Hrvatska
JASENOVAC Jandroković: “Treba podsjećati mlade generacije da zlo postoji”
Državni vrh i udruge stradalnika obilježavaju 76. godišnjicu proboja posljednjih zatočenika iz ustaškog logora Jasenovac odvojeno i pod strogim epidemiološkim mjerama. Počast su odali premijer Andrej Plenković, predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković, predsjednik Republike Zoran Milanović. Iako zasebno, svi šalju istu poruku, a to je, kako ističu, osuda strašnog zločina koji se dogodio u Drugom svjetskom ratu.
Predsjednik Republike Zoran Milanović odao je počast polaganjem cvijeća i kamenčića kod spomen-obilježja Kameni cvijet, a uz njega su bili i bivši predsjednici Stjepan Mesić i Ivo Josipović te bivša predsjednica Vlade Jadranka Kosor.
– Ovo je ustaški logor, ali ustaše su Hrvati, a kako sam i sam Hrvat i predsjednik države ne mogu reći da me se to ne tiče. To je bio logor za ubijanje. Ovdje je bio Ante Bakotić, moj Sinjanin, radničko dijete, komunist, partizan, koji je poveo probijanje povikom naprijed drugovi, vjerojatno je mislio za mnom jer je među prvima ubijen. Spasilo se stotinjak ljudi, ostali su pobijeni. Nejasno je zašto Bakotić nije postao narodni heroj, postajali su heroji svakakvi ljudi, on je nekontroverzan mladi čovjek. Nije jasno zašto Josip Broz ovdje nikad nije došao.
Jedna strana je kaže, pretjerivala i to radi i dalje, kada govori da je ovdje ubijeno 700 000 ljudi, dolazio sam ovdje kao gimnazijac i shvatio da to nije moglo biti baš tako, posebno zašto što je već tada počela izlaziti istina. Ubijeno je oko 80 000 ljudi što je jako puno i ubijeni su primitivnim metodama.
– Gledamo sada i filmove koji se rade, to su loši filmovi i dolaze iz Beograda koji radi dobre filmove i imaju puno talenata, ali događaje iz Jasenovce, pri čemu mislim na film Dara iz Jasenovca, prikazuje potpuno suprotno od onoga što su autori htjeli reći.
Donio sam ružu i kamenčić, kamenčić kao židovski običaj, iz pijeteta prema žrtvama dodaje.
Navodi kako mu je žao što nije došlo do zajedničkog obilježavanja i da onaj tko je državnik mora biti spreman pokazati i bijes i ljutnju ako je opravdana, te da se nekada treba ponašati u skladu s očekivanjima, a opet ne biti oportunist, ono što sam čuo su jadne isprike i izgovori.
Predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković predvodio je saborsko izaslanstvo te je položio vijenac u spomen na žrtve logora.
Ovo je četvrta godina kako u ime Hrvatskog sabora dolazim u Jasenovac kako bih se poklonio žrtvama i ljudima koji su ubijeni zbog svojih političkih stavova i vrijednosti koje su zagovarali, rekao je Gordan Jandroković.
– Ovdje je počinjen strašan zločin i treba podsjećati mlade generacije da zlo postoji i da postoje ljudi koji su u stanju činiti ovakve grozne stvari, a naša je zadaća onih koji vodimo zemlju i javno djelujemo da sloboda i demokracija trebaju svoje čuvare, da uvijek moramo voditi računa o tome da i mir i ljudska prava i manjinska prava trebaju biti stečevina moderne hrvatske države. Ovdje sam kako bi još jednom osudio zločin ustaškog režima i poklonio se žrtvi.
Na pitanje o simobolima ustaškog režima, istiača da smatra kako sve simbole ustaškog režima treba zakonski sankcionirati, sve što podsjeća i što je bio dio ustaškog pokreta treba biti zakonski sankcionirano, rekao je.
Došli smo obilježiti 76. godišnjicu proboja iz ustaškog logora koncentracijskog logora Jasenovac i odati počast svima žrtvama režima NDH-a protiv Židova, Srba, Roma, antifašista, demokrata, rekao je premijer Andrej Plenković.
– To je sigurno jedno od najtragičnijih razdoblja hrvatske povijesti i važno je da mlade generacije to osvijeste i da sve generacije ne zaborave zločine koji su se događali diljem Europe tijekom Drugog svjetskog rata i da postoji jasna i zajednička osuda tih zločina. Ne smijemo dozvoliti da se ovakvi zločini ikada ponove, dodaje.
Također, ističe, ovdje smo i ove godine, kao što smo bili i prošle i svake godine tijekom našeg prvog mandata, kao što ćemo biti i do karaja mandata, a dolazit ćemo izgledno i kasnije.
Je li to moglo biti zajedničko obilježavanje, kaže da je o tome već sve rekao. A hoće li se nakon lokalnih izbora ići u izmjene kaznenog zakona kojim bi se sankcioniralo svako isticanje ustaških simbola, kaže da ni prema današnjem zakonu oni nisu dopušteni.
