Svijet
STUDIJA: Rizik od zaraze u zatvorenom isti na distanci od 2 metra kao i na 20 metara
Rizik od zaraze koronom u zatvorenom prostoru jednak je neovisno o tome jesu li osobe udaljene dva metra ili 20 metara, čak i kod nošenja maske, tvrdi nova studija istraživača s Massachusetts Institute of Technology. Nova studija dovodi u pitanje smjernice za držanje distance koje su usvojene u cijelom svijetu.
Profesori MIT-a Martin Z. Bazant, koji predaje kemijsko inženjerstvo i primijenjenu matematiku, i John W.M. Bush, koji predaje primijenjenu matematiku, razvili su metodu izračunavanja izloženosti koronavirusu u zatvorenom prostoru koja uzima u obzir mnoštvo problema koji bi mogli utjecati na prijenos, uključujući količinu vremena provedenog u zatvorenom, filtraciju i cirkulaciju zraka, imunizaciju, varijantu sojeva, uporaba maski, pa čak i respiratorne aktivnosti poput disanja, jedenja, govora ili pjevanja, piše CNBC.
Bazant i Bush preispituju dugogodišnje smjernice Covid-19 iz Centra za kontrolu i prevenciju bolesti i Svjetske zdravstvene organizacije u recenziranoj studiji objavljenoj ranije ovog tjedna u Zborniku američke Nacionalne akademije znanosti.
“Tvrdimo da doista nema puno koristi od pravila o udaljenosti od dva metra, posebno kada ljudi nose maske”, rekao je Bazant u intervjuu.
“Zapravo nema fizikalne osnove jer se zrak koji osoba izdiše dok nosi masku uzdiže u vis i spušta negdje drugdje u sobi, tako da ste izloženiji virusu iz pozadine nego virusu koji izdiše osoba ispred vas”, rekao je.
“Važnije je koliko vremena provodimo u zatvorenom, nego broj ljudi”
Važna varijabla koju su CDC i WHO previdjeli je količina vremena provedenog u zatvorenom, rekao je Bazant. Što je duže netko u zatvorenom prostoru sa zaraženom osobom, to je veća šansa za prijenos, rekao je.
Otvaranje prozora ili instaliranje novih ventilatora kako bi se zrak kretao također bi moglo biti jednako učinkovito ili učinkovitije od trošenja velike količine novca na novi sustav filtracije, rekao je.
Bazant također kaže da su smjernice kojima se provodi ograničenje popunjenosti zatvorenih prostora neispravne. Rekao je da je 20 ljudi okupljenih unutar jedne minute vjerojatno u redu, ali ne tijekom nekoliko sati.
“Ono što naša analiza nastavlja pokazivati je da mnogi prostori koji su zatvoreni zapravo ne trebaju biti. Često je prostor dovoljno velik, ventilacija dovoljno dobra, količina vremena koju ljudi provode zajedno je takva da se tim prostorima može sigurno upravljati čak i punim kapacitetom, a znanstvena potpora smanjenom kapacitetu u tim prostorima zaista nije dobra”, rekao je Bazant.
“Udaljenost daje lažni osjećaj sigurnosti”
Pravila o držanju distance dva metra koja nenamjerno rezultiraju zatvaranjem tvrtki i škola “jednostavno nisu razumna”, prema Bazantu.
“Ovaj naglasak na distanciranju doista je zanemaren od samog početka. CDC ili WHO nikada to zapravo nisu obrazložili, samo su rekli da je to ono što morate učiniti i jedino opravdanje koje mi je poznato temelji se na istraživanjima kašlja i kihanja, gdje promatraju najveće čestice koje se talože na podu i čak je i tada vrlo približan, zasigurno možete imati veći ili kraći domet, veće ili manje kapljice”, rekao je Bazant.
“Udaljenost vam ne pomaže toliko, a daje vam i lažni osjećaj sigurnosti jer ste jednako sigurni na udaljenosti od dva metra kao i na udaljenosti od 20 metara ako ste u zatvorenom. Svi u tom prostoru zapravo su pod približno istim rizikom”, tvrdi.
Kapljice pune patogena putuju zrakom u zatvorenom kad ljudi razgovaraju, dišu ili jedu. Sada je poznato da zračni prijenos igra veliku ulogu u širenju Covid-19, u usporedbi s ranijim mjesecima pandemije gdje se pranje ruku smatralo glavnom preporukom za izbjegavanje prijenosa.
