Connect with us

Hrvatska

Kreće se u masovno cijepljenje, mobilizacija zdravstvenih djelatnika

Objavljeno

-

Na početku današnje sjednice Vlade premijer Andrej Plenković izjavio je kako je država osigurala dovoljno cjepiva za sve koji se žele cijepiti. Poručio je kako treba krenuti s masovnijim cijepljenjem, a građane pozvao da se jave svojim obiteljskim liječnicima i prijave na platformu ‘Cijepi se’.

Poziv građanima na cijepljenje

– Nakon sedam tjedana rasta već 10 dana bilježimo stagnaciju što je ohrabrujuće. Međutim, to nije znak za opuštanje. Nastavimo se pridržavati mjera. Imali smo 1,8% više zaraženih u posljednjih sedam dana u odnosu na prethodni tjedan. Značajno je manji od prošlotjednog porasta od 29 posto. Broj preminulih je i dalje velik i odraz je visokih brojeva prije dva ili više tjedana. Prema aktualnim podacima, do ljeta, 30 lipnja bismo trebali na raspolaganju imati 3,1 milijun doza cjepiva što bi trebalo biti dovoljno da se cijepi 50-55% stanovništva i18 godina, kazao je premijer iznoseći podatke o pandemiji koronavirusa. Istaknuo je kako je država osigurala dovoljne količine cjepiva, a sa županima je obavljen razgovor kako bi se proces cijepljenja intenzivirati, da treba krenuti u masovnije cijepljenje. “Cjepiva će iz tjedna u tjedan biti dovoljno.

– Pozivam sugrađane da nazovu svoje liječnike, da se prijave na platformuko zajednički pridonesemo zdravstvanoj sigurnosti . Dosad je cijepljeno 17,2% posto odraslih barem jednom dozom. Taj broj je potrebno značajno povećati idućih dva mjeseda i desetak dana, poručio je premijer. Poseban poziv uputio je starijim osobama. Dosad je cijepljeno 43% osoba starijih od 65 godina, a 47 % starijih od 80 godina, napomenuo je.

Mobilizacija djelatnika za ubrzanje cijepljenja
Ministar zdravstva Vili Beroš na sjednici Vlade ponovio je da će do kraja lipnja Hrvatskoj biti isporučeno ukupno više od 3 milijuna doza cjepiva. Istaknuo je da je svim županijama poslana poruka da se dobro organiziraju i mobiliziraju kako bi se dnevno cijepilo između 17 i 20 tisuća građana. U Hrvatskoj je do jučer cijepljeno 57.800 ljudi.

– Pred nama je još jedna prekretnica što se tiče cijepljenja. Dolazak većeg broja doza cjepiva tijekom svibnja i lipnja omogućuje nam intenziviranje procesa cijepljenja koje možemo iznijeti samo zajedničkim naporima. U cilju intenziviranja cijepljenja, obzirom na dolazak više od 230.000 doza tjedno, počevši od 1. svibnja – jučer je održan sastanak sa svim ravnateljima županijskih zavoda kao glavnm koordinatorima cijepljenja u županijama. Tom prigodom dana im je uputa da u proces cijepljenja uključe sve zdravstvene ustanove i privatne djelatnike u mreži javne zdravnstvene službe. Te da uz cijepljenje u ordinacijama obiteljskih liječnika organiziraju i mobilne timove i dovoljan broj cijepnih mjesta, kazao je Beroš.

Akcijski plan cijeljenja prioritetnih skupina bit će dostavljen sljedećeg tjedna pa će se moći započeti s trećom fazom cijepljenja šire populacije, najavio je Beroš. Dosad je u Hrvatsku stiglo 902.670 doza cjepiva te je aplicirano 80 posto tih doza. Obuhvat cijepljenjem veći od prosječnih 14,2 posto postignut je u dobnim skupinama iznad 60 godina. Najveći obuhvat s prvom dozom ima Krapinsko-zagorska županija (15,8 posto) a drugom dozom Sisačko-moslavačka županija (5,7 posto). Beroš je također naveo da do 21. travnja u bolnicama obrađeno više od 12.000 postcovid pacijenata.Volume 0% 