– Mislim da je ovdje prije svega pitanje ujednačavanje sudkse prakse i postupanja. Svatko tko zna nešto o našoj povijesti, o logoru Jasenovac i što ti simboli znače za pripadnike Židova, Roma, Srba, antifašista – razumiju da to nisu nazivlja koja treba koristiti.
Hrvatska
Nevrijeme stiže u Hrvatsku: Snimljene pijavice, ulice pod vodom, izdana upozorenja
Tmurnije je na zapadu zemlje, u odnosu na jug i istok. Oblaci se navlače, narednih sati se već očekuje oborina, najprije na sjevernom Jadranu i u Gorskom kotaru gdje mjestimice može biti obilnijih pljuskova s grmljavinom, na što upozorava sustav Meteoalarm Državnog hidrometeorološkog zavoda.
U nastavku četvrtka oborina će se širiti prema središnjoj Hrvatskoj i istoku, sjevernoj Dalmaciji, dok će na jugu ostati većinom suho. Bit će svježije u odnosu na jučer.
Petak će biti nestabilan, s kišom i pljuskovima s grmljavinom, koji mogu lokalno biti izraženiji, prije svega duž Jadrana i uz Jadran.
Za vikend također nestabilno, osobito u subotu, kad će još često biti pljuskova, najviše ujutro. U nedjelju stabilnije, uz tek rijetku oborinu, stoga će biti i toplije.
Za riječku regiju u četvrtak je na snazi narančasto upozorenje Meteoalarma zbog opasnosti od grmljavinskog nevremena.
BUDITE SPREMNI na jača grmljavinska nevremena koja mogu prouzročiti veliku štetu i zaštitite se od munja. Moguća su oštećenja na imovini te na drveću. Moguće su lokalne bujične poplave, olujni udari vjetra i tuča. Mogući su prekidi u aktivnostima na otvorenom te u prometu, navodi DHMZ.
Za gospićku regiju izdano je žuto upozorenje.
BUDITE NA OPREZU i svjesni mogućnosti lokaliziranog poplavljivanja manjeg broja građevina uz lokalni prekid aktivnosti na otvorenom. Očekuju se teški uvjeti za vožnju zbog smanjene vidljivosti te mokrih kolnika, navodi se.
Kiša je već potopila ulice u Poreču, javlja Istramet.
Također su na Facebooku objavili i video razvoja superćelije kod Rovinja u sklopu kojeg su se javile pijavice.
Hrvatska
Alarm u hrvatskom zdravstvu: Nedostaje ginekologa, nalaz papa-testa čeka se i do dva mjeseca
Hrvatska se suočava sa sve ozbiljnijim nedostatkom ginekologa i citologa
Prema podacima Hrvatske liječničke komore, Hrvatskoj bi trebalo 335 ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, a nedostaje ih 110.
‘U Varaždinskoj županiji, Šibensko-kninskoj i Virovitičko-podravskoj nedostaje gotovo 50 posto ginekologa. Situacija nije bolja niti u velikim gradovima. U Zagrebu nedostaje gotovo 40 posto ginekologa’, upozorila je za HRT Vikica Krolo, zamjenica predsjednika Hrvatske liječničke komore.
Problem bi se mogao dodatno pogoršati jer je 40 posto ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti starije od 60 godina.
Jedan ginekolog ima više od 6500 pacijentica
Koliko su ordinacije opterećene pokazuje primjer ginekologa Tomislava Kulaša iz Doma zdravlja Zagrebačke županije u Dugom Selu. Dnevno pregleda dvadesetak žena, a u njegovoj ordinaciji upisano je više od 6500 pacijentica. Na pregled se čeka oko tri tjedna, a na nalaz papa-testa približno mjesec dana.
U suprotnoj smjeni radi drugi tim, ali liječnik u njemu već je umirovljenik.
Problem nisu samo ginekolozi
Usko grlo nastaje i nakon što je papa-test napravljen jer Hrvatskoj nedostaje citologa koji analiziraju uzorke. U laboratoriju Doma zdravlja Zagreb – Centar u Sigetu obrađuju se papa-testovi za 25 ginekoloških ordinacija iz Zagreba te Zagrebačke i Sisačko-moslavačke županije.
Godišnje kroz laboratorij prođe oko 35.000 uzoraka, odnosno približno 3000 mjesečno. Dnevno se obradi između 60 i 70 nalaza. A na raspolaganju imaju samo tri citologa. Jedna od njih je pred mirovinom, ali joj produžuju ugovor jer zasad ne uspijevaju pronaći zamjenu.
Natječaji postoje, kandidata nema
Problem je izražen u cijeloj Hrvatskoj, a posebno u manjim bolnicama i laboratorijima.
‘Najteže stanje je u manjim bolnicama i manjim citološkim laboratorijima koji su izgubili djelatnike koji su otišli u veće centre ili imaju otvorene natječaje, ali se ljudi na specijalizaciju ne javljaju’, upozorila je predsjednica Hrvatskog društva za kliničku citologiju Dinka Šundov.