Te se kapljice iz nečijeg toplog izdisaja miješaju s tjelesnom toplinom i zračnim strujama u tom području kako bi se dizale i putovale kroz cijelu sobu, bez obzira koliko je osoba udaljena od drugih ljudi. Čini se da su ljudi više izloženi virusu koji se nalazi u okolnom zraku, nego kapljicama koje dolaze izravno od druge osobe, tvrdi studija.
Na primjer, ako netko zaražen Covid-19 nosi masku i glasno pjeva u zatvorenoj sobi, osoba koja sjedi s druge strane sobe nije zaštićenija od nekoga tko sjedi samo dva metra od zaražene osoba. Zbog toga je vrijeme provedeno u zatvorenom prostoru važnije od udaljenosti zaražene osobe.
“Držanje distance i nošenje maske na otvorenom je pomalo ludo”
Maske općenito djeluju na sprječavanje prijenosa blokiranjem većih kapljica, stoga veće kapljice ne čine većinu infekcija Covidom jer većina ljudi nosi maske. Većina ljudi koji prenose Covid ne kašlju i ne kišu, oni su asimptomatski.
Što se tiče socijalnog distanciranja na otvorenom, Bazant kaže da to gotovo pa i nema smisla i da je to činiti s maskama “pomalo ludo”.
“Ako pogledate protok zraka vani, zaraženi zrak bio bi pometen i malo je vjerojatno da bi prouzročio prijenos. Zabilježeno je vrlo malo slučajeva prijenosa na otvorenom”, rekao je.
“Prenatrpani prostori na otvorenom mogli bi predstavljati problem, ali ako se ljudi na otvorenom drže na razumnoj udaljenosti od oko jednog metra, mislim da bi se u tom slučaju osjećao prilično ugodno čak i bez maski”, kaže.
Bazant kaže da bi ovo moglo objasniti zašto nije došlo do skokova u prijenosu u državama poput Teksasa ili Floride koje su ponovno otvorile tvrtke bez ograničenja kapaciteta.
“Zbog novih sojeva treba povećati ventilaciju”
Što se tiče varijanti sojeva koji su 60% zarazniji, povećanje ventilacije za 60%, smanjenje vremena provedenog unutra ili ograničavanje broja ljudi u zatvorenom prostoru može nadoknaditi taj rizik.
Bazant je također rekao da će veliko pitanje koje dolazi biti kada se mogu ukloniti maske i da smjernice studije mogu pomoći u kvantificiranju rizika. Također je primijetio da mjerenje ugljičnog dioksida u sobi također može pomoći u kvantificiranju prisutnosti zaraženog zraka, a time i rizika od prijenosa.
“Potrebne su nam znanstvene informacije prenesene u javnost na način koji nije samo zastrašivanje, već se zapravo temelji na analizi”, rekao je Bazant. Nakon tri razine recenzija, rekao je da je to najviše recenzija koje je ikad prošao, a da se sada, nakon što je studija objavljena, nada da će utjecati na politiku.
Svijet
Tajanstvena “hladna mrlja” zbunjivala je znanstvenike. Nova studija kaže da je to zloslutan znak
U sjevernom Atlantskom oceanu, južno od Grenlanda i Islanda, nalazi se veliko područje mora koje se ponaša suprotno od ostatka planeta. Dok se oceani zagrijavaju, taj se dio Atlantika hladi. Novo istraživanje tvrdi da je pronašlo odgovor na taj fenomen – i upozorava da bi on mogao biti znak približavanja jednoj od najopasnijih klimatskih prijelomnih točaka.
Područje poznato kao “hladna mrlja” ili “rupa zagrijavanja” od 1900. godine ohladilo se za gotovo jedan Celzijev stupanj.
Znanstvenici već dugo raspravljaju o uzroku te anomalije. Jedna mogućnost bila je da je posljedica gubitka topline s površine oceana zbog promjena u vjetrovima i oblacima. Druga je mogućnost da pokazuje slabljenje ključnog sustava oceanskih struja koji prenosi toplinu. Novo istraživanje zaključuje da je vjerojatniji drugi scenarij – slabljenje oceanske cirkulacije – što bi moglo imati ozbiljne posljedice za budućnost planeta, piše CNN.
Riječ je o Atlantskoj meridionalnoj cirkulaciji prevrtanja (AMOC), golemom sustavu oceanskih struja koji funkcionira poput svojevrsne pokretne trake. Ona prenosi toplu vodu iz tropskih područja prema sjevernoj hemisferi, gdje se voda hladi, tone u dubine oceana i vraća prema jugu.