Plenković: Ljubav prema domovini ne ide uz mržnju prema drugačijima 
– Obilježili smo dan proboja iz zloglasnog ustaškog logora i prisjetili se žrtava tog režima, osobito Židova, Srba, Roma i brojnih Hrvata antifašista. Naša je dužnost osuditi ove strašne zločine koji su prije 8 desetljeća počinjeni u ime patvorenog domoljublja. Naša je trajna zadaća razvijati društvo u kojem ljubav prema domovini ne ide uz mržnju prema drugačijima, poručio je premijer Andrej Plenković koji je izvijestio i o današnjem posjetu Jasenovcu i Uštici.

– Iz tog mračnog razdoblja treba izvući pouke kako bi mladim naraštajima usadili istinsko domoljublje i plemenite demokratske vrijednosti koje su bile nit vodilja i u Domovinskom ratu. Zahvaljujući tome i demokratskim pravima Hrvatska je danas članica EU-a. S pravom se možemo ponositi što predstavnici manjina danas imaju predstavnike u Saboru i Vladi, dodao je premijer. (…) To je zalog za izgradnju bolje i otvorenije Hrvatske koja je domovina svim svojim građanima, bez obzira na njihovo porijeklo. To je najbolji put za zacijeljivanje rana iz prošlosti i izgradanju bolje budućnosti, kako se greške iz prošlosti nikada ne bi mogle ponoviti, zaključio je premijer.

Rezultat mjera: Rast umjesto pada zaposlenosti

Premijer je izvijeestio da je Državni zavod za statistiku objavio važan podatak, a to je da je prosječna plaća prvi put u veljači ove godine bila viša od 7.000 kuna. Zahvaljujući mjerama u borbi protiv pandemije, kazao je – broj zaposlenih bio je koncem ožujka za 17.000 veći nego godinu ranije. Napomenuo je da je 10 milijardi kuna izdvojeno za oko 120.000 poslodavaca i 680.000 radnika koji su dobili plaću od 4.000 kuna. “Umjesto pada broja zaposlenih, unatoč okolnostima, došli smo u poziciju da imamo veći broj osiguranika”, dodao je. 

Prosječna isplaćena neto plaća po zaposlenom u pravnim osobama u Hrvatskoj za veljaču iznosila je 7.038 kuna, što je na godišnjoj razini realno više za 3,4 posto, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku objavljeni u utorak. U odnosu na siječanj ove godine, prosječna isplaćena neto plaća realno je viša za 0,5 posto. Medijalna neto plaća za veljaču 2021. iznosila je 5.791 kunu. To znači da je polovica zaposlenih imala manje, a polovica više od toga.

 

Hrvatska

STIGAO NAM SLOVAČKI RIS EMIL Velebit je dobio novog stanovnika koji pristiže u spas dinarskoj populaciji risa

Objavljeno

-

By

Ris je najveća europska mačka, no opstanak ove vrste u dinarskim planinama je ugrožen zbog parenja u srodstvu. Nakon izumiranja početkom 20. stoljeća, dinarska populacija risa ponovno je uspostavljena 1973. godine naseljavanjem šest životinja iz slovačkih Karpata u Sloveniju. Svi risovi koji su danas prisutni u Sloveniji, Hrvatskoj te Bosni i Hercegovini potomci su tih šest risova. Gotovo 50 godina razmnožavanja bliskih srodnika bez kontakta s risovima iz drugih populacija, rezultiralo je genetskim poremećajima te je jedino rješenje za opstanak bio ponovni uvoz risova iz Karpata.
Upravo to provodi međunarodni tim stručnjaka okupljen u projekt LIFE Lynx, pod
sufinanciranjem Europske komisije. U posljednje tri godine u Sloveniju i Hrvatsku je naseljeno
ukupno 13 risova iz Slovačke i Rumunjske, a već su zabilježeni i prvi potomci naseljenih
mužjaka i lokalnih ženki čime se zaustavlja parenje u srodstvu.
“Emil je treći ris kojeg ispuštamo na području Velebita. Prošle godine smo u Nacionalnom parku Paklenica ispustili Alojzija, koji je uspostavio teren na području općine Sveti Rok, te risa Pina, čija sudbina nam nažalost nije poznata. Na temelju podataka s fotozamki procjenjujemo da na Velebitu ima oko 40 odraslih risova, pa se nadamo da Emil neće imati problema s pronalaskom partnerice.” – izjavila je ravnateljica Parka prirode Velebit Ana Brkljačić.
Odrasli mužjak risa, nazvan Emil, uhvaćen je u slovačkim Karpatima te je proveo dva mjeseca u karanteni kako bi bili sigurni da u Hrvatsku stiže zdrav i s potrebnim protutijelima na virus bjesnoće. Iz transportne kutije je pušten na Apatišanu, u blizini mjesta Krasno. U skladu s epidemiološkim mjerama ispratio ga je mali broj gledatelja, među kojima su posebno mjesto zauzeli učenici iz Osnovne škole Krasno.

