Svijet
STUDIJA: Rizik od zaraze u zatvorenom isti na distanci od 2 metra kao i na 20 metara
Rizik od zaraze koronom u zatvorenom prostoru jednak je neovisno o tome jesu li osobe udaljene dva metra ili 20 metara, čak i kod nošenja maske, tvrdi nova studija istraživača s Massachusetts Institute of Technology. Nova studija dovodi u pitanje smjernice za držanje distance koje su usvojene u cijelom svijetu.
Profesori MIT-a Martin Z. Bazant, koji predaje kemijsko inženjerstvo i primijenjenu matematiku, i John W.M. Bush, koji predaje primijenjenu matematiku, razvili su metodu izračunavanja izloženosti koronavirusu u zatvorenom prostoru koja uzima u obzir mnoštvo problema koji bi mogli utjecati na prijenos, uključujući količinu vremena provedenog u zatvorenom, filtraciju i cirkulaciju zraka, imunizaciju, varijantu sojeva, uporaba maski, pa čak i respiratorne aktivnosti poput disanja, jedenja, govora ili pjevanja, piše CNBC.
Bazant i Bush preispituju dugogodišnje smjernice Covid-19 iz Centra za kontrolu i prevenciju bolesti i Svjetske zdravstvene organizacije u recenziranoj studiji objavljenoj ranije ovog tjedna u Zborniku američke Nacionalne akademije znanosti.
“Tvrdimo da doista nema puno koristi od pravila o udaljenosti od dva metra, posebno kada ljudi nose maske”, rekao je Bazant u intervjuu.
“Zapravo nema fizikalne osnove jer se zrak koji osoba izdiše dok nosi masku uzdiže u vis i spušta negdje drugdje u sobi, tako da ste izloženiji virusu iz pozadine nego virusu koji izdiše osoba ispred vas”, rekao je.
“Važnije je koliko vremena provodimo u zatvorenom, nego broj ljudi”
Važna varijabla koju su CDC i WHO previdjeli je količina vremena provedenog u zatvorenom, rekao je Bazant. Što je duže netko u zatvorenom prostoru sa zaraženom osobom, to je veća šansa za prijenos, rekao je.
Otvaranje prozora ili instaliranje novih ventilatora kako bi se zrak kretao također bi moglo biti jednako učinkovito ili učinkovitije od trošenja velike količine novca na novi sustav filtracije, rekao je.
Bazant također kaže da su smjernice kojima se provodi ograničenje popunjenosti zatvorenih prostora neispravne. Rekao je da je 20 ljudi okupljenih unutar jedne minute vjerojatno u redu, ali ne tijekom nekoliko sati.
“Ono što naša analiza nastavlja pokazivati je da mnogi prostori koji su zatvoreni zapravo ne trebaju biti. Često je prostor dovoljno velik, ventilacija dovoljno dobra, količina vremena koju ljudi provode zajedno je takva da se tim prostorima može sigurno upravljati čak i punim kapacitetom, a znanstvena potpora smanjenom kapacitetu u tim prostorima zaista nije dobra”, rekao je Bazant.
“Udaljenost daje lažni osjećaj sigurnosti”
Pravila o držanju distance dva metra koja nenamjerno rezultiraju zatvaranjem tvrtki i škola “jednostavno nisu razumna”, prema Bazantu.
“Ovaj naglasak na distanciranju doista je zanemaren od samog početka. CDC ili WHO nikada to zapravo nisu obrazložili, samo su rekli da je to ono što morate učiniti i jedino opravdanje koje mi je poznato temelji se na istraživanjima kašlja i kihanja, gdje promatraju najveće čestice koje se talože na podu i čak je i tada vrlo približan, zasigurno možete imati veći ili kraći domet, veće ili manje kapljice”, rekao je Bazant.
“Udaljenost vam ne pomaže toliko, a daje vam i lažni osjećaj sigurnosti jer ste jednako sigurni na udaljenosti od dva metra kao i na udaljenosti od 20 metara ako ste u zatvorenom. Svi u tom prostoru zapravo su pod približno istim rizikom”, tvrdi.
