eOI).

Nastavi čitati

Hrvatska

Sve ih je više u Jadranu: Ove otrovne vrste izazivaju zabrinutost

Objavljeno

-

By

Sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu.

Posljednjih mjeseci srebrnopruga je napuhača, kako se čini, sve češće viđena i u Jadranskom moru. Ta je invazivna vrsta stigla preko Mediterana i Sueskog kanala, ali nije usamljena. Više je tisuća invazivnih vrsta u Mediteranu, mahom tropskih, i njihovo je širenje posljedica rasta temperatura, prenosi Dnevnik.hr.

Srebrnopruga napuhača, osim što je otrovna, snažnom čeljusti lomi školjke i pregriza ribarske mreže. Grčka, Turska i Cipar daju nagrade za njezin izlov. No, tu je i otrovna riba lav, također doseljenik u Mediteran. Štete koje invazivne vrste izazivaju su goleme.

“Za neke skupine vrsta već smo izgubili većinu bioraznolikosti. Mekušci, na primjer, neke studije su pokazale da je istočni Mediteran već izgubio 93 posto vrsta mekušaca u plitkim vodama”, upozorio je morski biolog Ernesto Azzurro.

“Riba lav golem je problem za bioraznolikost. Domaće vrste ne prepoznaju ribu lava kao grabežljivca. Stoga joj je vrlo lako vrebati domaće vrste, posebno mlade jedinke”, dodao je.

Stručnjaci su istaknuli da sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu – i to ne samo onih invazivnih. Primjerice, portugalska galija ili modri loptaš vrsta je nalik meduzi, čiji žarnjaci mogu biti smrtonosni čak i za ljude. Američki plavi rak uništava uzgajališta školjaka. Već se proširio i Jadranom.

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu