Connect with us

Hrvatska

JASENOVAC Jandroković: “Treba podsjećati mlade generacije da zlo postoji”

Objavljeno

-

Državni vrh i udruge stradalnika obilježavaju 76. godišnjicu proboja posljednjih zatočenika iz ustaškog logora Jasenovac odvojeno i pod strogim epidemiološkim mjerama. Počast su odali premijer Andrej Plenković, predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković, predsjednik Republike Zoran Milanović. Iako zasebno, svi šalju istu poruku, a to je, kako ističu, osuda strašnog zločina koji se dogodio u Drugom svjetskom ratu.

Predsjednik Republike Zoran Milanović odao je počast polaganjem cvijeća i kamenčića kod spomen-obilježja Kameni cvijet, a uz njega su bili i bivši predsjednici Stjepan Mesić i Ivo Josipović te bivša predsjednica Vlade Jadranka Kosor.

– Ovo je ustaški logor, ali ustaše su Hrvati, a kako sam i sam Hrvat i predsjednik države ne mogu reći da me se to ne tiče. To je bio logor za ubijanje. Ovdje je bio Ante Bakotić, moj Sinjanin, radničko dijete, komunist, partizan, koji je poveo probijanje povikom naprijed drugovi, vjerojatno je mislio za mnom jer je među prvima ubijen. Spasilo se stotinjak ljudi, ostali su pobijeni. Nejasno je zašto Bakotić nije postao narodni heroj, postajali su heroji svakakvi ljudi, on je nekontroverzan mladi čovjek. Nije jasno zašto Josip Broz ovdje nikad nije došao.

Jedna strana je kaže, pretjerivala i to radi i dalje, kada govori da je ovdje ubijeno 700 000 ljudi, dolazio sam ovdje kao gimnazijac i shvatio da to nije moglo biti baš tako, posebno zašto što je već tada počela izlaziti istina. Ubijeno je oko 80 000 ljudi što je jako puno i ubijeni su primitivnim metodama. 

– Gledamo sada i filmove koji se rade, to su loši filmovi i dolaze iz Beograda koji radi dobre filmove i imaju puno talenata, ali događaje iz Jasenovce, pri čemu mislim na film Dara iz Jasenovca, prikazuje potpuno suprotno od onoga što su autori htjeli reći.

Donio sam ružu i kamenčić, kamenčić kao židovski običaj, iz pijeteta prema žrtvama dodaje. 

Navodi kako mu je žao što nije došlo do zajedničkog obilježavanja i da onaj tko je državnik mora biti spreman pokazati i bijes i ljutnju ako je opravdana, te da se nekada treba ponašati u skladu s očekivanjima, a opet ne biti oportunist, ono što sam čuo su jadne isprike i izgovori.

Predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković predvodio je saborsko izaslanstvo te je položio vijenac u spomen na žrtve logora.

Ovo je četvrta godina kako u ime Hrvatskog sabora dolazim u Jasenovac kako bih se poklonio žrtvama i ljudima koji su ubijeni zbog svojih političkih stavova i vrijednosti koje su zagovarali, rekao je Gordan Jandroković.

– Ovdje je počinjen strašan zločin i treba podsjećati mlade generacije da zlo postoji i da postoje ljudi koji su u stanju činiti ovakve grozne stvari, a naša je zadaća onih koji vodimo zemlju i javno djelujemo da sloboda i demokracija trebaju svoje čuvare, da uvijek moramo voditi računa o tome da i mir i ljudska prava i manjinska prava trebaju biti stečevina moderne hrvatske države. Ovdje sam kako bi još jednom osudio zločin ustaškog režima i poklonio se žrtvi.

Na pitanje o simobolima ustaškog režima, istiača da smatra kako sve simbole ustaškog režima treba zakonski sankcionirati, sve što podsjeća i što je bio dio ustaškog pokreta treba biti zakonski sankcionirano, rekao je. 

Došli smo obilježiti 76. godišnjicu proboja iz ustaškog logora koncentracijskog logora Jasenovac i odati počast svima žrtvama režima NDH-a protiv Židova, Srba, Roma, antifašista, demokrata, rekao je premijer Andrej Plenković.

– To je sigurno jedno od najtragičnijih razdoblja hrvatske povijesti i važno je da mlade generacije to osvijeste i da sve generacije ne zaborave zločine koji su se događali diljem Europe tijekom Drugog svjetskog rata i da postoji jasna i zajednička osuda tih zločina. Ne smijemo dozvoliti da se ovakvi zločini ikada ponove, dodaje. 

Također, ističe, ovdje smo i ove godine, kao što smo bili i prošle i svake godine tijekom našeg prvog mandata, kao što ćemo biti i do karaja mandata, a dolazit ćemo izgledno i kasnije.

Je li to moglo biti zajedničko obilježavanje, kaže da je o tome već sve rekao. A hoće li se nakon lokalnih izbora ići u izmjene kaznenog zakona kojim bi se sankcioniralo svako isticanje ustaških simbola, kaže da ni prema današnjem zakonu oni nisu dopušteni.