Kapljice pune patogena putuju zrakom u zatvorenom kad ljudi razgovaraju, dišu ili jedu. Sada je poznato da zračni prijenos igra veliku ulogu u širenju Covid-19, u usporedbi s ranijim mjesecima pandemije gdje se pranje ruku smatralo glavnom preporukom za izbjegavanje prijenosa.
Te se kapljice iz nečijeg toplog izdisaja miješaju s tjelesnom toplinom i zračnim strujama u tom području kako bi se dizale i putovale kroz cijelu sobu, bez obzira koliko je osoba udaljena od drugih ljudi. Čini se da su ljudi više izloženi virusu koji se nalazi u okolnom zraku, nego kapljicama koje dolaze izravno od druge osobe, tvrdi studija.
Na primjer, ako netko zaražen Covid-19 nosi masku i glasno pjeva u zatvorenoj sobi, osoba koja sjedi s druge strane sobe nije zaštićenija od nekoga tko sjedi samo dva metra od zaražene osoba. Zbog toga je vrijeme provedeno u zatvorenom prostoru važnije od udaljenosti zaražene osobe.
“Držanje distance i nošenje maske na otvorenom je pomalo ludo”
Maske općenito djeluju na sprječavanje prijenosa blokiranjem većih kapljica, stoga veće kapljice ne čine većinu infekcija Covidom jer većina ljudi nosi maske. Većina ljudi koji prenose Covid ne kašlju i ne kišu, oni su asimptomatski.
Što se tiče socijalnog distanciranja na otvorenom, Bazant kaže da to gotovo pa i nema smisla i da je to činiti s maskama “pomalo ludo”.
“Ako pogledate protok zraka vani, zaraženi zrak bio bi pometen i malo je vjerojatno da bi prouzročio prijenos. Zabilježeno je vrlo malo slučajeva prijenosa na otvorenom”, rekao je.
“Prenatrpani prostori na otvorenom mogli bi predstavljati problem, ali ako se ljudi na otvorenom drže na razumnoj udaljenosti od oko jednog metra, mislim da bi se u tom slučaju osjećao prilično ugodno čak i bez maski”, kaže.
Bazant kaže da bi ovo moglo objasniti zašto nije došlo do skokova u prijenosu u državama poput Teksasa ili Floride koje su ponovno otvorile tvrtke bez ograničenja kapaciteta.
“Zbog novih sojeva treba povećati ventilaciju”
Što se tiče varijanti sojeva koji su 60% zarazniji, povećanje ventilacije za 60%, smanjenje vremena provedenog unutra ili ograničavanje broja ljudi u zatvorenom prostoru može nadoknaditi taj rizik.
Bazant je također rekao da će veliko pitanje koje dolazi biti kada se mogu ukloniti maske i da smjernice studije mogu pomoći u kvantificiranju rizika. Također je primijetio da mjerenje ugljičnog dioksida u sobi također može pomoći u kvantificiranju prisutnosti zaraženog zraka, a time i rizika od prijenosa.
“Potrebne su nam znanstvene informacije prenesene u javnost na način koji nije samo zastrašivanje, već se zapravo temelji na analizi”, rekao je Bazant. Nakon tri razine recenzija, rekao je da je to najviše recenzija koje je ikad prošao, a da se sada, nakon što je studija objavljena, nada da će utjecati na politiku.
Svijet
(VIDEO) Srbija prvi put pokazala naoružane robotske pse: Nose strojnice, bacače i “zolje”
Vojska Srbije (VS) izvela je u nedjelju taktičku vojnu vježbu “Pobjednik 2026” na kojoj su bojevim gađanjem prikazane borbene mogućnosti i učinkovitost dijela naoružanja i vojne opreme koju je VS odnedavno uvela u operativnu upotrebu, među ostalim i naoružane robotizirane sustave (robodog)
Scenarij vojne vježbe održane na poligonu Pešter kod Sjenice, kako je najavljeno, podrazumijevao je pretpostavljeni odgovor vojnih postrojbi na agresiju potencijalnog neprijatelja koji je “privremeno zauzeo jugozapadni dio” državnog teritorija.
Sudjelovalo je više od 2000 pripadnika VS-a s više od 500 “ključnih sredstava ratne tehnike”, uz sudjelovanje kopnene vojske, ratnog zrakoplovstva, protuzračne obrane i specijalnih postrojbi.