Brojna istraživanja ukazuju na to da taj sustav slabi zbog klimatskih promjena uzrokovanih ljudskim djelovanjem. Otapanje ledenih površina povećava količinu slatke vode u oceanima, čime se narušava osjetljiva ravnoteža temperature i slanosti koja pokreće AMOC.
Neki znanstvenici upozoravaju da se AMOC približava kritičnoj točki nakon koje bi se njegov kolaps mogao nezaustavljivo pokrenuti, možda već tijekom ovog stoljeća.
Potpuni zastoj AMOC-a imao bi globalne posljedice: ubrzao bi rast razine mora na istočnoj obali Sjedinjenih Američkih Država, donio ekstremno hladne zime dijelovima Europe i poremetio monsunske obrasce u Africi, što bi moglo uzrokovati dugotrajne suše.
Hladna mrlja kao trag slabljenja oceanske cirkulacije
Znanstvenici su “hladnu mrlju” dugo smatrali mogućim znakom promjena u AMOC-u jer se upravo na tom području oslobađa velik dio topline koju ta oceanska struja prenosi.
Kako bi bolje razumjeli što se događa u tom dijelu Atlantika, istraživači su kombinirali stvarne podatke o temperaturi oceana prikupljene mjernim uređajima i satelitima s klimatskim modelima.
Otkrili su da se zahlađenje ne događa samo na površini mora, nego i duboko u oceanu – na mjestima gdje vremenski uvjeti poput vjetra i oblaka imaju mnogo slabiji utjecaj. Svi rezultati upućuju na ulogu AMOC-a, zaključili su istraživači.
“Promjena u prijenosu oceanske topline uzrok je hlađenja hladne mrlje”, rekao je Stefan Rahmstorf, jedan od autora studije i profesor fizike i oceanografije na Sveučilištu u Potsdamu u Njemačkoj. Dodao je da postoje i drugi neovisni dokazi o slabljenju AMOC-a, a neka istraživanja sugeriraju da je taj sustav danas slabiji nego u bilo kojem trenutku tijekom posljednjih tisuću godina.
Znanstvenici upozoravaju na ograničenja istraživanja
René van Westen, istraživač mora i atmosfere sa Sveučilišta u Utrechtu, koji nije sudjelovao u istraživanju, istaknuo je da je prethodno bilo moguće objasniti nastanak hladne mrlje samo atmosferskim uvjetima.
Ipak, činjenica da je novo istraživanje pokazalo slične rezultate kroz različite skupove podataka “jača pouzdanost zaključaka”, rekao je.
David Thornalley, profesor znanosti o oceanima i klimi na University College Londonu, također smatra da istraživanje dodatno potvrđuje povezanost između hladne mrlje i slabljenja AMOC-a, ali upozorava da su dostupni podaci iz stvarnog svijeta ograničeni.
“Ti skupovi podataka najbolje se mogu promatrati kao dobre procjene, a ne kao savršeni prikaz stvarnosti”, rekao je. Za CNN je dodao da još postoje određene nepoznanice te da ovo istraživanje “vjerojatno neće biti posljednje” u toj raspravi.
S njim se složio i Jonathan Baker, vodeći klimatolog britanske meteorološke službe Met Office, koji smatra da studija donosi dodatne dokaze o ulozi AMOC-a u nastanku hladne mrlje, ali ne daje konačan odgovor na pitanje.
Novo istraživanje pokazuje da Švicarska i Luksemburg dominiraju među najskupljim europskim tržištima nekretnina, a cijene stanova u Zürichu više su nego dvostruko veće nego u Parizu.
Najskuplja europska tržišta stanova koncentrirana su u iznenađujuće malom dijelu kontinenta.
Prema podacima portala Global Property Guide, čak četiri od pet najskupljih gradova za kupnju stambenih nekretnina nalaze se u Švicarskoj i Luksemburgu. Na vrhu ljestvice nalazi se Zürich, gdje prosječna cijena stana prelazi 18.000 eura po četvornom metru.
Euronews donosi pregled 10 najskupljih europskih gradova za kupnju stana.
10. Stockholm: prosječna cijena 8.380 €/m²
Glavni grad Švedske otvara top 10 ljestvicu i bilježi jedan od najsnažnijih oporavaka tržišta nekretnina u Europi.
Smješten na 14 otoka, na spoju jezera Mälaren i Baltičkog mora, Stockholm spaja visok životni standard s jednim od najograničenijih stambenih tržišta u Europi.