Docentica Magda Sindičić, koordinatorica hrvatskog djela LIFE Lynx projekta s Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu istaknula je “Osim risa Emila kojeg smo upravo ispratili u prostranstva Velebita, ove godine smo ispustili i pet risova u slovenske Alpe. Risovi u Alpama nisu zabilježeni od početka 20. stoljeća, te naseljavanjem tog područja nastojimo povezati našu populaciju s onima u zapadnim Alpama kako bi prekinuli izolacije tih populacija, te osigurali svjetlu budućnost risa u ovom dijelu Europe.”

 
Nastavi čitati

Hrvatska

AccuWeather objavio veliku prognozu za ljeto, evo što čeka Hrvatsku…

Objavljeno

-

Svjetski meteoservis AccuWeather objavio je svoju veliku sezonsku prognozu za ljeto u Europi.

Meteorološko ljeto počinje 1. lipnja, ali ljetni solsticij, koji će označiti početak astronomskog ljeta, događa se 20. lipnja.

AccuWeatherov tim meteorologa upozorava da vrućine koje će se širiti Europom tijekom ljeta te nedostatak duljih kišnih epizoda u dijelovima kontinenta mogu stvoriti ozbiljne probleme za poljoprivrednike. Čak i neke ljetne kulture, koje su obično otporne u uvjetima suše, mogle bi se suočiti s problemima s obzirom na to da se zimsko vrijeme ove godine nad dijelovima kontinenta zadržalo dulje nego što je uobičajeno.

U nastavku prenosimo dugoročnu prognozu meteorologa AccuWeathera.

Vrući Španjolska, Portugal i Italija

Najtoplije će ovog ljeta biti u Portugalu, Španjolskoj, južnoj Francuskoj i većem dijelu Italije jer će se toplina iz sjeverne Afrike širiti prema sjevernoj i južnoj Europi.

Očekuje se da će prosječne temperature na području jugozapadne i jugoistočne Europe tijekom ljetnih mjeseci biti blizu ili iznad normale. U lipnju se očekuju prosječne temperature od 21 do 26 Celzijevih stupnjeva, a u srpnju od 26 do 34 Celzijeva stupnja. 

Osim visokih temperatura, očekuje se da će i količina padalina biti ispod normale. Nedostatak kiše mogao bi dovesti do problema u poljoprivredi i kašnjenja uroda, uključujući stabla maslina.

Vrućina i u srednjoj Europi i na Balkanu

Olujni trag diljem Europe nastavit će se pomicati prema sjeveru kontinenta tijekom cijelog ljeta, a sušniji uvjeti zavladat će nad središnjim i jugoistočnim dijelovima, pišu meteorolozi AccuWeathera.

Vrućina će se širiti i iz Španjolske i Italije pa sve do juga Ujedinjenog Kraljevstva, sjeverne Francuske, Belgije, Njemačke, južne Poljske, Ukrajine i balkanskih zemalja. Međutim, širenje toplijeg vremena neće biti dosljedno na ovim područjima, napominju meteorolozi.

“Na zapadu i na istoku može biti vrućine, ali nikada istovremeno”, rekao je meteorolog AccuWeathera Tyler Roys. “Rijetko se događa da je vrućina ravnomjerno raspoređena na dva dijela kontinenta. Vjerojatnije je da će vrućina dolaziti u valovima”, dodaje.