Nedostaje i citoskrinera, a broj novih citologa dodatno se smanjuje nakon što su 2015. spojene specijalizacije iz citologije i patologije.
Za pacijentice bi posljedice mogle biti još dulje čekanje ne samo na papa-testove nego i na nalaze biopsija.
Hrvatska
Uskoro nova pravila za najam: Evo što se sve mijenja
Novi zakon o najmu trebao bi donijeti jasnija pravila i bolje urediti odnose između najmodavaca i najmoprimaca.
“Došlo je vrijeme da se napravi potpuno novi zakon, s novim saznanjima, s novim pokazateljima, u okviru Nacionalnog plana stambene politike. To je osmi zakon i s njime zaključujemo cijeli sustav priuštivog stanovanja“, kazao je Željko Uhlir, državni tajnik u Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine za HRT.
Novim zakonom jasnije će se urediti prava i obveze stranaka te ubrzati postupci u slučaju sporova.
“U njemu uređujemo temeljna pitanja – jasnije prava i obveze, koja moraju biti uravnotežena. Uslijedit će ubrzavanje sudskih postupaka putem solemnizacije i ovršnih klauzula u ugovorima koji će biti obvezni te bolje povezivanje s Poreznom upravom. Bit je da je sve puno jasnije nego u starom zakonu, kazao je.
“Jasnija pravila za iseljenje najmoprimca”
Jedna od važnijih promjena odnosi se na situacije kada treba doći do iseljenja najmoprimca, pri čemu bi se trebali jasno definirati rokovi i postupci.
“Propisuju se jasni rokovi i postupanja, potpuno jasna postupanja. Nema proizvoljnosti. Dakle, svaki korak je propisan – kada dođe do te situacije, kada se kreće u iseljenje, pojašnjava.
Posebno se ističe mogućnost bržeg iseljenja ako najmoprimac ne postupi po opomeni.
“Ovršnost samoga ugovora znači da se bez suda ide putem javnog bilježnika u iseljenje ako dođe do te situacije, a tome prethodi jedan korak – opomena. Ako opomena ne urodi plodom, tek onda ide iseljenje. Iseljenje treba biti ovršno i tada je ono vrlo brzo. Imamo iskustva s državnim stanovima da to funkcionira u našoj državi i ovaj put uvodimo kao obavezni sastavni dio ugovora, apostrofirao je.
“Trošak solemnizacije na najmodavcu”
Tko će snositi trošak obvezne solemnizacije ugovora, jasno je propisano novim zakonom.
“Zakon jasno propisuje da je to obveza najmodavca. Najmodavac koji će svaki mjesec uprihoditi pet do šest puta više od onoga što će jednom platiti za solemnizaciju trebao bi imati interes to učiniti. Možda mnogi nisu ni znali za tu mogućnost, pojašnjava.
Solemnizacija, dodaje, donosi veću sigurnost objema stranama, ali i povezuje ugovore o najmu s Poreznom upravom.
“Kada se dolazi kod javnog bilježnika, on obje stranke upućuje u odredbe ugovora, tako da svima same odredbe postaju jasnije. S druge strane, povećava se sigurnost i jedne i druge strane, a treći element je neposredno povezivanje s Poreznom upravom, kazao je Uhlir.
“Više prijavljenih ugovora o najmu”
Kad je riječ o neprijavljenom najmu, Uhlir smatra da je porez na nekretnine već potaknuo dio vlasnika da svoje ugovore prijave i prijeđu na legalno tržište.
“Apsolutno uređenje tržišta nekretnina vrlo je teško i komplicirano. Ovisi prvenstveno o različitim inspekcijskim službama i djelovanju Porezne uprave, koja je zadužena za ubiranje poreza. Sam porez na nekretnine već je uputio dio onih koji su bili na crnom tržištu da im se više isplati biti legalan, imati ugovor sa svojim najmoprimcem i plaćati redovan porez nego onaj porez koji bi bio na prazan stan, kazao je.
Dodaje da se već bilježi znatan rast broja prijavljenih ugovora o najmu.
“Nekoliko je tu elemenata koji usmjeravaju cijelo tržište nekretnina i mi sada već imamo rezultate da je od 2024., kada su krenule izmjene svih tih zakona, do 2025. povećan broj ugovora o najmu za 75 tisuća u našoj državi, ustvrdio je.
U programu priuštivog stanovanja dosad je povezano 96 stanova s potencijalnim najmoprimcima, a sada slijede potpisivanje ugovora i useljenja.
“U ovom trenutku imamo 96 spajanja stanova s najmoprimcima. Slijede potpisivanja ugovora i useljenja, a neki su već i potpisali ugovore. Tijekom ljeta nismo mogli sve realizirati jer su ljudi bili na godišnjim odmorima. Sada je jesen, svi su tu i procedura će se ubrzati, a tijekom jeseni ponovno ćemo raspisati javni poziv za novi ciklus, zaključio je.