Prosječna cijena stana iznosi 8.380 eura po četvornom metru, što je rast od 7,2 posto u odnosu na prošlu godinu i 17 posto u posljednje dvije godine.
Za usporedbu, u Göteborgu prosječna cijena iznosi 4.428 eura po četvornom metru, a u Malmöu 3.369 eura.
9. Kopenhagen: prosječna cijena 8.405 €/m²
Danska prijestolnica, poznata po slikovitoj luci Nyhavn, biciklističkoj infrastrukturi i vrhunskoj gastronomskoj sceni, ujedno je i najbrže rastuće tržište među deset vodećih gradova.
Prosječna cijena stana iznosi 8.405 eura po četvornom metru, što je rast od 14,3 posto u godinu dana i čak 24 posto u dvije godine.
U Aarhusu, drugom najvećem danskom gradu, cijene su pale 16,7 posto i iznose 4.128 eura po četvornom metru, dok su u Odenseu i Aalborgu ispod 2.800 eura.
8. Oslo: prosječna cijena 9.332 €/m²
Norveška prijestolnica posljednjih godina bilježi snažan oporavak tržišta nekretnina.
Grad na čelu Oslofjorda spaja modernu nordijsku arhitekturu s jednim od najviših životnih standarda u Europi.
Prosječna cijena stana dosegnula je 9.332 eura po četvornom metru, što je 6,3 posto više nego lani i 14 posto više nego prije dvije godine.
7. Amsterdam: prosječna cijena 9.437 €/m²
Amsterdamska četvrt kanala iz 17. stoljeća postala je jedna od najskupljih stambenih lokacija u Europi.
Kronični nedostatak stanova, stroga urbanistička pravila i snažna međunarodna potražnja i dalje guraju cijene prema gore.
Prosječna cijena stana iznosi 9.437 eura po četvornom metru, uz godišnji rast od 13 posto.
6. Pariz: prosječna cijena 9.490 €/m²
Pariz ostaje jedno od najpoznatijih svjetskih tržišta nekretnina, ali za razliku od većine gradova na ovoj listi, cijene ondje padaju.
Prosječna cijena stana iznosi 9.490 eura po četvornom metru, što je pad od 0,3 posto u odnosu na prošlu godinu i 7,3 posto u odnosu na razdoblje prije dvije godine.
Unatoč tome, cijene su i dalje znatno više nego u ostatku Francuske. U Lyonu prosječna cijena iznosi 4.551 euro po četvornom metru, u Bordeauxu 4.443 eura, a u Nantesu 3.376 eura.
5. Bern: prosječna cijena 9.952 €/m²
Bern se smatra najdiskretnijim luksuznim tržištem nekretnina u Švicarskoj.
Glavni grad poznat po staroj gradskoj jezgri pod zaštitom UNESCO-a najjeftiniji je među četiri švicarska grada na ovoj listi, no cijene su i dalje blizu 10.000 eura po četvornom metru.
4. Luksemburg: prosječna cijena 10.941 €/m²
Luksemburg, najbogatija europska država prema BDP-u po stanovniku, dom je jednog od najskupljih tržišta nekretnina na kontinentu.
U glavnom gradu prosječna cijena stana iznosi 10.941 euro po četvornom metru.
Unatoč nedavnom padu cijena, Luksemburg ostaje jedan od rijetkih gradova u Europi gdje tipičan jednosoban stan lako može stajati više od milijun eura.
3. Luzern: prosječna cijena 12.066 €/m²
Luzern je možda najveće iznenađenje na listi.
Smješten na obali Luzernskog jezera, u podnožju Alpa, jedan je od najslikovitijih gradova Europe.
Iako je znatno manji od Züricha ili Ženeve, prosječna cijena stana doseže 12.066 eura po četvornom metru.
2. Ženeva: prosječna cijena 16.819 €/m²
Ženeva je među najskupljim gradovima zahvaljujući iznimno bogatom tržištu rada.
Grad je sjedište Ujedinjenih naroda, Svjetske zdravstvene organizacije, Crvenog križa i brojnih privatnih banaka.
Prosječna cijena stana iznosi 16.819 eura po četvornom metru.
1. Zürich: prosječna cijena 18.229 €/m²
Zürich je i dalje najskuplji grad u Europi za kupnju stana.
Prosječna cijena doseže 18.229 eura po četvornom metru, što je više nego dvostruko od cijena u Parizu.