Prikazani robodogovi opremljeni “zoljama”
Na vježbi je prikazano djelovanje izviđačkih letjelica “sjena” i “vrabac”, naleti moderniziranih borbenih zrakopolova MIG 29-SM, te uporaba proturaketnog sustava “HQ-17” koji djeluje na 1,5 do 15 kilometara.
Na vježbi su prvi put prikazani i robotizirani psi (robodog) koji na sebi imaju postavljene strojnice, revolverske bacače i “zolje”, a – prema objašnjenju časnika VS-a – namijenjeni su da prvi ulaze u nepregledne i potencijalno minirane objekte i tako stvaraju uvjete za upad specijalnih postrojbi.
Prezentirano je i djelovanje dronova “komarac K2A” s “bojevom glavom dvostrukog djelovanja”.
Višecijevni lanseri “vampir” i “plus”
Dio danas prikazanog arsenala su bila i i dva suvremena višecijevna lansera raketa “vampir” i “puls”.
Pokaznoj vježbi VS-a je, uz vojni vrh, nazočio i srbijanski predsjednik Aleksandar Vučićkoji je rekao da cilj vježbi nije ugrožavanje drugih, nego čuvanje i zaštita Srbije.
“Jasno je svakome da mi nikada ne želimo ugroziti. Hoćemo mir i stabilnost. Hoćemo sami čuvati i štititi i svoje nebo i svoju zemlju“, rekao je Vučić.
“Cilj jačanja Vojske Srbije je očuvanje mira i stabilnosti”, dodao je.
Vježba, najavljena nekoliko mjeseci ranije, dolazi tek nekoliko dana nakon što je Vučić raspustio parlament i raspisao prijevremene parlamentarne izbore za 25. listopada.
Svijet
Sredozemno more postalo poput “toplica”: Izmjerena rekordna temperatura
Sredozemno more ovog je ljeta dosegnulo temperature kakve dosad nisu zabilježene. Prosječna temperatura površine mora 13. kolovoza iznosila je čak 28,54 °C, što je najviša vrijednost otkako postoje usporediva mjerenja, izvijestila je španjolska meteorološka agencija Aemet.
Tijekom gotovo cijelog kolovoza temperature Sredozemnog mora rušile su dnevne rekorde, jedan za drugim. Rekord je stigao samo nekoliko tjedana nakon što je potvrđeno da je i srpanj bio najtopliji mjesec ikad zabilježen u Sredozemlju.
Tada je prosječna temperatura mora iznosila 27,07 °C, čime je nadmašen prethodni rekord iz srpnja 2025. godine, piše Euronews.
More se zagrijalo mnogo ranije nego što je uobičajeno
Neobično visoke temperature nisu se pojavile tek u kolovozu. Već krajem lipnja more je bilo čak 2,6 °C toplije od uobičajenog prosjeka, a temperature su odgovarale onima koje se inače bilježe tek sredinom kolovoza.
Ovaj se trend uklapa u širu sliku. Srpanj 2026. bio je ujedno mjesec s najvišom prosječnom temperaturom površine svjetskih oceana otkako postoje mjerenja.
Toplo more znači i toplije noći
Rekordna temperatura mora sama po sebi ne može se izravno proglasiti uzrokom visokih temperatura na kopnu, jer na njih utječe niz atmosferskih čimbenika.
Ipak, toliko toplo more može snažno utjecati na vremenske uvjete uz obalu. Budući da se voda hladi sporije od kopna, zagrijano Sredozemlje može otežati noćno snižavanje temperature, povećati vlažnost zraka i pridonijeti toplijim noćima u priobalju.
Posljedice osjećaju i morski organizmi
Dugotrajno zagrijavanje mora predstavljaozbiljan stres za brojne morske organizme koji su prilagođeni određenim temperaturnim uvjetima.
Morske toplinske valove znanstvenici povezuju s promjenama u rasprostranjenosti vrsta, povećanom smrtnošću pojedinih organizama te promjenama u funkcioniranju čitavih obalnih ekosustava.
Nakon rekordno toplog srpnja, Sredozemno more je tako sredinom kolovoza postavilo još jedan temperaturni rekord.