– Mislim da je ovdje prije svega pitanje ujednačavanje sudkse prakse i postupanja. Svatko tko zna nešto o našoj povijesti, o logoru Jasenovac i što ti simboli znače za pripadnike Židova, Roma, Srba, antifašista – razumiju da to nisu nazivlja koja treba koristiti.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Hrvatska

STIGAO NAM SLOVAČKI RIS EMIL Velebit je dobio novog stanovnika koji pristiže u spas dinarskoj populaciji risa

Objavljeno

-

By

Ris je najveća europska mačka, no opstanak ove vrste u dinarskim planinama je ugrožen zbog parenja u srodstvu. Nakon izumiranja početkom 20. stoljeća, dinarska populacija risa ponovno je uspostavljena 1973. godine naseljavanjem šest životinja iz slovačkih Karpata u Sloveniju. Svi risovi koji su danas prisutni u Sloveniji, Hrvatskoj te Bosni i Hercegovini potomci su tih šest risova. Gotovo 50 godina razmnožavanja bliskih srodnika bez kontakta s risovima iz drugih populacija, rezultiralo je genetskim poremećajima te je jedino rješenje za opstanak bio ponovni uvoz risova iz Karpata.
Upravo to provodi međunarodni tim stručnjaka okupljen u projekt LIFE Lynx, pod
sufinanciranjem Europske komisije. U posljednje tri godine u Sloveniju i Hrvatsku je naseljeno
ukupno 13 risova iz Slovačke i Rumunjske, a već su zabilježeni i prvi potomci naseljenih
mužjaka i lokalnih ženki čime se zaustavlja parenje u srodstvu.
“Emil je treći ris kojeg ispuštamo na području Velebita. Prošle godine smo u Nacionalnom parku Paklenica ispustili Alojzija, koji je uspostavio teren na području općine Sveti Rok, te risa Pina, čija sudbina nam nažalost nije poznata. Na temelju podataka s fotozamki procjenjujemo da na Velebitu ima oko 40 odraslih risova, pa se nadamo da Emil neće imati problema s pronalaskom partnerice.” – izjavila je ravnateljica Parka prirode Velebit Ana Brkljačić.
Odrasli mužjak risa, nazvan Emil, uhvaćen je u slovačkim Karpatima te je proveo dva mjeseca u karanteni kako bi bili sigurni da u Hrvatsku stiže zdrav i s potrebnim protutijelima na virus bjesnoće. Iz transportne kutije je pušten na Apatišanu, u blizini mjesta Krasno. U skladu s epidemiološkim mjerama ispratio ga je mali broj gledatelja, među kojima su posebno mjesto zauzeli učenici iz Osnovne škole Krasno.

Docentica Magda Sindičić, koordinatorica hrvatskog djela LIFE Lynx projekta s Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu istaknula je “Osim risa Emila kojeg smo upravo ispratili u prostranstva Velebita, ove godine smo ispustili i pet risova u slovenske Alpe. Risovi u Alpama nisu zabilježeni od početka 20. stoljeća, te naseljavanjem tog područja nastojimo povezati našu populaciju s onima u zapadnim Alpama kako bi prekinuli izolacije tih populacija, te osigurali svjetlu budućnost risa u ovom dijelu Europe.”

 
Nastavi čitati

Hrvatska

AccuWeather objavio veliku prognozu za ljeto, evo što čeka Hrvatsku…

Objavljeno

-

Svjetski meteoservis AccuWeather objavio je svoju veliku sezonsku prognozu za ljeto u Europi.

Meteorološko ljeto počinje 1. lipnja, ali ljetni solsticij, koji će označiti početak astronomskog ljeta, događa se 20. lipnja.

AccuWeatherov tim meteorologa upozorava da vrućine koje će se širiti Europom tijekom ljeta te nedostatak duljih kišnih epizoda u dijelovima kontinenta mogu stvoriti ozbiljne probleme za poljoprivrednike. Čak i neke ljetne kulture, koje su obično otporne u uvjetima suše, mogle bi se suočiti s problemima s obzirom na to da se zimsko vrijeme ove godine nad dijelovima kontinenta zadržalo dulje nego što je uobičajeno.

U nastavku prenosimo dugoročnu prognozu meteorologa AccuWeathera.

Vrući Španjolska, Portugal i Italija

Najtoplije će ovog ljeta biti u Portugalu, Španjolskoj, južnoj Francuskoj i većem dijelu Italije jer će se toplina iz sjeverne Afrike širiti prema sjevernoj i južnoj Europi.

Očekuje se da će prosječne temperature na području jugozapadne i jugoistočne Europe tijekom ljetnih mjeseci biti blizu ili iznad normale. U lipnju se očekuju prosječne temperature od 21 do 26 Celzijevih stupnjeva, a u srpnju od 26 do 34 Celzijeva stupnja. 

Osim visokih temperatura, očekuje se da će i količina padalina biti ispod normale. Nedostatak kiše mogao bi dovesti do problema u poljoprivredi i kašnjenja uroda, uključujući stabla maslina.