Dom najvećih švicarskih banaka, burze i brojnih financijskih institucija, Zürich spaja gospodarsku moć, političku stabilnost i kronični nedostatak stambenog prostora.
Rezultat je tržište nekretnina kakvo nema nijedan drugi europski grad. Zürich nije samo najskuplje tržište nekretnina u Europi 2026. godine – njegova prednost pred ostatkom kontinenta i dalje raste.
Na europske prometnice idućeg mjeseca stižu novi sigurnosni sustavi koji će pratiti ponašanje vozača i upozoravati na opasne situacije.
Najavljeno je uvođenje nekoliko sustava kojima je cilj povećati sigurnost u prometu. Vozači naprednu tehnologiju pozdravljaju, a struka ističe kako bi sustave trebalo zaključati, kako ih se ni u postavkama ne bi moglo isključiti.
Uvest će se signal za hitno kočenje. “Sustav će se aktivirati na način da će kočiona svjetla, štop svjetla početi treperiti u slučaju još većeg intenziteta i potrebe kritičnog vremena. Upalit će se svi pokazivači smjera kao znak upozorenja na opasnost što će dati vremena vozačima koji voze iza da mogu pravovremeno reagirati”, objasnio je za Dnevnik Nove TV Sinan Alispahić iz HAK-a.
Drugi sustav je kamera za praćenje lica vozača. Dekan Fakulteta prometnih znanosti Marko Šoštarić izjavio je da puno nesreća, posebno na autocestama, bude uzrokovano umorom vozača.
“Mi smo na fakultetu prije nekoliko godina radili na razvoju jednog takvog uređaja za rano otkrivanje umora vozača, tako da to svakako može biti pozitivan učinak na sigurnost cestovnog prometa”, istaknuo je.
Novi sustav koji bi na europskim prometnicama trebao smanjiti broj smrtno stradalih i do 30 posto pratit će same vozače unutar automobila, ukoliko uoči bilo kakvu distrakciju ako ste maknuli pogled s prometnice ili na svoj telefon, zvučno će vas upozoriti.
Alispahić je naglasio da će ti sustavi pridonijeti smanjenju broja poginulih, a lani je na prometnicama Europske unije poginulo čak 19.400 osoba.
RADOVI SE BLIŽE KRAJU / Zadarska Pedijatrija priprema se za povratak u svoju zgradu!
JUNIORSKO PH / Članovi Dizačkog kluba Zadar osvojili 9 zlatnih medalja!
OBAVIJEST: Dio Sukošana u četvrtak bez vode!
BLUE FISH FESTIVAL / Ovog vikenda u Kalima vrhunska gastronomija i glazbeni program uz more!
PKOI JADERA / Gregov briljirao u Zagrebu s četiri druga mjesta u klasi S7
FOTOGALERIJA IZ MASLENICE / 3. Eko akcija čišćenja podmorja u čast Vinka Šimunića – Bubnja
(NE)RADNI DANI / Evo gdje danas u spizu…
SUBOTNJA ŠPICA
ZADARSKI FORUM KAO SPORTSKA ARENA / Pobjednike prvog Out Gyma odmor u Zaton Holiday Resortu, a događaj ima i humanitarnu notu…
PROGNOZA / Oprezno s planovima za vikend, Meteoalarm upozorava – stiže nevrijeme!
(VIDEO) VRIJEDNO PRIZNANJE ZA OB ZADAR / Projekt PATODIGITAL najbolje tehnološko rješenje u zdravstvu 20206. godine!
(VIDEO) “NI NA MAPI SVEMIRA” / Ivan Ive Županović objavio novi singl. Evo kako je njegova životna priča postala pjesma…
(VIDEO) Glazbeni spektakl na ulicama Zadra: Sanella i Denis Dumančić oduševili prolaznike novom pjesmom na mobilnoj pozornici
VIDEO / Marko Perković Thompson objavio videospot za pjesmu Zagora
VIDEO / Tomislav Bralić i klapa Intrade predstavljaju novi spot u kojem se krije još jedno poznato lice
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prijeFOTOGALERIJA IZ MASLENICE / 3. Eko akcija čišćenja podmorja u čast Vinka Šimunića – Bubnja
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prije(NE)RADNI DANI / Evo gdje danas u spizu…
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prijeFOTO / S. Katarina Teskera izabrana za novu opaticu benediktinskog Samostana sv. Marije u Zadru
-
Hrvatska4 dana prijePROGNOZA / Meteoalarm podignut na narančasti, stiže nevrijeme sa sjevera, evo gdje će najprije udariti