More je ove godine postalo poput golemih prirodnih “toplica”, ali za morski ekosustav to nipošto nije dobra vijest.
Svijet
PRVE PROGNOZE ZA ZIMU / Pred Europom je velika promjena vremena
Prve dugoročne prognoze za zimu 2026./2027. upućuju na izražen utjecaj snažnog El Niña. Dok bi dijelovi Sjeverne Amerike mogli imati više snijega, Europa se prema trenutačnim modelima suočava s uglavnom toplijom i snježno siromašnijom zimom.
Meteorološki modeli već daju prve naznake kako bi mogla izgledati nadolazeća zima. Ključni čimbenik bit će snažan El Niño, koji utječe na položaj mlazne struje, tlak zraka i kretanje ciklona, a time posredno i na temperature te količinu snijega u Europi.
Prema trenutačnim dugoročnim prognozama modela ECMWF-a i britanskog UKMO-a, većina Europe mogla bi tijekom zime imati manje snijega od dugogodišnjeg prosjeka, piše Severe Weather Europe.
Europa pod utjecajem toplijeg zapadnog strujanja
Glavni razlog za takav scenarij je snažno područje visokog tlaka nad južnim dijelom kontinenta, dok bi se nad sjevernim Atlantikom zadržavalo područje niskog tlaka. Takva raspodjela tlaka pogoduje zapadnom i jugozapadnom strujanju, kojim u Europu stiže relativno topao i vlažan zrak s Atlantika.
To znači da bi oborina moglo biti, ali bi u mnogim područjima one češće padale u obliku kiše nego snijega.
Najveći snježni manjak prema prognozama očekuje se u zapadnoj, središnjoj i južnoj Europi, dok bi sjeverni i sjeveroistočni dijelovi kontinenta mogli proći bolje.
Alpe bi mogle biti iznimka
Posebno zanimljiva situacija očekuje se u višim predjelima. Prema ECMWF-u, područja Alpa iznad otprilike 1800 do 2000 metara nadmorske visine mogla bi imati relativno dobre uvjete za stvaranje snježnog pokrivača.
Drugim riječima, ako se prognoze ostvare, ljubitelji skijanja mogli bi imati znatno bolje uvjete u visokim planinama nego u europskim nizinama.
Što donose prosinac, siječanj i veljača?
Prosinac bi prema trenutačnim modelima mogao početi prilično blago. Veći dio europskih nizina očekuje se s manje snijega od prosjeka, dok bi više snijega moglo biti u Alpama te na krajnjem sjeveru kontinenta.
U siječnju se obrazac zasad ne mijenja značajno. Zapadno strujanje i dalje bi donosilo topliji zrak u velik dio Europe, dok se veća mogućnost snijega pojavljuje prema sjeveru i sjeveroistoku.
Veljača, koja je u mnogim dijelovima Europe tradicionalno među snježnijim mjesecima, prema trenutačnim prognozama mogla bi također biti ispodprosječna. Snježni deficit mogao bi obuhvatiti velik dio središnje, zapadne, sjeverozapadne i južne Europe.
S druge strane, sjever i sjeveroistok kontinenta i dalje bi trebali imati bolje uvjete za snijeg.
Prognoza nije uklesana u kamen
Meteorolozi upozoravaju da dugoročne prognoze ne treba shvatiti kao preciznu najavu vremena za pojedini dan. One prije svega pokazuju trendove i vjerojatnosti.
Prognoza “manje snijega od prosjeka” također ne znači da snijega neće biti. Primjerice, područje koje u prosjeku tijekom zime dobije metar snijega moglo bi ga prema takvom scenariju dobiti znatno manje, ali i dalje imati nekoliko snježnih epizoda.
Trenutačno, međutim, oba velika prognostička modela pokazuju sličnu sliku: zima 2026./2027. u Europi mogla bi biti blaža i s manje snijega u nizinama, dok bi najbolje šanse za stabilan snježni pokrivač imala visoka gorja te sjeverni i sjeveroistočni dijelovi kontinenta.
Prognoze će se tijekom jeseni još mijenjati, pa će slika zime biti znatno jasnija kako se približavamo prosincu.