Vrućina i u srednjoj Europi i na Balkanu

Olujni trag diljem Europe nastavit će se pomicati prema sjeveru kontinenta tijekom cijelog ljeta, a sušniji uvjeti zavladat će nad središnjim i jugoistočnim dijelovima, pišu meteorolozi AccuWeathera.

Vrućina će se širiti i iz Španjolske i Italije pa sve do juga Ujedinjenog Kraljevstva, sjeverne Francuske, Belgije, Njemačke, južne Poljske, Ukrajine i balkanskih zemalja. Međutim, širenje toplijeg vremena neće biti dosljedno na ovim područjima, napominju meteorolozi.

“Na zapadu i na istoku može biti vrućine, ali nikada istovremeno”, rekao je meteorolog AccuWeathera Tyler Roys. “Rijetko se događa da je vrućina ravnomjerno raspoređena na dva dijela kontinenta. Vjerojatnije je da će vrućina dolaziti u valovima”, dodaje.

Širenje toplijeg vremena također će biti postupno, a što je dalje od centra vrućine (Španjolska, Portugal), to će trebati više vremena da određeno područje dosegnu temperature iznad normale. Stoga se dulja razdoblja vrućine u Francuskoj i Njemačkoj očekuju tek krajem srpnja i početkom kolovoza.

Na području srednje Europe i Balkana tijekom lipnja se očekuju prosječne temperature od 19 do 21 Celzijev stupanj, a u srpnju od 21 do 25 Celzijevih stupnjeva. U kolovozu se očekuje da će prosječne temperature opet početi padati prema 19 do 21.

Ovog se ljeta na području srednje Europe i Balkana očekuje da će količina oborina biti niža od prosječne, pogotovo u Francuskoj, Njemačkoj i Ujedinjenom Kraljevstvu.

Na području Dalmacije očekuje se vrlo vruće ljeto s manje oborina od prosjeka.

Na području srednje Europe i Balkana najviše topline i sušnog vremena očekuje se sredinom i krajem ljeta. Kako kažu meteorolozi, to ne isključuje pojedine epizode olujnih nevremena i grmljavine na tom području. Ali one ne bi trebale biti dugotrajne.

“Ne očekujemo dugotrajne oluje raširene na cijelom području srednje Europe, ali lokalne ekstremnije promjene vremena su moguće”, kaže meteorolog Roys.

Vlažni početak ljeta u Velikoj Britaniji

Dok Ujedinjeno Kraljevstvo i Irska čekaju dolazak tipičnih ljetnih temperatura, runde pljuskovitog vremena zadržavat će se nad regijom barem do početka ljeta. Iako će se vlažno vrijeme zadržati nad Irskom, Škotskom i sjevernom Engleskom barem tijekom lipnja i do srpnja, prognozira se da će oborine biti ispod prosjeka tijekom ostatka sezone.

Očekuje se da će prosječne temperature zraka na ovom području biti blizu ili ispod normale – od 15 do 21 Celzijev stupanj. Temperature tipičnije za ljetne mjesece stići će tek početkom srpnja. Najviše temperature od 30 Celzijevih stupnjeva ili više najvjerojatnije će se dogoditi između 1. srpnja i 15. kolovoza.

Prohladno i mokro u Skandinaviji i na Baltiku

Zbog sporog kretanja vrućina iz južne Europe očekuje se da će se nad najsjevernijim dijelovima kontinenta zadržati ispodprosječne temperature. Nad regijom će se tijekom ljeta zadržati i dulja kišna razdoblja.

Tijekom kolovoza se očekuju vrlo nestabilne vremenske prilike.

Na ovom će se području tijekom ljeta, kako najavljuju meteorolozi AccuWeathera, najviše dnevne temperature kretati od 21 do 26 Celzijevih stupnjeva.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

99. OBLJETNICA TUĐMANOVA ROĐENJA Plenković: “HDZ i dalje na postulatima koje je Tuđman zacrtao”

Objavljeno

-

By

Izaslanstvo Hrvatske demokratske zajednice predvođeno predsjednikom Andrejem Plenkovićem jutros je u povodu 99. obljetnice rođenja prvoga hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana položilo vijenac i zapalilo svijeću ispred Tuđmanove rodne kuće u Velikom Trgovišću u Krapinsko-zagorskoj županiji.

Plenković je rekao kako se radi o velikom hrvatskom državniku koji je predvodio put prema samostalnosti i neovisnosti zajedno s hrvatskim narodom i braniteljima.

– HDZ 32 godine nakon osnivanja svoju političku platformu i program i dalje temelji na postulatima koje je on tada zacrtao, a to su i domoljublje, i državotvornost, i narodnjaštvo, i demokršćanstvo, a iznad svega interes hrvatskoga naroda u domovini i diljem svijeta, rekao je Plenković.

Najavio je i veliki skup za iduću godinu u povodu 100. obljetnice Tuđmanova rođenja.

I izaslanstvo Grada Zagreba položilo je vijenac i zapalilo svijeće ispred groba prvoga hrvatskog predsjednika na Mirogoju.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi

U trendu