Širenje toplijeg vremena također će biti postupno, a što je dalje od centra vrućine (Španjolska, Portugal), to će trebati više vremena da određeno područje dosegnu temperature iznad normale. Stoga se dulja razdoblja vrućine u Francuskoj i Njemačkoj očekuju tek krajem srpnja i početkom kolovoza.

Na području srednje Europe i Balkana tijekom lipnja se očekuju prosječne temperature od 19 do 21 Celzijev stupanj, a u srpnju od 21 do 25 Celzijevih stupnjeva. U kolovozu se očekuje da će prosječne temperature opet početi padati prema 19 do 21.

Ovog se ljeta na području srednje Europe i Balkana očekuje da će količina oborina biti niža od prosječne, pogotovo u Francuskoj, Njemačkoj i Ujedinjenom Kraljevstvu.

Na području Dalmacije očekuje se vrlo vruće ljeto s manje oborina od prosjeka.

Na području srednje Europe i Balkana najviše topline i sušnog vremena očekuje se sredinom i krajem ljeta. Kako kažu meteorolozi, to ne isključuje pojedine epizode olujnih nevremena i grmljavine na tom području. Ali one ne bi trebale biti dugotrajne.

“Ne očekujemo dugotrajne oluje raširene na cijelom području srednje Europe, ali lokalne ekstremnije promjene vremena su moguće”, kaže meteorolog Roys.

Vlažni početak ljeta u Velikoj Britaniji

Dok Ujedinjeno Kraljevstvo i Irska čekaju dolazak tipičnih ljetnih temperatura, runde pljuskovitog vremena zadržavat će se nad regijom barem do početka ljeta. Iako će se vlažno vrijeme zadržati nad Irskom, Škotskom i sjevernom Engleskom barem tijekom lipnja i do srpnja, prognozira se da će oborine biti ispod prosjeka tijekom ostatka sezone.

Očekuje se da će prosječne temperature zraka na ovom području biti blizu ili ispod normale – od 15 do 21 Celzijev stupanj. Temperature tipičnije za ljetne mjesece stići će tek početkom srpnja. Najviše temperature od 30 Celzijevih stupnjeva ili više najvjerojatnije će se dogoditi između 1. srpnja i 15. kolovoza.

Prohladno i mokro u Skandinaviji i na Baltiku

Zbog sporog kretanja vrućina iz južne Europe očekuje se da će se nad najsjevernijim dijelovima kontinenta zadržati ispodprosječne temperature. Nad regijom će se tijekom ljeta zadržati i dulja kišna razdoblja.

Tijekom kolovoza se očekuju vrlo nestabilne vremenske prilike.

Na ovom će se području tijekom ljeta, kako najavljuju meteorolozi AccuWeathera, najviše dnevne temperature kretati od 21 do 26 Celzijevih stupnjeva.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

99. OBLJETNICA TUĐMANOVA ROĐENJA Plenković: “HDZ i dalje na postulatima koje je Tuđman zacrtao”

Objavljeno

-

By

Izaslanstvo Hrvatske demokratske zajednice predvođeno predsjednikom Andrejem Plenkovićem jutros je u povodu 99. obljetnice rođenja prvoga hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana položilo vijenac i zapalilo svijeću ispred Tuđmanove rodne kuće u Velikom Trgovišću u Krapinsko-zagorskoj županiji.

Plenković je rekao kako se radi o velikom hrvatskom državniku koji je predvodio put prema samostalnosti i neovisnosti zajedno s hrvatskim narodom i braniteljima.

– HDZ 32 godine nakon osnivanja svoju političku platformu i program i dalje temelji na postulatima koje je on tada zacrtao, a to su i domoljublje, i državotvornost, i narodnjaštvo, i demokršćanstvo, a iznad svega interes hrvatskoga naroda u domovini i diljem svijeta, rekao je Plenković.

Najavio je i veliki skup za iduću godinu u povodu 100. obljetnice Tuđmanova rođenja.

I izaslanstvo Grada Zagreba položilo je vijenac i zapalilo svijeće ispred groba prvoga hrvatskog predsjednika na Mirogoju.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi

U trendu